Ali Abdal, bivši doktor, započeo je svoju “online karijeru” 2017. godine objavljivanjem videozapisa o produktivnosti i financijama na YouTubeu. Za osam godina njegov kanal postao je izuzetno popularan, a trenutno ga prati 6,13 milijuna ljudi. Međutim, njegov uspjeh nije došao preko noći. Kako kaže, ključ je bio u „igranju na duže staze“.

Prvu zaradu ostvario je tek nakon „oko 85 videa i devet mjeseci rada“.

“Da sam odustao nakon 84 videa, posljednjih pet godina nikada se ne bi dogodilo”, rekao je u videu iz 2022. godine.

U istom klipu otkrio je koliko je zaradio od svog najgledanijeg videa, koji je do tada imao skoro 9,8 milijuna pregleda.

Video pod nazivom „9 pasivnih izvora prihoda“ sada ima 13 milijuna pregleda i objašnjava kako „zarađuje 27.000 dolara tjedno“.

Još 2022. godine, taj video mu je donio procijenjeni prihod od 191.258,16 dolara, piše Nova.rs.

„Postoje dvije stvari koje želim reći u vezi s ovim videom. Prvo, možemo ovakve YouTube videozapise smatrati digitalnim sredstvima. Oni su investicije. Investicija je nešto što nam donosi novac, a činjenica da sam uložio vrijeme i trud u izradu ovog videa i postavljanje na YouTube znači da taj video generira novac, pasivni prihod – zarađuje mi novac čak i dok spavam, što je definicija investicije.“

„Kada pomislimo na investicije, često razmišljamo o nekretninama, kriptovalutama i slično. Ali trenutno, moje ulaganje u kriptovalute donijelo mi je veliki gubitak, dok su nekretnine u koje sam investirao generirale daleko manje od 191.258 dolara.“

Njegov drugi najpopularniji video „Kako investirati za početnike“ do srpnja 2022. godine imao je oko 5,2 milijuna pregleda i zaradio mu 87.200,08 dolara.

Ipak, video nije postigao neke izvanredne rezultate, rangirajući se među najgorima u prvim tjednima. Ovo iskustvo naučilo ga je da se ne opterećuje stvarima koje su izvan njegove kontrole – lekciju koju primjenjuje kako na YouTubeu, tako i u životu.

„To je jedan od najuspješnijih videa na kanalu, a lekcija koju sam naučio je da se ne brinem o stvarima koje ne mogu kontrolirati“, zaključio je.

Znanstvenici kažu da su možda otkrili potencijalni uzrok neobjašnjivog porasta slučajeva raka diljem svijeta.

Tijekom 2024. godine procjenjuje se da je oko dva milijuna ljudi u SAD-u dobilo dijagnozu raka, što je brojka koja je naglo porasla posljednjih godina.

Dosadašnji “krivci” porasta oboljelih obično su bili genetika, prehrana i način života, no sada se, prema znanstvenim studijama, spominje još jedan mogući uzrok.

Istraživači iz Kalifornije zaključili su da izloženost mikroplastici može igrati ulogu u povećanju slučajeva raka debelog crijeva, pa čak i pluća.

Studija, objavljena početkom ovog mjeseca u časopisu ACS Publications Environmental Science & Technology, navodi: “Zaključili smo da je izloženost mikroplastici ‘sumnjiva’ kada je riječ o štetnom utjecaju na debelo i tanko crijevo kod ljudi.”

Osim toga, mikroplastika se povezuje s kroničnim upalama i oštećenjem imunološkog sustava.

“Na temelju rezultata, identificirali smo da je izloženost mikroplastici ‘sumnjiva’ kao opasnost za ljudski probavni sustav, uključujući i moguću povezanost s rakom debelog crijeva, koristeći ključne karakteristike pristupa karcinogenima,” dodaje se u studiji.

Također je utvrđeno da mikroplastika može utjecati na plodnost, smanjiti broj spermatozoida kod muškaraca i štetno djelovati na jajnike i posteljicu kod žena.

Čestice mikroplastike mogu izazvati i upale dišnih puteva, čime se povećava rizik od razvoja raka pluća.

Istraživači su dodali:

“Mikroplastika je rasprostranjena i pokretna u okolišu, a otkrivena je u zraku, površinskim vodama, priobalnim plažama, sedimentima i hrani. Pronađena je čak i na udaljenim i netaknutim mjestima, uključujući Antarktiku, duboke oceanske jaruge i arktički led.”

Zbog svoje male veličine, mikroplastika lakše ulazi i širi se u ljudskom tijelu u usporedbi s većim česticama; otkrivena je u ljudskoj posteljici, majčinom mlijeku i jetri.

Ovakva otkrića mogla bi poslužiti kao poziv na buđenje za mnoge tvrtke diljem svijeta koje svake godine proizvode ogromne količine plastike. Na primjer, prošle godine proizvedeno je gotovo 460 milijuna metričkih tona plastike, a očekuje se da će ta brojka do 2050. godine porasti na 1,1 milijardu tona, piše Nova.rs.