Dnevnik Nove TV ekskluzivno donosi prvo istraživanje izbornih preferencija za predstojeće izbore za predsjednika Republike Hrvatske.

U istraživanje Dnevnika Nove TV su uključeni kandidati i potencijalni kandidati koji se u ovom trenutku spominju, no za očekivati je kako će ih biti još. Tako, na primjer, u istraživanju nije ponuđen kandidat Domovinskog pokreta ili kandidat Mosta, što bi moglo značajno utjecati na strukturu odgovora.

Način izbora predsjednika

Oko načina izbora predsjednika u Hrvatskoj, birači su prilično ujedinjeni – 91 posto ispitanika smatra da je izravni način izbora predsjednika dobar, 7 posto bi da predsjednika bira Sabor, a svega 2 posto nema odgovor.

Ovlasti predsjednika

S druge strane, podijeljeni su oko pitanja koje se tiče ovlasti predsjednika – 46 posto ispitanika bi predsjedniku Republike dalo veće ovlasti, njih 7 posto ovlasti bi mu smanjilo, dok 44 posto smatra da one trebaju ostati kakve su sada. 3 posto nema mišljenje o ovom pitanju.

Važnost funkcije predjsednika

Zanimljivo je i da gotovo svaki drugi ispitanik smatra da je funkcija predsjednika važna. Točnije, to je odgovorilo njih 49 posto. Da je funkcija osrednje važna smatra njih 24 posto, dok za prilično visokih 27 posto ispitanika funkcija predsjednika nije važna.

Na pitanje zašto im je funkcija predsjednika RH važna, ispitanici su mogli birati više odgovora. Najviše njih, 63 posto, istaknulo je sukreiranje vanjske politike i predstavljanje Hrvatske u svijetu. Za gotovo svakog drugog, odnosno 49 posto njih, funkcija predsjednika važna je jer je on zapovjednik oružanih snaga.

Slijedi veliki društveni utjecaj te odgovori “predsjednik je korektiv vlasti“ i “moralni autoritet“. 56 posto ispitanika istaknulo je da im je važno tko je ta osoba, odnosno tko je predsjednik Republike. Za 23 posto njih to je osrednje važno, dok svakom petom, tj. njih 21 posto, to nije važno.

Podrška kandidatima

Prema glasovima samo onih birača koji će sigurno i izaći na izbore, aktualni predsjednik Zoran Milanović izbor je za 32 posto ispitanika.

Njegov glavni takmac, kojem politički i logistički leđa čuvaju HDZ i dio partnera, Dragan Primorac je na visokih 28 posto.

Nezavisna Marija Selak Raspudić solidno kotira s 20 posto. Nije javno potvrđena, ali iz Možemo! se spominje Ivana Kekin ima 9 posto podrške.

5 posto odgovorilo je da bi sigurno glasovali, ali ne žele odgovoriti za koga, a 8 posto ispitanika želi nekog drugog kandidata od ponuđenih.

Za Zorana Milanovića podjednako bi glasali birači oba spola, stariji, zaposleni, birači SDP-a, ali i dio birača Mosta, Domovinskom pokreta i simpatizera platforme Možemo! te najveći udio stranački neodlučnih.

Dragan Primorac češći je odabir kod muškaraca, starijih, umirovljenika, birača HDZ-a, ali i najvećeg udjela birača Domovinskog pokreta.

Za Mariju Selak Raspudić su više žene, srednje dobi, ali i studenti, najviše birača Mosta, no treba reći da MOST za sad nije predstavio svog kandidata. Za nju su i oni koji ne podržavaju “velike” stranke.

Ivanu Kekin kao predsjednicu podjednako vide oba spola, a posebice mladi, učenici i studenti. Najveća podrška dolazi iz stranke Možemo! iako njihovi simpatizeri u velikoj mjeri daju podršku i Milanoviću i Selak-Raspudić.

Podrška kandidatima u drugom krugu izbora

Zorana Milanovića u drugom bi krugu podržalo 49 posto ispitanika, a Dragana Primorca njih 40 posto. 6 posto u tom slučaju ne bi glasovalo ni za koga, a 5 posto bi nekog od njih dvojice zaokružilo, ali nije htjelo odgovoriti za koga.

U drugom krugu birači Možemo! i Mosta većim dijelom podržavaju Milanovića, dok se birači Selak Raspudić raspoređuju tako da bi 42 posto njih glasalo za Zorana Milanovića, a 37 posto za Dragana Primorca.

*Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske, od 1. do 3. kolovoza 2024. godine. Pogreška mjerenja je +/–4%. za cijeli uzorak, dok za rejtinge iznosi +/-4,9%.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnica vojno- redarstvene operacije Oluja slavi se svake godine 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj, na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.

Prije 29 godina, 5. kolovoza 1995. godine operacijom Oluja u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.

Oluja je uz Bljesak bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za “Oluju”!

Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istovremeno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.

Već u operaciji “Ljeto 95” stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade.

Prostor Banije okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.

Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili polu okruženje.

Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća.
Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

U samo 85 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno je stradalo 243 hrvatska branitelja, 1430 je ranjeno, a dva branitelja još uvijek se vode nestalima.

Vojno-redarstvenom operacijom Oluja je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Vojno-redarstvena operacija Oluja omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najznačajnijih strateških ciljeva – punopravno članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji.

Operacija Oluja kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.

U Hrvatskoj su iznosi plaća uvijek vruća tema, a naročito otkad je Vlada prošloga tjedna podigla osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika čime će one drastično porasti.

S druge strane, rastu i prosječne plaće, ali nimalo drastično i teško prateći rast cijena. Prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, onima za svibanj, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena tog mjeseca bila je 1.324 eura.

Istodobno je medijalna plaća, što se smatra pouzdanijim podatkom, u svibnju iznosila 1.122 eura.

Prosječna plaća još daleko od pristojne

Ovih dana smo pisali o tome koliki bi iznos mjesečne plaće bio dovoljan za pristojan život u Hrvatskoj koji bi podrazumijevao da se s njome (ili s dvije takve za višečlanu obitelj) bez većih teškoća i stresa mogu podmiriti troškovi režija, stanarine ili stambenog kredita, hrane, odjeće, higijenskih potrepština, povremenih kulturnih i zabavnih sadržaja te bar jednog godišnjeg odmora izvan mjesta prebivališta.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kazao nam je da bi iznos takve plaće u Hrvatskoj trebao biti 2.000 eura.

A kolike su prosječne plaće u Hrvatskoj? Plaforma za oglašavanje poslova Adorio analitički bilježi prosječne plaće u svim djelatnostima i po pojedinim zanimanjima. Iz svake djelatnost odabrali smo nekoliko zanimanja i njihove prosječne neto plaće na razini Hrvatske, uključujući najniže i najviše. Evo popisa…

ADMINISTRACIJA

Sudski zapisničar 827 eura
Administrator 962 eura
Bankovni službenik 1.097 eura
Asistent direktora 1.207 eura

Administrator baze podataka 1.351 euro
IT administrator 1.454 eura

EKONOMIJA-FINANCIJE-RAČUNOVODSTVO

Fakturist 959 eura
Knjigovođa 1.011 eura

Ekonomist 1.190 eura
Revizor 1.548 eura
Business analyst 1.715 eura
Finance Menager 2.019 eura

Direktor financija i računovodstva 2.469 eura

ELEKTROTEHNIKA – STROJARSTVO

Automehaničar 1.064 eura
Električar 1.102 eura
Inženjer strojarstva 1.530 eura

Inženjer elektrotehnike 1.541 euro
Inženjer za kontrolu kvalitete 1.679 eura
System Architect 2.459 eura

GRAĐEVINA

Tapetar 1.035 eura
Zidar 1.094 eura
Soboslikar 1.143 eura
Krovopokrivač 1.245 eura

Arhitekt 1.262 eura
Ineženjer građevinarstva 1.401 euro
Inženjer hidrogeologije 1.516 eura
Voditelj gradilišta 1.601 euro

INFORMATIKA

Web administrator 1.173 eura
Informatičar 1.211 eura
IT analitičar 1.709 eura
Voditelj IT projekata 1.866 eura

iOS Developer 2.130 eura
SAP Consultant 2.399 eura
Direktor IT poslova 3.152 eura

LJUDSKI RESURSI

Specijalist ljudskih resursa 1.261 euro
Recruiter 1.267 eura
Specijalist za edukaciju zaposlenika 1.525 eura
Voditelj ljudskih resursa 1.692 eura
HR Business Partner 1.895 eura

MARKETING

Social Media Manager 1.153 eura
Media planer 1.251 euro
Specijalist marketinga 1.369 eura
Event manager 1.388 eura
Brand manager 1.565 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura

MEDICINA-FARMACIJA-ZDRAVSTVO

Njegovatelj 842 eura
Farmaceutski tehničar 990 eura
Medicinska sestra 1.166 eura
Veterinar 1.264 eura
Radiolog 1.406 eura
Stomatolog 1.525 eura
Farmaceut 1.719 eura
Liječnik 1.952 eura

MENADŽMENT

Voditelj trgovine 1.381 euro
Volditelj logistike 1.490 eura
Voditelj financija i računovodstva 1.663 eura
Voditelj marketinga 1.676 eura
Tehnički direktor 2.315 eura
Direktor 2.688 eura

NABAVA

Specijalist uvoza i izvoza 1.246 eura
Specijalist nabave 1.299
Voditelj nabave 1.511 eura

OBRAZOVANJE

Odgojitelj 1.022 eura
Učitelj 1.292 eura
Profesor 1.311 eura
Istraživač u znanosti 1.388 eura
Ravnatelj škole 1.858 eura

POLJOPRIVREDA

Poljoprivredni radnik 856 eura
Poljoprivredni tehničar 918 eura
Stočarski radnik 984 eura
Prehrambeni tehničar 1.003 eura
Inženjer agronomije 1.144 eura
Inženjer prehrambene tehnologije 1.265 eura

PRAVO

Sudski tumač 1.142 eura
Pravnik 1.349 eura
Odvjetnik 1.579 eura

PRODAJA

Trgovac u maloprodaji 838 eura
Blagajnik 920 eura
Prodajni savjetnik 935 eura
Operater u pozivnom centru 956 eura
Regionalni menadžer prodaje 1.958 eura
Direktor prodaje i marketinga 2.465 eura
Direktor prodaje 2.640 eura

PROIZVODNJA

Krojač 728 eura
Šivač 760 eura
Obućar 825 eura
Stolar 1.013 eura
CNC operater 1.077 eura
Voditelj proizvodnje 1.529 eura
Product Owner 2.141 eura
Direktor proizvodnje 2.624 eura

TRANSPORT

Instruktor vožnje 947 eura
Skladištar 950 eura
Dostavljač 956 eura
Taxi vozač 1.007 eura
Vozač autobusa 1.113 eura
Vozač E kategorije 1.386 eura
Voditelj logistike 1.490 eura
Direktor logistike 2.413 eura

TURIZAM-UGOSTITELJSTVO

Ugostiteljski radnik 924 eura
Slastičar 982 eura
Konobar 934 eura
Turistički djelatnik 1.040 eura
Kuhar 1.128 eura
Šanker 1.207 eura
Barista 1.319 eura

ZANAT-POMOĆNI POSLOVI

Čistačica 749 eura
Frizer 782 eura
Cvjećar 785 eura
Zaštitar 804 eura
Mesar 1.103 eura
Pizza majstor 1.170 eura
Građevinski radnik 1.224 eura
Aviomehaničar 1.396 eura

Detaljniji podaci o prosječnim plaćama mogu se vidjeti OVDJE.