Svijet
Turisti koje nitko ne želi: Ovo su destinacije na kojima Britanci nisu dobrodošli
Već duže vrijeme Španjolci na sve načine pokušavaju pokazati Britancima da ako ne promijene svoje ponašanje u njihovu zemlju nisu dobrodošli. Sve je eskaliralo nedavno i u Barceloni, kada se tisuće demonstranata prošetalo La Ramblom s natpisima u kojima tjeraju turiste iz svog grada u još jednom u nizu protesta. Ovim slučajem pozabavio se i britanski Telegraph koji je istražio kome sve turisti iz Velike Britanije nisu simpatični.
Nije nepoznanica da Britanci baš i nisu omiljeni gosti na europskim destinacijama, ponajviše zbog svog opijanja na odmoru koji u najvećem broju slučaja završi tako da uništavaju mjesto gdje se nalaze, ali i ugrožavaju sigurnost sebe, ali i svih oko sebe.
Da je Španjolcima prvima dojadilo gledati kako pijani bauljaju, padaju po ulicama, obavljaju nuždu po turističkim atrakcijama, ali i lokacijama od povijesne važnosti, pokazali su sada već redovnim demonstracijama u kojima ne odustaju od svog nauma da takvim turistima zabrane dolazak.
Jasna poruka – Niste dobrodošli!
Takvi scenariji već su se odvili na popularnom otoku Mallorca, a nedavno im se pridružila i Barcelona, gdje se na La Rambli okupilo na tisuće demonstranata, prenosi tportal.
Čak i oni poželjni turisti požalili su što su se u tom trenutku našli u nekom od restorana na La Rambli, budući da se bijesna gomila nije libila pištolje na vodu usmjeriti na njih.
“Turisti pođite svojim kućama, ovdje niste dobrodošli”, samo su neki od jasnih poruka upućenih turistima i to ne samo u Barceloni.
Na podužem popisu onih kojima smeta takav turizam i koji su uvjereni da od takvih turista u svojoj zemlji nemaju nikakve dobrobiti već, dapače, samo štete, na samom je vrhu upravo Mallorca.
U svibnju ove godine 10 tisuća ljudi marširalo je Palma de Mallorcom, da bi se u lipnju okupili na plaži St Rapita i spilji Caló des Moro, a novi protest zakazan je za 21. srpnja ponovno u glavnom gradu.
Da stvar nije nimalo bezazlena govori i da se već raspravljalo o tome da se u ljetnim mjesecima blokira zračna luka i sve prilazne ceste, što bi uvelo kaos među turistima.
Zabranama se pridružio i Amsterdam
Slični protesti već su se odvili i na obližnjoj Ibizi, kao i Menorci, koju nazivaju španjolskim Mikonosom.
Ništa bolje nije ni u Amsterdamu, gdje su predstavljene mjere kojima bi se zaustavilo suludo partijanje i razuzdane zabave po gradu, osobito momačke zabave.
Da je stvar uzela popriličnog maha govori i podatak da je u ožujku prošle godine u Amsterdamu čak pokrenuta online marketinška kampanja usmjerena prema Britancima koji vikendima partijaju po gradu.
I Venecija pokušava stati svemu tome na kraj, zbog čega se i odlučila na neobičan pothvat – jednodnevni posjetitelji moraju platiti 5 eura ukoliko žele posjetiti ovaj grad.
Prije ovog, vodstvo Venecije je 2021. zabranilo pristajanje kruzera u povijesnom gradskom centru, a tri godine ranije krenula je kampanja kojom se pokušava spriječiti ljude da sjede po stepenicama u prenapučenim dijelovima grada.
Na popisu je i Split
Na popisu gradova koji nisu blagonakloni prema razuzdanim turistima, osobito onima iz Velike Britanije, našao se i Split.
Nakon prošlogodišnjih strahota i nereda, Split je poduzeo sve mjere kako bi spriječio takvo ponašanje turista.
Postavljeni su i znakovi koji upozoravaju da ćete biti kažnjeni s 300 eura ako urinirate na javnom mjestu, penjete se po spomenicima, skačete u fontane ili spavate na javnim mjestima, dok bi vas izbacivanje sadržaja iz želuca moglo koštati 150 eura.
Grad je uz to angažirao i privatnu zaštitarsku tvrtku koja patrolira ulicama od 22 sata navečer do 4 sata ujutro.
Slično su napravili i u Dubrovniku kada su gradske vlasti ograničile broj kruzera koji mogu pristajati u povijesnoj jezgri.
Ono što je važno naglasiti je da nisu turisti kao takvi ono što smeta lokalnom stanovništvu, već način na koji turizam mijenja način na koji ljudi žive.
Tu su i španjolski Tenerifi, inače jedna od omiljenih destinacija britanskih turista, no lokalno stanovništvo jasno je dalo do znanja raznim grafitima da oni tamo nisu dobrodošli.
Masovni turizam lokalnom je stanovništvu sve više počeo smetati, jer itekako utječe na život na otoku.
Utjecaj na otočni život
Ništa bolje nije ni na grčkom Santoriniju, kojeg su turisti počeli opsjedati ponajviše zbog društvenih mreža, a sve kako bi snimili čuvene kućice s bijelim zidovima i plavim kupolama koje se nalaze u mjestu Oia.
Iako na otoku tijekom godine živi oko 15 tisuća ljudi, ljeti populacija poraste na više od dva milijuna ljudi, što itekako utječe na otočni život, osobito jer zbog izgradnje novih hotela otok ostaje bez prirodnih ljepota, ali i poljoprivredne zemlje.
Tu je i Krf na koji svakog ljeta pristiže oko 1,5 milijuna turista zahvaljujući avio kompanijama, a pridružuju im se i deseci tisuća onih pristigli kruzerima.
Unatoč svemu tome Grčka i dalje ima reputaciju najgostoljubivijih i najprijateljskijih destinacija u Europi, no to ne znači da će takvi i ostati.
Talijanski Capri u vrhuncu sezone posjeti oko 16 tisuća turista dnevno, što je itekako više od niti 13 tisuća lokalnog stanovništva koje tamo živi cijele godine.
Kako bi ograničili broj posjetitelja, ali i zaradili na istima, ove su godine povećali cijenu ulaznice s 2,50 na 5 eura, što ćete platiti prilikom ukrcaja na trajekt iz Napulja ili Sorrenta od travnja do listopada.
Iako na Capriju nećete doživjeti lokalne proteste, mogli bi dobiti kaznu od primjerice 500 eura za korištenje jednokratnih tanjura, šalica ili pribora za jelo.
Turisti pod kontrolom
I za kraj, tu je i francuska Provansa. Iako iznimno popularna destinacija za britanske turiste, ni ovdje nema javnih protesta protiv turista, ali ima akcija kojima se pokušava staviti pod kontrolu turiste, kao odgovor na prijetnje okolišu, i kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Tako je postavljena dnevna granica od 400 posjetitelja u poznatim uvalama, kao i regiji Provence-Alpes-Côte-d’Azur koja se udružila s aplikacijom za navigaciju Waze i putem nje sugerira korisnicima da na najprometnija mjesta u regiji dođu kasnije.
Koji god način lokalno stanovništvo odabralo, a kako bi uveli red među turistima koji ne poštuju ama baš nikakva pravila, jedino je važno da se isto pokaže dobrim.
Nažalost, još je uvijek previše onih koji se tim pravilima ne zamaraju i jedini im je cilj na odmoru dobro se unerediti i uništiti baš sve oko sebe, jer, eto, valjda tako postaju ‘veći’ u svojim očima.
Za druge ih, jasno je, i tako i tako nije briga.
Svijet
Papa: Mnoge zemlje trebaju migrante
Papa Franjo je usred rasprava u brojnim zemljama o ograničavanju imigracije, naglasio vrijednost koju migranti predstavljaju, ukazujući na probleme koje muče neke zemlje, poput niske stope nataliteta i starenja stanovništva.
“Mnoge zemlje imaju potrebu za migrantima”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve ukazujući na pad stope nataliteta i starenje stanovništva.
Pritom je ponovio da migranti moraju biti dobrodošli, da im se treba pomoći i da se trebaju integrirati.
Podsjetio je da se u Italiji, od kuda su njegovi roditelji odselili u Argentinu, ne rađa dovoljno djece te da je prosječna dob u toj zemlji 46 godina.
“Italija treba migrante”, ocijenio je Papa.
Franjo je od samog početka svog pontifikata zagovarao migrante, a njegov prvi službeni posjet 2013. je bio na Lampedusu, otok na koji pristaju brojni migranti sa sjevernoafričke obale.
Svijet
EU zemlje brutalno subvencioniraju firme da kupuju moćne benzince i dizelaše
Šetnja kroz bonsku četvrt Bad Godesberg vodi pored mnogih impresivnih vila s početka 20. stoljeća ispred kojih se niže isto tako staro drveće impozantnih krošnji.
Sada u jesen lišće lagano pada na parkirane automobile: to su veliki novi modeli Porschea, Mercedesa, Audija ili BMW-a, uglavnom diskretne crne boje – i obično s auspuhom, dakle benzinci ili dizelaši. U ovom kraju žive brojni dobro plaćeni zaposlenici velikih tvrtki poput njemačkog Telekoma ili Pošte, koji često kao dio plaće dobivaju službene automobile.
Službeni automobili – to je posebna kompleksna priča o povećanju najvećih plaća u naturalijama, ali ovdje promatramo aspekt zaštite klime, piše DW u svojoj velikoj reportaži o ovoj temi.
Porezni prihodi za subvencije službenih vozila na fosilna goriva
Naime, i njemačka vlada i neke zemlje EU izdvajaju ogromne svote od poreznih prihoda – za subvenciju dizelaša i benzinaca, suprotno obećanjima i obvezama za smanjenje emisije štetnih plinova.
Samo u četiri zemlje EU, koje doduše pripadaju među najveće, a to su Njemačka, Francuska, Italija i Poljska, subvencije za službena vozila na benzin i dizel koštaju porezne obveznike – 42.2 milijarde eura godišnje.
To proizlazi iz studije koju je naručila ekološka organizacija Transport & Environment (T&E) u kojoj su izračunati efekti četiri porezne olakšice koje se daju za službena vozila: beneficije u naturi, odbitak amortizacije, odbitak PDV-a i kartice za gorivo. Ove olakšice nisu dostupne vlasnicima privatnih vozila.
Veliki auto – velike subvencije
Pritom su posebno visoke subvencije za službena sportsko-terenska vozila (SUV) koja su skupa, teška, najviše troše i spadaju u vozila koja najviše zagađuju okoliš. Od ukupno 42 milijarde eura, 15 milijardi ide na subvencioniranje SUV-ova.
U usporedbi s privatnim kupcima, oni plaćaju skoro 9000 eura manje godišnje poreza na auto. To također objašnjava zašto kompanije registriraju dvostruko više SUV-ova nego privatna kućanstva.
Italija najgora
Prema studiji za T&E, Italija od poreznih prihoda za subvencije službenih vozila s motorima na unutarnje izgaranje izdvaja 16 milijardi eura, a po automobilu prosječno skoro 15.000 eura – obje brojke su najveće u EU.
Slijedi Njemačka s ukupno 13.7 milijardi eura godišnjih subvencija ili skoro 7000 eura prosječno po službenom vozilu.
Francuska izdvaja 6.4 milijarde eura ili skoro 6000 eura po vozilu, a Poljska službena vozila na fosilna goriva subvencionira sa 6.1 milijardom ili 8500 eura po vozilu godišnje.
“Potpuno je nelogično i neprihvatljivo da još uvijek ulažemo milijarde poreznih sredstava u tehnologiju koja se protivi zelenoj transformaciji Europske komisije”, izjavio je Stef Cornelis, iz T&E, za Reuters.
Ogroman utjecaj službenih vozila – posebno u Njemačkoj
Službena vozila su važan čimbenik na tržištu automobila. Njihov udio među prodanim novim automobilima u Europi se stalno povećava, na primjer 2015. je bio 50 posto, a 2023. je već bio oko 60 posto. U Francuskoj službeni automobili čine 52 posto svih novih prodanih automobila, a u Njemačkoj čak 67 posto.
Jest da privatna vozila čine većinu vozila na cestama u Njemačkoj, ali službeni automobili se voze samo nekoliko godina – prije nego što dospiju na tržište polovnih automobila, gdje se potom voze još godinama.
Tako službena vozila dugoročno oblikuju što se vozi u Njemačkoj. Skoro polovica tih službenih automobila koristi se kako za poslovnu tako i za privatnu vožnju. Budući da troškove goriva često snosi poslodavac, ovakva vozila se u prosjeku voze više nego privatna. Također, u Njemačkoj je svako treće novoregistrirano vozilo SUV ili vozilo srednje ili visoke klase.
Navike se polako mijenjaju
Prodaja električnih automobila u EU značajno je opala, dijelom zbog toga što su skuplji od usporedivih modela koji koriste fosilna goriva: u odnosu na kolovoz 2023. ove godine je prodaja pala u prosjeku za 44 posto, pri čemu je u Njemačkoj zabilježen pad od skoro 70 posto.
U prvom polugodištu 2024. samo oko 12 posto novoregistriranih službenih automobila u Njemačkoj bilo je potpuno električno. Manje od trećine službenih vozila je potpuno električno. U kemijskom gigantu BASF-u, na primjer, samo 320 od ukupno skoro 1600 vozila je potpuno električno.
Spora elektrifikacija službenih vozila u Njemačkoj predstavlja propuštenu ekonomsku priliku za njemačku automobilsku industriju, koja se žali na slabu potražnju za električnim automobilima, kaže Susanne Goetz iz T&E. “Marke kao što su Volkswagen i BMW prošle godine su 70 posto svoje europske prodaje ostvarile na tržištu službenih vozila, tako da potencijal postoji.”
No, čini se da proizvođači automobila još nisu prihvatili tu ideju. Na primjer, BMW je na upit DW-a izjavio: “Mi trenutno ne vidimo potrebu miješati se u slobodu izbora.”
Promjena ima kod nekih kupaca službenih vozila: od početka 2023. zaposleni u njemačkom Telekomu više ne mogu naručivati nove automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, već samo potpuno električna vozila (BEV, Battery Electric Vehicle).
U softverskoj kompaniji SAP od početka 2025. moći će se naručivati samo BEV-i i hibridna vozila.
Međutim, hibridni službeni automobili su često na meti kritika jer poslodavac obično plaća gorivo, a ne i struju. Stoga se službeni automobili rijetko voze na električni pogon. Zato su hibridi na kraju prljaviji, zbog dodatne težine baterija, troše više goriva.
Politička podrška za električna vozila
U sklopu inicijative za gospodarski rast njemačka vlada sada tvrtkama nudi: za nova, potpuno električna vozila, koja su kupljena između srpnja 2024. i kraja 2028. moći će se brže otpisati troškove kupovine. Privatna upotreba električnog službenog vozila bit će porezno još povoljnija nego kod vozila s motorom na unutarnje izgaranje.
A na razini EU: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zadužila je novog povjerenika za klimu da pripremi prijedloge za izlazak iz fosilnih subvencija za automobile.
Svijet
Muškarac u Beogradu pucao u suprugu i sina. Teško su ozlijeđeni, on uhićen
Muškarac u dobi od 62 godine iz pištolja je ranio 49-godišnju suprugu i 22-godišnjeg sina. Pucnjava se dogodila oko 12:30 u kući u naselju Bežanijska kosa. Policija je uhitila muškarca, a njegova supruga i sin su prevezeni u bolnicu.
Portal Republika.rs je na svom YouTubeu kanalu objavio je snimku uhićenja. Na snimci se vidi kako su policajci muškarca u bijelom skafanderu uvukli u vozilo. N1 Srbija navodi da je ženi ozlijeđena noga te da je mladić zadobio ozljede u predjelu trbuha.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih