Hrvatska
ISTRAŽIVANJE: Hrvati najviše štede u nekretninama i gotovini, te propuštaju zaraditi više na dionicama, investicijskim fondovima i obveznicama
Zagreb, 19. srpnja 2024. – “Financijsko bogatstvo* hrvatskih građana raslo je znatno sporije u usporedbi s prosjekom istočne Europe i usklađeno je s globalnim stopama rasta. U posljednjih 20 godina financijsko bogatstvo Hrvatske raslo je po stopi od šest posto godišnje, dok je istočnoeuropski prosjek bio 10 posto. Ova velika razlika od četiri postotna boda djelomično bi mogla objasniti prilično jedinstvenu pojavu da je stvarna imovina hrvatskih kućanstava dvostruko veća od vrijednosti njihove financijske imovine”, komentirao je rezultate istraživanja bogatstva hrvatskih građana Krisztian Horvath, partner i direktor u Boston Consulting Groupu.
“Za usporedbu, u istočnoj Europi ta je razlika u prosjeku samo 1,3 puta veća u korist stvarne imovine**. Očekujemo da će se ova stopa rasta ubrzati u Hrvatskoj u sljedećih pet godina na sedam posto godišnje, dok za Istočnu Europu u cjelini očekujemo stopu rasta od osam posto”, ocijenio je Horvath.
Hrvatska se od Istočne Europe razlikuje i po sastavu svojeg financijskog bogatstva. U Hrvatskoj, udjel dugoročnijih instrumenata bogatstva kao što su životna osiguranja i mirovinske štednje čini znatno veći udjel (~40 posto) financijskog bogatstva nego u Istočnoj Europi u cjelini (31 posto). U BCG-u za Hrvatsku predviđaju rast ove kategorije, dok se očekuje da će ova komponenta bogatstva u Istočnoj Europi u najboljem slučaju stagnirati i globalno opadati.
Od 2018. do kraja 2023. godine u Hrvatskoj je financijsko bogatstvo građana raslo po godišnjoj stopi od 7,2 posto i doseglo blizu 0,1 bilijuna dolara. Hrvatska danas ima 2,1 posto financijskog bogatstva regije istočne Europe.
“Ako još detaljnije pogledamo sastav bogatstva, možemo uočiti potencijalni razlog sporijeg rasta financijskog bogatstva hrvatskih građana, kako je ranije spomenuto: udjel gotovine i depozita bio je mnogo veći u Hrvatskoj nego u Istočnoj Europi ili globalno. U međuvremenu, obveznice, investicijski fondovi i dionice, koje bi dugoročno mogle generirati veće prinose za investitore od gotovine, puno su manje prisutne u portfeljima građana RH”, kaže Horvath. Ti imovinski razredi, s njihovim kombiniranim udjelom od 22 posto, tek su malo viši od polovice istočnoeuropskog prosjeka.
“Zanimljivo je da u isto vrijeme Hrvatska pokazuje jednu od primjerenijih raspodjela bogatstva unutar svojeg društva u Istočnoj Europi. Ljudi s manje od 250 tisuća USD posjeduju 72 posto ukupnog bogatstva, znatno više nego u Istočnoj Europi (42 posto) ili globalno (30 posto). Iako vidimo sporo smanjenje tog broja, spuštajući se s 75 posto u 2019., još uvijek u Hrvatskoj vidimo manju koncentraciju bogatstva nego drugdje”, komentira Horvath. To je posebno istinito za segment super bogatih, koji su ljudi koji posjeduju više od 100 milijuna USD. Taj sloj posjeduje samo 3 posto ukupnog bogatstva, što je mnogo manje od globalnih 14 posto. Valja napomenuti da Istočna Europa pokazuje zanimljiv uzorak s 32 posto u vlasništvu super bogatih, ali taj broj iskrivljuje Rusija.
BCG očekuje da će u Hrvatskoj rasti broj potencijalnih klijenata privatnog bankarstva, jer bi broj ljudi s bogatstvom iznad 250 tisuća USD do 2028. mogao porasti za 50 posto.
Što se globalnih rezultata istraživanja financijskog bogatstva tiče, ono je u 2023. godini zabilježilo značajan oporavak od 4,3 posto, nakon teške 2022. godine. Veći dio rasta bio je posljedica oporavka na financijskom tržištu, budući da je financijsko bogatstvo—podskup globalnog neto bogatstva—poraslo za gotovo sedam posto, nakon pada od 4 posto u 2022. U sljedećih pet godina stvorit će se procijenjenih 92 bilijuna dolara financijskog bogatstva.
“Da bi iskoristili rast globalnog bogatstva, akteri u industriji, među ostalima, morat će postaviti jasnu strategiju digitalne transformacije i iskoristiti GenAI za upravljanje troškovima i poboljšanje iskustva klijenata”, rekao je Michael Kahlich, izvršni direktor i partner u BCG-u i suautor izvješća.
Financijski trendovi bogatstva po regijama
Financijsko bogatstvo u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi oporavilo se 2023. godine. Podržano snažnim tržištima dionica, Sjeverna Amerika bila je među najbrže rastućim regijama, s više od 50 posto svog novog financijskog bogatstva u 2023. Oporavak nije bio tako snažan u Zapadnoj Europi, gdje je financijsko bogatstvo poraslo za 4,4 posto.
Iako je financijsko bogatstvo u azijsko-pacifičkoj regiji poraslo za samo 5,1 posto u 2023., uglavnom zbog usporavanja stvaranja bogatstva u Kini, u BCG-u očekuju značajan porast do 2028., pri čemu će regija vjerojatno doprinijeti gotovo 30 posto novog financijskog bogatstva do 2028. Osim Kine, Indija je dobro pozicionirana kao pokretač većeg bogatstva, generirajući približno 590 milijardi dolara novog financijskog bogatstva u 2023., što je njezin najveći porast u povijesti.
Međunarodno bogatstvo poraslo je za 5,1 posto u 2023., na 13 bilijuna dolara, što je nešto jači broj od prošlogodišnjeg.
GenAI i budućnost upravljanja bogatstvom
Istraživanje BCG-a o GenAI u financijskim institucijama otkrilo je da među više od 60 velikih financijskih institucija—uključujući mnoge menadžere bogatstva i privatne banke—85 posto vjeruje da će GenAI biti visoko disruptivna i/ili transformativna sila. Ali iako svi o tome govore, mnogi akteri još uvijek oklijevaju djelovati, s 82 posto njih koji nemaju sveobuhvatnu, dugoročnu strategiju GenAI i kratkoročni plan implementacije.
“GenAI i drugi AI alati će prekinuti tradicionalne načine rada za menadžere bogatstva,” rekao je Akin Soysal, izvršni direktor i partner u BCG-u i suautor izvješća. Od stjecanja klijenata i njihovog uključivanja do usluga i kontinuirane podrške, postoji mnogo načina na koje će tehnologija racionalizirati operacije—također i u području usklađenosti—dok istovremeno poboljšava iskustvo kupaca. Izazov za menadžere bogatstva je znati gdje početi.
*Financijsko se bogatstvo definira kao ukupno bogatstvo iz kojeg su isključene nekretnine i dug, kod punoljetnih građana. Prema alokaciji, financijsko bogatstvo se dijeli u pet imovinskih klasa: gotovini i novac na računu, obveznice, dionice i udjele u investicijskim fondovima, životno osiguranje i mirovinsku štednju i drugo.
**Stvarna imovina obuhvaća nekretnine, dugotrajna potrošačka dobra, fizičko zlato i druge plemenite metale po tekućim cijenama.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih