Hrvatska
Grobno mjesto u Hrvatskoj ne može se prodati, nego samo ustupiti. Evo kolike su cijene “ustupanja”

Nedavno smo pisali o tome da u mnogim gradovima u Hrvatskoj, naročito onim velikima, nedostaje grobnih mjesta. Grobna mjesta postala su tražene nekretnine i neki su spremni platiti ih ne pitajući za cijenu.
Mnogi korisnici grobnih mjesta, znajući kakva je potražnja, ponekad traže vrtoglave iznose da ih prodaju. Točnije – da ih ustupe na korištenje.
Grobna mjesta u pravilu se nalaze na zemljištima koja su u vlasništu jedinica lokalne smaouprave pa se ne smiju prodavati, nego samo ugovorom ovjerenim kod javnog bilježnika ustupiti drugoj osobi na korištenje. Fizičke osobe mogu samo biti korisnici grobnih mjesta te vlasnici tzv. nadgrobnog uređaja koji čine nadgrobna ploča i spomenik te ograda groba.
“Na groblju više živih nego mrtvih”
Vedrana iz Zagreba ispričala nam je slučaj svoga oca kojeg nije htjela izlagati publicitetu pa mu nije spomenula ime niti rekla odakle je. On se prije nekoliko godina vratio iz Njemačke, gdje je desetljećima radio, u svoje rodno selo pored jednog manjeg grada u središnjoj Hrvatskoj.
“Imao je ušteđenog novca. Kuću je već ranije sagradio i prvo što je želio učiniti nakon povratka bilo je da sebi i mami osigura grobnicu kako mi, njihova djeca, ne bi morali brinuti o tome. No ispostavilo se da na mjesnom groblju nema više nijedno grobno mjesto za kupiti jer su ih ljudi već sva pokupovali. I to sve živi ljudi, poput mojih roditelja. Više od polovice groblja zauzimale su prazne grobnice. Tamo je na groblju, da tako kažem, bilo više živih nego mrtvih. Uklesali su imena, stavili svoje slike na nadgrobne ploče i čekali da umru”, kazala nam je.
Kada se može ustupiti grobno mjesto?
Komunalno poduzeće iz obližnjeg grada, koje održava i brine o tom seoskom groblju, nije moglo izaći u susret njenim roditeljima. Mogli su im jedino jamčiti, što i moraju po zakonu, da će im kad umru osigurati ukopno mjesto.
“Otac je nudio nekima da otkupi njihova grobna mjesta, ali nitko nije htio. Svi su puno uložili da si urede grobna mjesta. Na kraju je u tom obližnjem gradu uspio naći grobnicu. Kupio ju je od nekih ljudi za 2.000 eura. Mislim da je previše dao. To zapravo nije bila prava kupovina, kao kad se kupuje stan ili kuća, nego ugovor o ustupanju”, ispričala nam je Vedrana.
U pravilnicima koji su za sva groblja u Hrvatskoj uglavnom isti, stoji da korisnik može ustupiti korištenje grobnog mjesta ako na jednom od groblja na području grada ili općine ima drugi grob na korištenju, ako više korisnika (sukorisnika) ima pravo korištenja grobnog mjesta koje se ustupa ili ako korisnik nema prijavljeno prebivalište na području tog grada ili općine.
Cijene grobnih mjesta u Zagrebu
U Zagrebu, prema važećem cjeniku tržišnih usluga Gradskih groblja, cijena grobnog mjesta najviša je na glavnom i najvećem groblju, Mirogoju. Tamo su najskuplja grobna mjesta u I. zoni odnosno u Velikoj arkadi ili kapeli – 12.276 eura s uključenim PDV-om, a najjeftinija su u VI. zoni – 1.866 eura. Grobno mjesto za ugradbu kazete košta 613 eura, a mjesto u kolumbarijskoj niši 920 eura. Dodjela grobnog mjesta prije nastale potrebe za ukopom košta 1.244 eura.
Na zagrebačkom groblju Miroševac grobna mjesta, ovisno o zoni u kojoj se nalaze, koštaju od 1.244 do 2.488 eura, dok se na trećem velikom zagrebačkom groblju, Markovom polju, cijene grobnih mjesta kreću od 331 do 1.244 eura.
Najskuplja grobnica u oglasima – 80.000 eura
Na najvećim domaćim online oglasnicima ukupno se nudi nekoliko stotina grobnih mjesta i grobnica diljem Hrvatske. Najskuplje smo našli na Njuškalu, a prodaje se na Boninovu, gradskom groblju u Dubrovniku, za 80.000 eura.
Nekoliko grobnica na atraktivnim mjestima zagrebačkog Mirogoja prodaje se po cijenama od 50.000 do 75.000 eura. U Rijeci, na gradskim grobljima Kozala i Trsat, nudi se nekoliko grobnica po cijenama od otprilike 30.000 eura.
U ponudi na internetskim oglasnicima najviše je grobnih mjesta u rasponu cijena od 5.000 do 15.000 eura. Većinom se prodaju u Zagrebu (Mirogoj ili Miroševac), Rijeci, na splitskom Lovrincu, u Varaždinu i Samoboru. U Osijeku su većinom jeftinija, između 1.000 i 3.000 eura (iako i tamo ima nekoliko grobnica skupljih od 10.000 eura), dok se u manjim mjestima grobna mjesta nude, zapravo ustupaju i po 300, 400 ili 500 eura.
Hrvatska
Zbog salmonele povučen pršut s tržišta: Provjerite frižidere

Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.
U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.
Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.
Hrvatska
Croatia Airlines uveo novu sezonsku liniju

U Pragu su predstavljene novosti hrvatske turističke ponude.
Hrvatska turistička zajednica i Croatia Airlines u Pragu su održali zajedničko predstavljanje ukupne hrvatske turističke ponude, odnosno letove hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika. Predstavnicima više od 50 čeških turističkih agencija, turoperatora obratili su se Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, Mato Radić, rukovoditelj prodajnog tržišta Croatia Airlinesa za središnju Europu te Miodrag Mlačić, direktor Predstavništva HTZ-a za Češku i Slovačku.
Direktor Staničić predstavio je novosti i trendove hrvatskog turizma, a pritom je posebno naglasio važnost tržišta Češke za njegove ukupne rezultate. “Hrvatska se tradicionalno nalazi među najpopularnijim inozemnim destinacijama čeških ljubitelja putovanja. Češka se nalazi među top 5 tržišta s kojih hrvatski turizam ostvaruje najveći broj turističkih dolazaka i noćenja. Tako je bilo i lani kada su Česi u našoj zemlji ostvarili više od 5 milijuna noćenja te u ovoj godini želimo zadržati tu razinu prometa. Međutim, to neće biti lako, globalni sektor putovanja se suočava s brojnim izazovima, a kako ništa ne želimo prepustiti slučaju cilj nam je hrvatsku turističku ponudu i novosti dodatno približiti našim partnerima, ali i svim potencijalnim gostima koji će, siguran sam, u velikom broju birati hrvatske destinacije“, poručio je direktor Staničić, a piše Poslovni dnevnik.
Iz Croatia Airlinesa ovom su prilikom posebno istaknuli i predstavili novu sezonsku liniju Zagreb – Prag, koja je uvedena u ovogodišnjem ljetnom redu letenja. Izravni međunarodni letovi na ovoj su relaciji planirani triput na tjedan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom, u razdoblju od početka srpnja do kraja listopada ove godine.
“Izuzetno nam je drago što u svojoj ponudi imamo direktni let kojim spajamo glavne gradove Hrvatske i Češke. Ti bi se letovi trebali obavljati novim zrakoplovima Airbus A220, kojima uspješno obnavljamo postojeću flotu. Očekujemo vrlo dobar interes i popunjenost u oba smjera, na ovaj način olakšavamo turističke, ali i poslovne dolaske, a kreirali smo i vrlo atraktivne pakete pa se karta na ovoj relaciji može naći po cijeni već od 129 eura. Osim ove nove linije, tijekom sezone obavljat ćemo i sezonske letove Split – Prag i Dubrovnik – Prag“, naglasio je Radić, nadodavši kako će Croatia Airlines tijekom ovogodišnje turističke sezone Zagreb izravno povezivati s 23 međunarodna odredišta, dok će Hrvatsku povezivati s ukupno 30 odredišta.
Hrvatska
Sprema se velika promjena: Uskoro nova pravila o tehničkim pregledima vozila?

Europska komisija je u četvrtak predložila važne promjene pravila o periodičnim tehničkim pregledima vozila, kako bi se u obzir uzeo sve veći broj električnih automobila, napredni sustavi za pomoć u vožnji te smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara.
Nova pravila trebala bi smanjiti emisije štetnih tvari, prijevare povezane s brojačem kilometara i povećati sigurnost na cestama.
Komisija je predložila reviziju triju direktiva: o periodičnom tehničkom pregledu vozila; o dokumentima o registraciji vozila; o pregledu na cesti gospodarskih vozila.
Komisija predlaže da se uvedu obvezni tehničkih pregledi automobila i kombija starijih od 10 godina, jednom godišnje umjesto sadašnje obveze svakih dvije godine. Ta obveza već postoji u većini država članica, među njima i u Hrvatskoj, ali u 11 država članica automobili i kombiju stariji od 10 godina moraju ići na tehnički pregled tek svake dvije godine.
U nekim državama članicama obvezni tehnički pregledi jednom godišnje provode se već nakon tri ili četiri godine starosti vozila.
Kako bi se smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara, države članice će, prema prijedlogu, morati uspostaviti nacionalne baze podataka o očitanjima brojača kilometara.
Očitanja se moraju zabilježiti pri svakom servisiranju ili popravku vozila, čak i kada je riječ o zamjeni žarulja ili zamjeni guma. Takve baze podataka već postoje u Belgiji (Car-Pass) i i u Nizozemskoj (Nationale Auto Pas, NAP) i sada bi trebale postati obveza u svim državama članicama.
Ako rabljeni automobil bude prodan u neku državu članicu, država članica iz koje je izvezen morat će podijeliti povijest kilometraže tog automobila ili kombija s državom članicom u kojoj se ponovno registrira.
Prema postojećoj direktivi o periodičnim tehničkim pregledima, kilometraža se mora bilježiti pri svakom takvom pregledu, a manipuliranje kilometražom smatra se kaznenim djelom. Međutim, problem je u tome što se tehnički pregledi provode samo svake godine, još češće svake dvije godine, a kod novih vozila tek nakon tri ili četiri godine. Znatan dio prijevara povezanih s brojačem kilometara već se događaju prije prvog pregleda jer se veći dobici u cijeni mogu postići neovlaštenim zahvatima na brojačima kilometara relativno novih vozila.
Suzbijanje prijevara povezanih s kilometražom važno je sa stajališta zaštite potrošača, ali i za pošteno tržišno natjecanje u trgovini vozilima. Prijedlog bi trebao pridonijeti smanjenju nedopuštenih zahvata na brojačima kilometara u domaćoj i prekograničnoj prodaji rabljenih vozila, što bi posebno trebalo koristiti potrošačima u zemljama s velikim brojem rabljenih vozila.
Predlaže se ispitivanje emisija primjenom naprednih metoda za ultrasitne čestice i dušikovih oksida (NOx). Sadašnje preporučene granične vrijednosti od 250 000 čestica/cm3 postale bi prag za prolaz na tehničkom pregledu.
Predlaže se da se periodični tehnički pregledi prilagode za ispitivanje električnih vozila te da pregledi obuhvate i napredne značajke za pomoć u vožnji.
Predlaže se i digitalizacija zapisnika o tehničkom pregledu vozila i uvođenje digitalnih potvrda o registraciji vozila, zatim međusobno povezivanje nacionalnih registara vozila i proširenje skupa usklađenih podataka o vozilima u tim registrima, na primjer podataka o zemlji prve registracije, statusa registracije i informacijama o znatnim izmjenama vozila.
Certifikati o tehničkoj ispravnosti vozila u elektroničkom obliku trebali bi postati obvezni i postupno zamijeniti papirnati oblik.
Predviđa se mogućnost obavljanja tehničkog pregleda u nekoj drugoj državi članici u kojoj vozilo nije registrirano. Potvrda o takvom pregledu vrijedila bi do šest mjeseca s tim da se sljedeći tehnički pregled mora obaviti u zemlji u kojoj je vozilo registrirano.
Prijedloge će sada razmotriti Europski parlament i Vijeće u okviru redovnog zakonodavnog postupka. Sada je na zakonodavnim tijelima Vijeću i Parlamentu da se izjasne o prijedlozima. Nakon što se postigne dogovor, Komisija će pripremiti potrebne delegirane i provedbene akte za određene aspekte provedbe novih pravila.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
ŽUPANIJSKI DANI 2025. / U petak Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska5 dana prije
Stižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja