Upotreba droga među odraslim osobama u Hrvatskoj udvostručila se od 2011. do 2019. a porast ovisničkih ponašanja zabilježen je i među mladima, rekao je u četvrtak ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na Nacionalnoj Reitox akademiji posvećenoj prevenciji, upozorivši da je to poziv na uzbunu.

Nacionalna Reitox akademija organizirana je u suradnji Europske unije za droge (EUDA) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) s ciljem razmijene iskustava o znanstveno utemeljenoj prevenciji i predstavljanju programa dobre prakse drugih država.

Jedan od ciljeva je unapređenje kvalitete preventivnih intervencija koje se provode u Hrvatskoj te utjecati na buduću implementaciju programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

“Bilježi se globalni porast uporabe droga, a taj trend se preljeva i na Hrvatsku. Jedna četvrtina osoba u Hrvatskoj probala je neku od droga”, rekao je Capak. Među odraslim osobama zabilježen je porast upotrebe droga od 2011. do 2019. godine s 5, 6 posto na 11, 6 posto.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među mladima pokazalo je po njegovim riječima pad u korištenju psihoaktivnih droga, ali i porast korištenja kanabisa i sintetskih droga te porast ponašajnih ovisnosti, kao što su pušenje, ovisnost o ekranima, igranje igrica, klađenje i kockanje, što posebice zabrinjava.

“Dakle to je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”, upozorio je Capak koji smatra da su programi prevencije učinkovita mjera koja se može poduzeti kada je porast upotrebe droge u pitanju, naravno uz liječenje i rehabilitaciju.

U Hrvatskoj se provode brojni programi za prevenciju zlouporabe droga, a Capak kaže da HZJZ teži da se provode znanstveno utemeljeni programi te da je jedan od njih i program “Imam stav”.

Podsjetio je da su lani donijeli strategiju borbe protiv ovisnosti do 2030. godine, te akcijski plan do 2026. kojim šire aktivnosti na prevenciju ponašajnih ovisnosti koje su u porastu među mladima. Tražimo dobro utemeljene prakse koje ćemo povoditi u Hrvatskoj.

Ta epidemija ponašajnih ovisnosti naročito se pojačala nakon pandemije covida, rekao je Capak.

Marijana Gojčeta iz MZOM-a istaknula je da Ministarstvo svake godine raspisuje javni poziv za preventivne programe suzbijanja ovisnosti u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima.

U .prošloj školskoj godini financirani su 400 tisuća vrijedni projekati u 186 osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. Financijske potpore dodjeljuju se udrugama u području odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Jedno od prioritetnih područja je unapređenje života djece i mladih iz kojih se financiraju i projekti za prevenciju ovisnosti. Lani je za provedbu 141 projekta udruga dodijeljeno ukupno 2 milijuna i 200 tisuća eura , rekla je Gojčeta.

Na skupu su o učinkovitim programima prevencije ovisnosti govorili predstavnici EUDA-e, Estonije, Španjolske, Brazila, Njemačke i Hrvatske.

Psihijatrica Zila van der Meer Sanchez govorila je o programima prevencije ovisnosti u Brazilu, a Gregor Burkhart iz EUDA govorio je o društvenim i socijalnim faktorima koji utječu na pojavu ovisnosti.

Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, gostovao je u Studiju uživo kod Igora Bobića gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Europu, a koje je uzrokovala ciklona Boris.

Na početku, Ivan Güttler naglašava da je ovo “iznimno ekstremna situacija”, ali da su podaci koje su dobivali na europskoj razini bili “ujednačeni.”

Ciklona Boris je i dalje na našem području: “Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske se polako vraća nazad, ali u oslabljenom obliku.”

“Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije sa oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi”.

Što nas čeka u narednim danima?

“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”.

Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost – visokih rijeka.

Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler govori: “Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.”

Topli Mediteran

“Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10″, komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris bilo – toplo Sredozemlje:

“Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala”, otkriva.

Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: “Sve je to dio jednog sustava.”

Ljetni rekordi i prognoza za rujan

Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler otkriva da je ono bilo “definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama.”

No, došlo je do nagle promjene: “Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.”

Globalno zagrijavanje nije ravna linija”, ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju svezi globalnog zagrijavanja: “Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare.”

Hrvatska neće postati Sahara!

Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj kojeg je proizvela ogromna količina snijega: “U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu”, pojašnjava.

“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, umiruje ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

U ljekarnama u Hrvatskoj od petka nema poznatog lijeka protiv bolova, osim još nešto starih zaliha.

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je, prenosi portal Danica, kako je francuski farmaceutski div Sandoz prijavio nestašicu lijeka Ketonal 50 mg tvrde kapsule djelatne tvari ketoprofen.

Razlozi nestašice su, kažu, povezani su s proizvodnjom, a lijeka na hrvatskom tržištu neće biti sve do 7. siječnja iduće godine.

Inače, ketonal sadrži djelatnu tvar ketoprofen te pripada skupini nesteroidnih protuupalnih lijekova. To su jaki analgetici koji ublažavaju bol i upalu.

Najčešće se koriste za ublažavanje simptoma kod reumatoidnog artritisa, upale zglobova, bolova u kralježnici, osteoartritisa, gihta, bolova u donjem dijelu leđa, bolne menstruacije.

Lani u listopadu pak Sandoz je bio prijavio nestašicu lijeka Ketonal DUO 150 mg, tvrde kapsule s prilagođenim oslobađanjem.

Razlozi nestašice također su bili povezani s proizvodnjom, piše Danica.