Connect with us

Svijet

Vatikan žalostan zbog scene s otvaranja OI koja podsjeća na Posljednju večeru

Objavljeno

-

Vatikan je u subotu priopćio da je žalostan zbog scene s otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, koja je, kako piše Reuters, izgledala kao parodija slike Leonarda da Vincija “Posljednja večera”.

“Sveta Stolica ražalošćena je određenim prizorima s ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu i ne može se ne pridružiti onima koji su posljednjih dana osudili uvredu učinjenu mnogim kršćanima i vjernicima drugih religija”, stoji u neuobičajenom večernjem priopćenju na francuskom jeziku, objavljenom u subotu.

Scena na ceremoniji 26. srpnja nalikovala je biblijskoj sceni Isusa Krista i njegovih apostola koji dijele posljednji obrok prije raspeća, ali su u njemu sudjelovali transrodni model, nekoliko drag kraljica i nagi pjevač u ulozi grčkog boga vina Dioniza.

Organizatori ceremonije ispričali su se dva dana kasnije, kazavši da nisu imali namjeru pokazati nepoštovanje prema nekoj vjerskoj skupini.

Umjetnički direktor objasnio je da ta scena nije bila inspirirana kršćanskom posljednjom večerom, već poganskom gozbom povezanom s povijesnim Olimpijskim igrama.

“Na prestižnom događaju gdje se cijeli svijet okuplja oko zajedničkih vrijednosti, ne bi trebalo biti aluzija koje ismijavaju vjerska uvjerenja mnogih ljudi”, rekao je Vatikan.

“Sloboda izražavanja, koju se očito ne dovodi u pitanje, nalazi svoju granicu u poštivanju drugih”.

Iz Vatikana nisu kazali zašto je priopćenje poslano više od tjedan dana nakon ceremonije otvaranja.

Papa Franjo 1. kolovoza telefonski je razgovarao s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, za koji Erdogan kaže da je sadržavao temu događaja iz Pariza.

Iako je Vatikan kasnije za Reuters potvrdio da se razgovor održao, odbili su komentirati o čemu su dvojica čelnika razgovarali.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Njemačka uvodi privremene kontrole na svim granicama

Objavljeno

-

By

Kontrole se uvode na sve njemačke kopnene granice. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavit će privremene granične kontrole na svim njemačkim kopnenim granicama kako bi se uhvatila u koštac s nezakonitim migracijama i zaštitila javnost od islamističkog ekstremizma, rekao je vladin izvor za Reuters u ponedjeljak.

Faeser će obavijestit će Europsku komisiju o planovima, rekao je izvor.

Kontrole će započeti 16. rujna i za početak će trajati šest mjeseci, izvijestila je novinska agencija DPA pozivajući se na vladine izvore.

 
Nastavi čitati

Svijet

Latvija: Ruski dron koji se srušio u Latviji nosio je eksploziv za napad na Ukrajinu

Objavljeno

-

Bespilotna letjelica ruske vojske, koja se u subotu srušila u Latviji, nosila je eksploziv koji je vjerojatno bio namijenjen za napad na Ukrajinu, no letjelica je zalutala u zračni prostor baltičke zemlje, rekli su latvijski dužnosnici danas.

Rumunjska i Latvija, članice NATO saveza koje podržavaju Ukrajinu u njenom dvije i pol godine dugom ratu protiv Rusije, rekle su u nedjelju da istražuju ruske dronove koji su se srušili nakon što su ušli u njihov zračni prostor.

Dron iranske proizvodnje
Letjelica koja je pala u Latviji je dron iranske proizvodnje Šahed, rekao je zapovjednik latvijskih oružanih snaga general Leonids Kalnins na tiskovnoj konferenciji, prema latvijskom portalu Delfi.

Eksploziv na letjelici, koji je vjerojatno bio namijenjen za Ukrajinu, deaktiviran je nakon što je letjelica pronađena u Latviji, kazao je novinarima Kalnins.

Dron se srušio na području sela Gaigalava oko 90 kilometara od granice s Bjelorusijom, odakle je ušao u zračni prostor baltičke zemlje, objavilo je latvijsko ministarstvo obrane u priopćenju u ponedjeljak.

Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana je u nedjelju kritizirao incidente kao “neodgovorne i potencijalno opasne”, no rekao je da ništa ne upućuje na to da je riječ o namjernom napadu na članice saveza.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ruski proračunski prihod od nafte i plina drastično porastao

Objavljeno

-

By

Ruski proračunski prihod od prodaje nafte i plina iznosio je u razdoblju od siječnja do kolovoza 7,6 bilijuna rubalja (76,2 milijarde dolara) i bio je veći za 56,2 posto nego lani, objavilo je ministarstvo financija, uz podignute procjene prihoda od izvoza u cijeloj 2024. godini. Skok prihoda uglavnom je rezultat viših cijena, navodi ministarstvo u izvješću objavljenom krajem prošlog tjedna, dodavši da bi se povoljni trend trebao nastaviti i u rujnu, citira ruska novinska agencija TASS.

„Prihod od nafte i plina bio je na razini koja je nadmašila njegov bazni obujam, a u skladu s parametrima prognoze društveno-ekonomskog razvoja, trebao bi ga nadmašiti i u narednim mjesecima”, stoji u izvješću. Proračunski prihod od ostalih sektora porastao je u razdoblju od siječnja do kolovoza za 27,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosio je 15,47 bilijuna rubalja.

Prihod od poreza na rad, uključujući PDV, uvećan je za 15,5 posto i premašio je planiranu razinu, dodaje se.

Višak prihoda od nafte i plina bit će uplaćen u državni stabilizacijski fond i moći će se koristiti u manje povoljnom gospodarskom okruženju, napominju.

Ruski proračun bilježio je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci deficit od 331 milijardu rubalja, pokazuju preliminarni podaci.

Proračunski prihod iznosio je 23,029 bilijuna rubalja i bio je veći za 35,5 posto nego lani. Rashod je pak porastao za 22,2 posto, na 23,360 bilijuna rubalja.

Podignuta procjena
Rusko ministarstvo gospodarstva podiglo je istodobno prognozu prihoda od izvoza nafte i plina u ovoj godini za 17,4 milijarde dolara u odnosu na dosadašnjih 239,7 milijardi dolara, zahvaljujući pozitivnijim cjenovnim prognozama, citira Reuters dokument u koji je dobio uvid.

Izvoz nafte trebao bi u ovoj godini dosegnuti 239,9 milijuna metričkih tona, što odgovara 4,8 milijuna barela dnevno. Prošle godine Rusija je izvezla 238,3 milijuna tona nafte.

Ministarstvo je podiglo procjenu prosječne izvozne cijene ruske nafte u ovoj godini za pet dolara u odnosu na travanjsku prognozu, na 70 dolara po barelu. Lani iznosila je u prosjeku 64,5 dolara po barelu.

Podigli su i procjene cijene prirodnog plina za prodaju europskim i kineskim kupcima, izvijestio je Reuters, ne navodeći brojke.

Podignute procjene cijena znače i veći proračunski prihod, za 13 milijardi dolara, blizu razine od 240 milijardi dolara. U 2025. trebao bi se spustiti na 236,5 milijardi dolara, procjenjuju u ministarstvu.

Revidirane procjene pokazuju da bi ruska proizvodnja nafte u ovoj godini trebala pasti na 521,3 milijuna tona, s 529,6 milijuna tona u 2023. U idućoj godini trebala bi se dodatno smanjiti, na 518,6 milijuna tona.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu