Connect with us

Hrvatska

Hrvatski otoci tresu se od buke, Inspektorat priznaje: Ne kontroliramo ih

Objavljeno

1 mjesec prije

-

Arhipelag Paklenih otoka ispred grada Hvara zaštićeni je spomenik prirode u kategoriji “značajnog krajolika” još od 1972. godine, a po hrvatskim propisima na njemu buka ne bi smjela prelaziti 50 decibela tijekom dana, odnosno 45 decibela noću – što je tek neznatno jače od normalnog ljudskog govora. Unatoč tome, na ovim otocima postoji više ugostiteljskih objekata koji rade tijekom cijele noći i u kojima se pušta vrlo glasna glazba – neki od njih formalno su deklarirani kao “bistroi” ili “buffeti”, neki su u dokumentima prikazani kao restorani, premda je jasno da ogroman broj njih u stvarnosti djeluje kao noćni klub. Koji bi, po hrvatskim zakonima i predviđenim minimalnim tehničkim uvjetima, mogao djelovati isključivo u zatvorenom prostoru.

No kako su oni evidentno kruti, dosad se diljem obale očito prešutno toleriralo (i još uvijek tolerira) održavanje noćnih zabava na otvorenom, kako bi turistička ponuda ipak sadržavala i ovaj segment zabave.

Na samom otoku Hvaru klub Carpe Diem sinonim je upravo za to: kada u sitnim noćnim satima završi zabava u njegovom objektu u samom gradu, goste se brodicama prevozi do obližnje uvale Stipanska na Paklenim otocima, gdje partijanje traje do zore u objektu nazvanom Carpe Dim Beach. Dakako da ovaj klub nije jedini. Na Paklenim otocima više je sličnih, ali je najveći, a javnost se na njega dodatno skoncentrirala nakon nedavnog krvavog incidenta kada je vlasnik Josip Ćurković Ćos sa zaštitarima upao u konkurentski restoran i bar Gariful te pretukao vlasnika Ivana Gospodnetića i njegovog kuhara.

I završio u jednomjesečnom istražnom zatvoru, gdje će dočekati skori dvodnevni festival s nizom vrhunskih DJ-eva u njegovom Carpe Diem Beachu, kao svojevrsnu ekstenziju novosadskog festivala Exit.

Daleko od naselja pa se može bučiti!?
Čemu uopće služe propisi o zaštiti od buke – konkretno pravilnik o njenim najvišim dopuštenim razinama koji jasno definira da u značajnom krajobrazu poput Paklenih otoka ona ne bi smjela prelaziti glasnoću ljudskog govora – ukoliko se ondje mogu održavati cjelonoćne zabave, pa i festivali elektronske glazbe?

Takvo pitanje tportal je postavio Državnom inspektoratu, pod čijom kapom djeluje i Sanitarna inspekcija – te nakon četiri dana dobio odgovor u kojemu se de facto priznaje da se ništa od ovoga ne kontrolira.

“Propisi o buci prvenstveno imaju za cilj izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u naseljenom okolišu na boravišne prostore. U skladu s tim prilikom utvrđivanja provedbe mjera zaštite od buke mjerenja se provode ispred najugroženijih boravišnih prostora. U skladu s ciljem provedbe propisa o zaštiti od buke sanitarna inspekcija prvenstveno provodi nadzore nad objektima koji obavljaju registriranu djelatnost u blizini boravišnih prostora”, kazali su u Državnom inspektoratu za tportal.

Prevedeno – Pakleni otoci daleko su od naselja pa se ondje može bučiti, nema veze što su pola stoljeća zaštićeni kao spomenik prirode.

Provjerili papire
Sanitarni inspektori, doduše, tvrde da su u Carpe Diem Beachu obavili nadzor oko provedbe mjera za zaštitu od buke i da “tijekom nadzora nisu utvrđene nesukladnosti”, no iz njihova objašnjenja proizlazi da su zapravo tek pregledali dokumentaciju koju su im dali ugostitelji, a ne i da su sami bilo što mjerili na terenu.

“Nadzorom je utvrđeno da je nadzirana pravna osoba izvršila mjerenje razine buke koja se širi iz objekta putem pravne osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova zaštite od buke te o istome predočila izvještaj o mjerenju buke okoliša sukladno kojem je utvrđeno da se koriste sustavi za reproduciranje zvuka odnosno izvori buke koji su elektronski ograničeni na dozvoljenu razinu buke,te da imisija buke sa svim pripadnim izvorima buke ne povećava postojeću razine buke za više od 1 dB(A) mjereno na mjestu udaljenom svega stotinu metara od predmetnog ugostiteljskog objekta, a najbliži stambeni objekti nalaze se u gradu Hvaru”, glasi puno objašnjenje sanitarnih inspektora.

Kako na ovoj lokaciji sve može biti po propisima koji bilo kakvu buku ograničavaju gotovo do razine šapata, a da se istovremeno upravo ovdje održavaju cjelonoćne zabave i festivali elektronske glazbe, izvan je granica racionalnog zaključivanja.

Sporne samo sanitarne iskaznice
Tportal je upitao Državni inspektorat i jesu li navraćali na Paklene otoke tijekom ove i prošle godine, te jesu li ondje zatekli kakve nepravilnosti i kakve su sankcije uslijedile. Uslijedio je polovični odgovor:

“Turistička inspekcija, inspekcija rada i inspekcija zaštite na radu te sanitarna inspekcija obavile su koordinirane inspekcijske nadzore u srpnju 2023. godine u uvali Stipanska, Palmižana, Ždrilac, Sv. Jerolim i uvala Vlaka”, kazali su iz Inspektorata i potom nabrojali:

“Inspekcija rada (zaštita na radu) obavila je 8 nadzora i utvrdila 19 povreda, turistička inspekcija obavila je 12 nadzora i utvrdila 17 povreda, sanitarna inspekcija obavila je 13 nadzora i utvrdila 19 povreda, Inspekcija rada (radni odnosi) obavila je 13 nadzora i utvrdila 17 povreda, a vodopravna inspekcija obavila je 1 nadzor i utvrdila 2 povrede”, otkrili su lanjske podatke koji se, ponovimo, odnose na više lokacija na Paklenim otocima, a ne samo na Carpe Diem Beach.

A ove godine, tvrde u Državnom inspektoratu, također su doplovili do poznatog arhipelaga otočića – no pronađene nepravilnosti bile su, rekli bismo, vrlo mršave.

U dva objekta zatečeni su djelatnici za koje nije osigurano stjecanje potrebnih znanja o zdravstvenoj ispravnosti hrane i osobnoj higijeni, prva je nepravilnost koja se, pojednostavljeno, odnosi na neposjedovanje sanitarne iskaznice radnika, pa su izrečene novčane kazne.

“U jednom od nadziranih objekata utvrđen prekršaj iz čl. 4. i 6. Zakona o zaštiti od buke jer se izvodila glazba uživo bez ugrađenog limitatora, te je doneseno usmeno rješenje kojim se zabranjuje uporaba elektroakustičkih izvora buke dok se ne provedu mjere zaštite od buke. Za navedeni prekršaj izdan je prekršajni nalog u iznosu od 6.636,14 eura za pravnu osobu i 1.327,23 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi”, izvještavaju iz Inspektorata.

Prevedeno – Zakon o zaštiti buke oni provode, ali ne i pravilnik koji štiti područja poput Paklenih otoka. I koji je, da ironija bude veća, sastavni dio istog tog zakona.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Je li nova varijanta covida stigla u Hrvatsku? “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu”

Objavljeno

13 sati prije

-

18. rujna 2024.

By

U Europi se pojavila nova varijanta covida nazvana XEC i dosad je, kako javlja BBC, zabilježena u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Danskoj i još nekoliko zemalja.

Znanstvenici upozoravaju da bi varijanta XEC uskoro mogla postati dominantna. Provjerili smo u HZJZ-u je li se već pojavila u Hrvatskoj.

“U Hrvatskoj, u uzorcima s kraja kolovoza i početka rujna prevladava KP.3.1.1 varijanta. Prošli tjedan je sekvencirano 96 uzoraka iz tog razdoblja. 50% je KP.3.1.1.

Ova nova je XEC (x znači da je rekombinanta, ali sve su se već rekombinirale milijun puta) između KS.1.1 i KP.3.3″, rekli su nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Kako objašnjava Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), KP.3.1.1 varijanta pripada porodici omikrona, a kod oboljelih se pojavljuju uglavnom simptomi slični kao i kod ranijih varijanti: groznica, kašalj, kratkoća daha, umor i bolovi u tijelu, glavobolja i grlobolja, gubitak okusa i mirisa, mučnina ili povraćanje te proljev.

Iz HZJZ-a navode da u Hrvatskoj još nije zabilježena XEC varijanta, no ne isključuju njeno pojavljivanje. “Za sada ju nismo ulovili, ali za očekivati je da bude u sljedećem setu.”

Kontinuirano raste broj zaraženih

Provjerili smo i kakvo je trenutno stanje s koronavirusom u Hrvatskoj.

“Od lipnja se bilježi kontinuirani porast broj prijava zaraženih koronom, u tjednu od 2. do 8. rujna 2024 (36. kalendarski tjedan) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 2149 prijava Covid-19, a u tjednu 9. do 15. rujna 1844 prijava”, rekli su nam iz HZJZ-a.

Iz Zavoda dodaju da se prijavljuje prosječno jedna smrt od covida tjedno.

“Očekujemo porast novooboljelih, mada ne možemo reći hoće li se kontinuirano nastaviti, ili će doći do kraćeg pada broja novooboljelih prije zimske sezone”, dodaju iz HZJZ-a.

covid, koronavirus, maska
Pixabay/ilustracija

Tko se treba cijepiti?

Prema smjernicama HZJZ-a, cijepljenje protiv covida preporučuje se osoba koje nisu cijepljene ili preboljele covid u posljednjih šest mjeseci, a pripadaju sljedećim kategorijama društva:

– osobe od 65 godina životne dobi i starije,

– korisnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,

– osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, posebno djecu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,

– odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes melitus), kroničnim bolestima jetre, kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunološkog sustava (uključujući HIV infekciju),

– trudnice,

covid cjepivo
Pixabay/ilustracija

– zdravstveni djelatnici / osoblje u jedinicama intenzivne skrbi, odjelima s posebno osjetljivim bolesnicima (npr. hematološki i onkološki odjeli) i hitnim bolničkim prijemima.

“Kategorije stanovništva za koje je cijepljenje protiv covida preporučeno vrlo su slične kategorijama za koje je cijepljenje protiv gripe preporučljivo. To su prvenstveno osobe s težim kroničnim bolestima, imunosuprimirane osobe te osobe starije životne dobi”, poručuju iz HZJZ-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PODACI FINA-e / Zadar među top tri hrvatska grada u kojima se najbolje posluje!

Objavljeno

15 sati prije

-

18. rujna 2024.

By

p

Poduzetnici iz Zagreba, Splita i Zadra ostvarili su najveću konsolidiranu neto dobit prošle godine, pokazuje analiza koju je u srijedu objavila Financijska agencija (Fina).

Među najuspješnijih deset gradova prema kriteriju neto dobiti nalaze se još Rijeka, Osijek, Velika Gorica, Varaždin, Samobor, Poreč i Dubrovnik.

Konsolidirana neto dobit poduzetnika u najuspješnijih deset gradova lani je iznosila 5,7 milijardi eura, dok je konsolidirana neto dobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila 8,8 milijardi eura.

U najboljih deset gradova lani je bilo 83.102 poduzetnika, a zapošljavali su 572.807 radnika.

Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova (po visini ostvarene neto dobiti) koji su od ukupnog poduzetništva u 2023. godini imali 53,2 posto broja poduzetnika, 55,6 posto broja zaposlenih, 64 posto ukupnih prihoda, 66,1 posto dobiti razdoblja, 68,1 posto gubitka razdoblja te 65,5 posto neto dobiti.

Razlog tome, kako navode iz Fine, je prvenstveno udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit.

Zagrebački poduzetnici, njih 51.318 sa 383.389 zaposlenih, lani su ostvarili najveću neto dobit, u iznosu od 4,1 milijardu eura, što je udio od 70,6 posto u neto dobiti poduzetnika sa sjedištem u jednom od 10 spomenutih gradova.

Iza Zagreba, slijede poduzetnici Splita koji su u 2023. ostvarili konsolidiranu neto dobit od 317,9 milijuna eura te poduzetnici Zadra s 302,2 milijuna eura neto dobiti.

Na četvrtom mjestu liste top deset gradova po kriteriju neto dobiti su poduzetnici Rijeke koji su ostvarili neto dobit od 236,8 milijuna eura, peti su poduzetnici Osijeka sa 185 milijuna eura neto dobiti, a šesti poduzetnici Velike Gorice sa 164 milijuna eura neto dobiti.

Na sedmom mjestu su poduzetnici iz Varaždina koji su ostvarili 131,8 milijuna eura neto dobiti, osmo mjesto zauzeli su poduzetnici Samobora sa 122 milijuna eura neto dobiti, a deveto mjesto poduzetnici Poreča s neto dobiti od 119,86 milijuna eura.

Na desetom su mjestu poduzetnici Dubrovnika koji su lani ostvarili neto dobit od 107,7 milijuna eura.

Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela Ina, navode iz Fine.

Rezultatima Splita najviše je pridonijeo trgovački lanac Tommy, Zadra Tankerska plovidba, Rijeke trgovački lanac Plodine, Osijeka tvrtka Žito, Velike Gorice trgovački lanac Lidl Hrvatska, a Varaždina tvrtka Vindija.

Rezultatima Samobora najviše je pridonijela tvrtka DIV Grupa, Poreča Valamar Riviera i Dubrovnika Grupa Jadranski luksuzni hoteli.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nestašica limuna odrazila se i na cijene, cijena na tržnicama je paprena

Objavljeno

2 dana prije

-

17. rujna 2024.

By

Ovih dana ne prestaje se pričati o nestašici omiljenog voća – limuna. U Hrvatskoj ga se ne proizvodi dovoljno, a uspijeva puno slabije od ostalih agruma pa su trenutačno dostupni samo oni uvozni, no i oni koštaju pravo bogatstvo.

Cijena limuna penje se do 3.50 eura
U trgovinama se mogu pronaći po cijeni od oko 2 eura, a mi smo obišli zagrebačke tržnice Dolac i Kvatrić i provjerili kakva je cijena ondje. Na Dolcu smo limune pronašli tek na tri štanda, a cijena im je itekako paprena – kilogram limuna košta između 3 i 3.50 eura. Ista priča je i na Kvatriću, gdje se limun prodaje za 3 eura po kilogramu, no i tamo ga nema puno, na svega dva štanda. Stigle i prve mandarine
Osim limuna, na tržnice su stigle i prve mandarine. Na Dolcu smo ih pronašli već za 1.50 euro po kilogramu, dok na drugom štandu domaća mandarina bez koštica košta 2.50 eura po kilogramu. Negdje prodaju 2 kilograma za 2.50 eura, a negdje 2 kilograma za 3 eura. Na Kvatriću kaštelanske mandarine koštaju 4 eura po kilogramu, a domaće mandarine smo na jednom štandu pronašli i po cijeni od 1.99 eura po kilogramu. Na drugom pak štandu kilogram mandarina košta 2 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu