Connect with us

Hrvatska

HTZ: U srpnju 3% manje turista nego lani, a u prvim danima kolovoza 6% više nego lani

Objavljeno

-

Hrvatsku je u srpnju posjetilo 4.67 milijuna turista ili tri posto manje nego u lanjskom srpnju, ali je ostvareno jednako noćenja ili 29.45 milijuna, iznose na upit Hine iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), dodajući da je u prvih pet dana kolovoza došlo 842.3 tisuće turista ili šest posto više nego u istim danima lani.

Ukupno tri posto više
Unatoč nešto slabijim dolascima turista u srpnju, ukupno ih je u prvih sedam mjeseci ove godine došlo tri posto više nego u istim mjesecima prošle godine ili gotovo 12 milijuna, a ostvarili su jedan posto više noćenja ili 54.7 milijuna.

Od toga je većina noćenja ili 54.7 milijuna ostvareno na Jadranu, što je jedan posto više nego u lanjskih prvih sedam mjeseci, dok je na kontinentu s 1.5 milijuna noćenja ostvaren porast od šest posto, kao i u Gradu Zagrebu, u kojemu je ostvareno 1.4 milijuna noćenja.

Glavina: Zadovoljni smo rezultatima turizma u prvih sedam mjeseci
Komentirajući za Hinu rezultate turizma za prvih sedam mjeseci, ministar turizma i sporta Tonči Glavina naglašava zadovoljstvo rezultatima u ovoj turističkoj godini, s tri posto boljim dolascima i jedan posto više noćenja nego lani u sedam mjeseci.

“Dobre rezultate pokazuje i promet, gdje u cestovnom prometu i zračnim lukama imamo rast od deset posto, a u pomorskom prometu četiri posto. Turistički promet u srpnju je također praktički na razini prošlogodišnjeg srpnja, ali kao što stalno ponavljam – nama ni nije cilj rast turističkog prometa u ljetnim mjesecima, već u pred i posezoni, što se i ostvaruje. Izuzetno nam je važno i da odlične turističke rezultate prate i financijski pokazatelji jer je od početka godine do sada izdano 5.9 posto računa više nego u istom razdoblju prošle godine, a samo u srpnju je izdano 3.7 posto više računa nego u srpnju 2023.”, kaže ministar Glavina.

Staničić: Turizam stalno raste, nema govora o podbačaju sezone
Rezultate turističkog fizičkog prometa srpnja i sedam mjeseci ove godine Hini je komentirao i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, naglašavajući da, vezano za srpanj, “nema govora ni o kakvom podbačaju sezone” te da su to “vrlo dobri rezultati, u skladu s očekivanjima”. “Riječ je o uobičajenoj turističkoj godini, sa svojim uobičajenim oscilacijama i trendovima. Od 17. srpnja, baš kao i lani, u Hrvatskoj na dnevnoj bazi boravi preko milijun gostiju. Tako je i danas, kada u zemlji boravi 1.008.500 gostiju. Pred nama je još cijeli kolovoz u kojem očekujemo gotovo maksimalno popunjene kapacitete. Trenutno smo na plus šest posto u dolascima u odnosu na kolovoz lani. Dojma sam kako se “slabija sezona” najčešće potencira kada dio smještajnih objekata ostvaruje slabiju popunjenost, ali takav pristup nije posve točan i javnost mora znati da nam turizam na godišnjoj razini raste po određenoj stopi, koja je pozitivna”, kaže Staničić.

Naglašava i da turizam svake godine bilježi veću stopu rasta novih kapaciteta, posebice u obiteljskom smještaju, čemu dodaje da je samo u komercijalnom dijelu tog segmenta ove godine više od 22 tisuće novih kreveta, ali i još oko 27 tisuća novih kreveta u nekomercijalnom smještaju.

“To je ukupno 49.000 novih kreveta u obiteljskom smještaju i dugoročno je ovakav rast apsolutno neodrživ”, smatra Staničić.

Podsjeća i na “izvrsnu ovogodišnju predsezonu”, kao i da je najveći dio promotivnih aktivnosti usmjeren na pred i posezonu jer u tim mjesecima ima prostora za rast turističkog prometa.

“Posezona bi po najavama trebala biti jako dobra i to je ono što nas najviše zanima, rast prometa u pred i posezoni. U skladu s time, do kraja godine očekujemo rast turističkog prometa po stopi od dva do pet posto, a kada su u pitanju prihodi, i po nešto većoj stopi. No, pričekajmo kraj godine, idemo dan po dan pa ćemo na kraju ocjenjivati uspješnost”, ističe Staničić.

 

Hrvatska

Hoće li se A1 preimenovati u Autocestu kralja Tomislava?

Objavljeno

-

By

foto: Wikipedia

Ove godine obilježavamo 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, odnosno isto toliko od krunidbe kralja Tomislava. Jedna od inicijativa u sklopu obilježavanja velikog jubileja ići će ka promjeni imena autoceste A1.

Spomenih postavljen 1947. godine

Impresivna obljetnica kroz brojne će se projekte obilježavati cijele godine i za sobom ostaviti i neke trajne tragove.

Tomislav se naveliko slavio i prije 100 godina, a u toj ostavštini uživamo i danas. 1925. godine, na tisućitu obljetnicu kraljevstva, u Maksimiru je podignut svojevrsni spomen humak od grumenova zemlje donesene iz 155 mjesta iz raznih hrvatskih krajeva u kojim se zbio neki važni povijesni ili kulturni događaj, prenosi Dnevnik.

Braća hrvatskog zmaja

Iste godine kreće i inicijativa za podizanje spomenika kralju Tomislavu koji je nakon mnogo peripetija postavljen 1947. godine. Glavni inicijator, i tada i sada jest Družba “Braća hrvatskog zmaja”. Kao jedna od inicijativa u sklopu obilježavanja velikog jubileja ići će ka promjeni imena autoceste A1.

“Ono što ta autocesta čini je upravo ujedinjenje sjevera i juga Hrvatske i u tom smislu je kralj Tomislav kao simbol ujedinitelja. Smatramo da bi idealno bilo kada bi se autocesta A1 preimenovala u autocestu kralja Tomislava”, rekao je predsjednik Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” Mislav Grgić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj: Vrh popisa neće nikoga iznenaditi

Objavljeno

-

By

Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za 2024. pokazuje da je potražnja za radom u odnosu na 2023. pala za 3,2 posto, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb, čiji analitičari ne očekuju značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini.

“Ukupan broj oglasa u 2024. godini bio je drugi najveći od 2005. godine, otkad pratimo indeks, ali manji u odnosu na rekordnu 2023. godinu. Najveći pad indeksa ipak je iza nas jer je ostvaren u prvih osam mjeseci, dok je u posljednjem tromjesečju zabilježen rast od 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Sudeći prema mjesečnim i desezoniranim podacima, OVI indeks se u 2024. godini stabilizirao te se uzimajući u obzir očekivana makroekonomska kretanja ne očekuje značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini”, istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.

Najveći doprinos godišnjem padu potražnje imali su oglasi u kojima su se tražili radnici s niskom kvalifikacijom, za 1,1 postotni bod, slijedili su oni sa srednjom kvalifikacijom, za 0,7 postotnih bodova, dok su najmanji negativan doprinos imali oglasi s traženom visokom kvalifikacijom, 0,2 postotna boda.

Stoga se i udio oglasa s niskom kvalifikacijom smanjio za jedan postotni bod, na 14,5 posto, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže srednja i visoka kvalifikacija povećali tijekom 2024. godine za 0,7 odnosno 0,3 postotna boda, naveli su iz EIZ-a.

Prodavači najtraženiji

Na ljestvici najtraženijih pet zanimanja gotovo da i nije došlo do promjene u godinu dana. Tako, najviše su se tražili prodavači, kuhari su u 2024. godini pretekli konobare za jedno mjesto, te s trećeg mjesta “skočili” na drugo, a skladištari i vozači su ostali na četvrtoj i petoj poziciji.

Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima su se tražili knjigovođe, profesori i zaposlenici u financijama, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli građevinski radnici, konobari, programeri, radnici u proizvodnji, teleoperateri i učitelji. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pala potražnja za zidarima, s 25. pali na 30. mjesto, dok su se zanimanja farmaceuta, inženjera građevine i medicinske sestre popela za četiri mjesta – farmaceuti s 28. na 24., inženjeri građevine s 14. na 10., a medicinske sestre s 22. na 18. mjesto, piše u EIZ-ovoj analizi.

U 2024. godini zabilježeno je daljnje povećanje i broja i udjela ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 53 posto, 4,8 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije, navodi se.

Sve regije osim južnog Jadrana s padom broja oglasa

Sve regije osim južnog Jadrana zabilježile su pad broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 1,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1,2 postotna boda te istočna Hrvatska s 0,4 postotna boda. Također, i oglasi iz inozemstva su na godišnjoj razini pali za 29 posto te ostvarili negativan doprinos od 0,7 postotnih bodova.

Prema gore su “povukli” jedino oglasi u regiji južni Jadran koji su ostvarili godišnji rast od 6,5 posto te su ukupnom rastu broja oglasa doprinijeli s pozitivnim predznakom u iznosu od 0,9 postotnih bodova. Najtraženija zanimanja u toj regiji bila su ona prodavača, hotelijera/ugostitelja, inženjera građevine, kuhara i profesora, a najveći pad potražnje zabilježen je kod skladištara, konobara i zidara, izvijestili su iz EIZ-a.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sve je više viroza, liječnici upozoravaju: Najviše dominiraju ove infekcije

Objavljeno

-

By

Pexels

Liječnici imaju sve više posla, što je uobičajeno za ovo doba godine. Haraju viroze, a čekaonice u domovima zdravlja se pune.

Nakon blagdanskih dana, kažu, nešto je povećan i broj crijevnih viroza. Sve je više i slučajeva gripe, pa liječnici upozoravaju – treba paziti na higijenu, izbjegavati veća okupljanja u zatvorenim prostorima, a u slučaju pojave simptoma potražiti liječničku pomoć kako bi se spriječile moguće komplikacije.

“Pojačani su pregledi, pojačane su posjete. Jako puno pacijenata se javlja te puno ljudi ima respiratorne simptome – kašalj, suh, vlažan, sekrecija na nos i grlobolje”, objasnila je liječnica obiteljske medicine Jana Car za Dnevnik.hr.

“Najviše dominiraju respiratorne infekcije, ako gledamo kroz cijeli prosinac tu su bile rinovirusne infekcije, adenovirusne ako govorimo o djeci, a ubrzo je uslijedio i značajniji porast osoba oboljelih od gripe i respiratorno-sincicijskog virusa”, rekao je infektolog Zoran Barušić.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu