Hrvatska
U HRVATSKOJ VIŠE OD MILIJUN GOSTIJU / Marković Vukadin o turizmu: “Ne može se svake godine očekivati rast od 15%”
U srcu sezone u Hrvatskoj se odmara više od milijun gostiju. O sezoni je u središnjem Dnevniku HTV-a govorila dr. sc. Izidora Marković Vukadin, iz Instituta za turizam koja je kazala kako nismo u zabrinjavajućoj situaciji što se tiče ukupnih, apsolutnih brojki.
– Činjenica je da imamo u sedmom mjesecu stagnaciju i to ne možemo sporiti. Međutim, na razini godine imamo i dalje rast. On nije značajan, oko tri posto. Ali kad govorimo o ukupnom rastu, moramo negdje postati svjesni da ne možemo svake godine očekivati novi rast od 10 ili 15 posto, rekla je.
– Nije realno to očekivati i jednostavno nemamo kapaciteta za to. Zbog toga, ova godina je jedna od onakvih idućih koje nam slijede, gdje možemo očekivati ublaženi rast i koji bi trebao u konačnici pratiti i takav ublaženi rast smještajnih kapaciteta. To je osnovni problem gdje imamo veliki porast broja novih kreveta u privatnom smještaju, gotovo 40 tisuća novih kreveta i jasno je da ćemo imati znatno nižu popunjenost, a time i više nezadovoljnih iznajmljivača, pojašnjava.
Ova godina je bila specifična i zbog Olimpijade, Europskog prvenstva, recesije u dijelu Europske unije.
– Puno je tu bilo faktora, poput povećanja cijena, ali isto tako i eksternih faktora; Olimpijada i Europsko prvenstvo u nogometu su svakako privukli jedan dio potražnje. S druge strane, imamo recesiju u Njemačkoj koja već dvije godine traje i gdje vidimo da je gotovo milijun manje noćenja Nijemaca ostvareno u ovom razdoblju, ističe.
Dodaje kako je i u brojnim destinacijama poput Njemačke, Austrije, Slovenije bilo velikih poplava.
– Dok ljudi moraju sanirati štete na svojim objektima u kojima žive, teško će izdvojiti još novce za putovanje. I u konačnici imamo utjecaj klime. Ovakve ekstremne vrućine zapravo ne pogoduju “last minute” aranžmanima koji su također prije znali nadopunjavati tu sezonu, kazala je.
Hrvatska se sve više percipira kao skupa turistička destinacija.
Koliko rast cijena prati bolja ponuda i veća kvaliteta?
– Ovisi od destinacije do destinacije. U pojedinim destinacijama možemo reći da i privatni sektor i javni sektor jednako prate rast kvalitete, rast sadržaja i ponude koja omogućuje i dolazak samih turista. Ali u drugim destinacijama imamo stagnaciju investicija, pojašnjava.
– Ljudima nije dovoljno samo more i sunce. U skladu s time trebalo bi definirati nove programe za loše vrijeme, za ekstremne vremenske uvjete, za velike vrućine i slično, pojašnjava.
No, što se tiče cijena, kazala je kako imamo porast koji nije bio očekivan od strane naših gostiju.
– Imamo i djelomično negativan odgovor koji se vidi i kroz potražnju. Ali, što se tiče cijene, ona se može korigirati. I veliki hotelski lanci i kampovi to dobro znaju kroz svoje politike cijena gdje rade prethodne analize. Mali iznajmljivači najčešće definiraju cijene na temelju osjećaja. Isto tako i ponuđači u ugostiteljstvu. Taj osjećaj ove godine možda je bio malo previsoko postavljen, izjavila je.
O apartmanizaciji
Na pitanje treba li je ograničiti, odgovorila je potvrdno.
– Mislim da treba. I novi Zakon o turizmu koji je sad zapravo na snazi je definirao da bi jedinice lokalne samouprave u budućnosti mogle i trebale definirati nosive kapacitete destinacija. I onda dalji rast smještenih kapaciteta. Ne samo u apartmanima, nego generalno smještenih kapaciteta, ističe.
– Treba će u pojedinim destinacijama definitivno zakočiti. Jer vidimo da već sada nije samo pitanje ekonomske isplativosti, već i opterećenje infrastrukture koja nije adekvatna za nove tisuće apartmana svake godine, rekla je, između ostalog.
Održivi turizam
– Zakon o turizmu definira da je nužno raditi planove upravljanja destinacijom, prihvatni kapacitet destinacije, pratiti pokazatelje održivosti. I to je sve dobra baza kreiranja čvrstog saznanja o tome gdje smo sada i onda kreiranje aktivnosti koje nisu samo nužne u turizmu, već i kroz različite prometne infrastrukture, kroz komunalnu, kroz organizacijsku strukturu turizma je potrebno djelovati i onda pratiti učinke tih aktivnosti, istaknula je.
Kao presudno je istaknula da je potrebno slušati lokalnu zajednicu i uključivati ih aktivno u proces, zaključila je.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
DOBRO JE ZNATI / Radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
SPORTSKI VIKEND / Na Višnjiku nogomet i košarka. Donosimo raspored utakmica…
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode šest ulica u Zadru!
SVIM LJUDIMA DOBRE VOLJE / Nadbiskup Zgrablić poziva na proslavu Nedjelje Božjeg milosrđa na zadarskom Forumu
Kineski trgovci u panici, Temu i Shein drastično će poskupjeti
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin7 dana prijeŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prijeMORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…