Connect with us

Svijet

Mediteran zbog globalnog zatopljenja sve opasniji za plovidbu: Postaje sličan Karibima

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Brodolom luksuzne jahte usidrene uz obalu Sicilije najnoviji je pokazatelj da Mediteran postaje sve opasnije more za plovidbu, smatraju klimatski stručnjaci i skiperi.

Jedan muškarac je poginuo, a šest osoba se još smatra nestalima, uključujući britanskog tehnološkog poduzetnika Mikea Lyncha, nakon što je 56 metara dugu jedrilicu Bayesian pogodila snažna oluja u ponedjeljak. Potonula je za nekoliko minuta.

Klimatolozi kažu da je globalno zatopljenje uzrok sve češćih i snažnijih oluja u moru koje se koristi kao ‘ljetno igralište’ za milijune turista, uključujući za bogataše koji plove na superjahtama.

Luca Mercalli, predsjednik talijanskog meteorološkog društva, rekao je da je temperatura površine mora oko Sicilije u danima koji su prethodili brodolomu bila oko 30 Celzijevih stupnjeva, gotovo tri stupnja više od normalne.

“To stvara ogroman izvor energije koji pridonosi ovim olujama”, rekao je Mercalli Reutersu.

Mare nostrum sve sličniji tropima

Promjene u “Mare Nostrum” (Naše more), kako su stari Rimljani nazivali Mediteran, primjećuju i iskusni skiperi poput Massima Aramua koji vodi školu jedrenja Akua na obali u blizini glavnog grada Italije.

Trenutno ploveći oko Grčke, Aramu je rekao da mu se ne sviđa plovidba talijanskom obalom Tirenskog mora oko Sicilije ili španjolskih Balearskih otoka jer tamo “često ima kritičnih situacija s malo upozorenja”.

Oluja slična onoj koja je potopila Bayesian, pogodila je prošlog tjedna balearski arhipelag koji obuhvaća otoke Ibizu i Mallorcu.

Giuliano Gallo, bivši skiper koji je preplovio Atlantik i napisao nekoliko knjiga o jedrenju, rekao je da Mediteran postaje sve sličniji Karibima koji imaju područja kojih se mnogi brodovi klone u određeno doba godine.

“No stvari su manje predvidljive na Mediteranu“, rekao je.

More je prevruća za Mediteran

Još jedan znak nestabilnijeg vremena na Mediteranu zapažen je prije godinu dana kad su tisuće ljudi u Libiji poginule u iznenadnim poplavama izazvanima snažnom mediteranskom olujom potaknutom sve toplijim morem.

Karsten Borner, kapetan broda koji je bio usidren uz Bayesian, ali je izbjegao štetu, rekao je da je oluja u ponedjeljak bila “vrlo divlja, vrlo intenzivna, valovita i mislim da se vrtila poput tornada”.

Tvrdi i da sve češće intenzivne vrućine tijekom ljetnih mjeseci igraju ulogu u izazivanju takvih oluja.

“Voda je (…) prevruća za Mediteran i to sigurno uzrokuje snažne oluje, kao što smo imali prije tjedan dana na Balearima, kao što smo imali prije dvije godine na Korzici i tako dalje”, rekao je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Grad u kojem je ujutro bilo -47, a sljedeći dan 9 stupnjeva: Slijedi li nam takav scenarij?

Objavljeno

-

By

Pexels

Guinnessova knjiga rekorda bilježi kako je to najveća promjena temperature ikad službeno izmjerena na Zemlji unutar razdoblja od 24 sata na jednom mjestu.

Grad Loma u američkoj saveznoj državi Montani bilježi rekord za najbrži porast temperature u Sjedinjenim Američkom Državama unutar 24 sata, ali i u cijelom svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda.

U tom američkom gradiću u devet sati ujutro 14. siječnja 1972. godine izmjerena je temperatura od -54 Fahrenheitova stupnja, odnosno -47,7 Celzijevih stupnjeva.

Zahvaljujući puhanju toplog i suhog vjetra činuka temperatura je dramatično porasla u sljedeća 24 sata, prenosi Pun kufer.

Rekord

U osam sati ujutro 15. siječnja 1972. godine u Lomi je izmjereno 49 Fahrenheita, odnosno oko 9,4 Celzijeva stupnja.

U svega 24 sata to je bio porast od 103 Fahrenheitova stupnja, odnosno 57,2 Celzijeva stupnja. Guinnessova knjiga rekorda bilježi kako je to najveća promjena temperature ikad službeno izmjerena na Zemlji unutar razdoblja od 24 sata na jednom mjestu.

Prethodni rekord za najbrži promjenu temperature također se dogodio u Montani – točnije u gradu Browningu 23. i 24. siječnja 1916. godine. Temperatura je od 7 Celzijevih stupnjeva pala na -49 u svega 24 sata.

 
Nastavi čitati

Svijet

Tri znaka da će ova zima biti daleko hladnija nego što ste očekivali

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe (SWE) u novoj dugoročnoj prognozi za zimu 2024./2025. naveo je da postoje tri znaka koja ukazuju na to da bi ona mogla biti znatno hladnija od očekivanog.

Fokus je bio na zimski uzorak tlaka u sjevernom Atlantiku i tri faktora koji mogu promijeniti njegov razvoj za zimu 2024./2025.

Zimski obrasci u sjevernom Atlantiku

Vremenski obrasci obično se mogu definirati u regijama. “Najutjecajniji” vremenski uzorak zimi je obično sjevernoatlantska oscilacija – NAO. Pokriva i mijenja vremenske obrasce sve od Sjedinjenih Država i Kanade do Europe.

NAO opisuje porast i pad tlaka u sjevernom Atlantiku, točnije između područja Grenlanda/Islanda i središnjeg sjevernog Atlantika/Azora.

Na sjeveru iznad Grenlanda je nizak tlak, a zona visok tlaka je ispod od SAD-a do Europe. Zimi ovaj obrazac donosi toplije temperature i manje snijega u istočnom SAD-u i većem dijelu Europe.

Suprotan uzorak, negativni NAO, predstavlja blokiranje na visokoj geografskoj širini, s anomalijom visokog tlaka iznad Grenlanda i niskog tlaka od SAD-a do Europe. Takav obrazac zimi donosi hladnije vrijeme i snijeg u istočnom SAD-u i Europi.

Najnovija prognoza ECMWF-a u nastavku, objavljena prije samo nekoliko dana, sugerira da nas ove zime očekuje pozitivan NAO, što znači da ćemo imati topliju zimu u većem dijelu SAD-a i Europe, pojašnjava SWE.

Ipak, nije sve tako jednostavno… SWE navodi da se trenutno prate tri vremenska čimbenika koji, suprotno glavnim prognozama, zapravo pokazuju signal za negativnu NAO fazu za zimu 2024./2025.

Utjecaj La Niñe

Prvi faktor je ENSO (El Niño Southern Oscillation), odnosno područje ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između tople i hladne faze. Promjena faze dolazi otprilike svake 1-3 godine, a trenutno se prati hladna faza La Niña.

Predviđa se da će se slaba La Niña razviti i trajati tijekom jeseni i zime. Slabljenje La Niñe očekuje se početkom sljedeće godine, s pomakom u neutralnu fazu. Prema oceanskoj prognozi, La Niña se razvija u istočnom Pacifiku i signalizira negativan NAO, osobito u siječnju i veljači.

To znači da bi potencijalno mogli imati hladniju zimu od normalne u središnjem/istočnom dijelu SAD-a i Europe.

Atlantski meridionalni način

Drugi faktor je atlantski meridionalni način (AMM). Oceanska progonoza sugerira pozitivan AMM način rada, što je opet u skladu s negativnom NAO fazom, a to ponovno ide u prilog tome da nas očekuje hladnija zima.

Utjecaj vjetrova

Treći faktor je kvazi-dvogodišnja oscilacija (QBO) i tu riječ o vjetrovima. QBO je redovita varijacija vjetrova visoko iznad ekvatora u stratosferi, naizmjenično istočnih i zapadnih (zonskih) vjetrova. Jaki vjetrovi u stratosferi putuju u pojasu oko planeta na ekvatoru. Otprilike svakih 17 mjeseci ti vjetrovi potpuno promijene smjer.

Više je načina na to kako QBO može utjecati na zimsko vrijeme, a jedan od njih je polarni vrtlog. Glavni zaključak je da je QBO duboko povezan s atmosferskim kretanjem i pomaže u cjelokupnom tropskom utjecaju, uključujući La Niñu. Moglo bi se reći da također pomaže u “komunikaciji” između oceana i polarnog vrtloga, pojašnjava SWE.

Zapadni QBO, kakav je i ove godine, ukazuje ne negativan NAO uzorak, s područjem visokog tlaka iznad Grenlanda i područjem niskog tlaka iznad Sjeverne Amerike i Europe.

Ova tri različita faktora ukazuju na negativni NAO uzorak ove zime, što znači da bi dijelovi središnjeg i istočnog SAD-a i Europe mogli imati pravo zimsko vrijeme.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pao snijeg u Sloveniji!

Objavljeno

-

By

Hladan nestabilan atlantski zrak prodro je nad Europu i premješta se u obliku izražene hladne fronte prema istoku. Pod utjecajem te fronte, na slovenskoj Kredarici pao snijeg. Promjena vremena stigla je u Hrvatsku, no temperature će značajnije pasti noćas i sutra.

Petak će biti oblačan, vjetrovit i kišovit, jutarnje temperature u unutrašnjosti od 8 do 10, na Jadranu oko 17, a najviše dnevne u unutrašnjosti oko 14 Celzijevih stupnjeva, a na Jadranu od 18 do 22. Na Jadranu će puhati jaka mjestimice olujna bura.

Navečer u najzapadnijim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu postupno razbijanje naoblake.

U subotu i nedjelju nestabilno s duljim sunčanim razdobljima koja će prekidati kratkotrajni pljuskovi. Najviše dnevne temperature zraka u porastu te će biti oko 20 Celzijevih stupnjeva.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu