Connect with us

Svijet

Europa u strahu od nestašica struje. Stručnjak objasnio kakav scenarij čeka Hrvatsku

Objavljeno

-

Stručnjak za energetiku i ugljikovodike Ivica Jakić u Novom danu kod Tihomira Ladišića govorio je o cijeni struje. U nekim zemljama Europe uvode se posebne tarife u strahu od nestašice električne energije. Svi se boje nestašice i visokih cijena. Jakić kaže da do ovakvih strahova dovode klimatske promjene, visoke temperature i suša. “O cijenama se mora razmišljati godinu unaprijed. Cijena je više-manje stabilna, postoji neki rast, ali on nije značajan. To potječe iz Italije, Italija je najveći potrošač električne energije u ovom dijelu Europe. Oni imaju najrazvijeniju industriju, nemaju nuklearnih elektrana, nemaju ni dovoljno hidroelektrana, ugašene su termoelektrane na ugljen… Italija je najveći uvoznik i ovaj podmorski kabel koji su financirali između Crne Gore i Italije, taj pravac je nuđen i Hrvatskoj, ali smo ga, nažalost, odbili, on povezuje energetski sustav istočnog dijela Europe pa višak iz tih zemalja ide prema Italiji”, objašnjava.

Europski energetski sustav
I druge zemlje u Europi imaju poteškoća. Francuska je ovisna o nuklearnim elektranama, a sve se one nalaze na obalama rijeka. Vodostaj je nizak i onda elektrana mora smanjiti kapacitet da bi se mogla hladiti vodom koja pokraj nje prolazi. Jakić objašnjava da je NE Krško, npr., dobro projektirana jer je izračun rađen prema stogodišnjem minimumu u rijeci Savi koja hladi elektranu, a da Francuska ima jako puno nuklearnih elektrana i da nemaju sve dovoljno vode za hlađenje. Njemačka je ugasila svoje nuklearke. “To je došlo u nezgodan moment, ako ugasite nuklearnu elektranu duplo veću od Krškog, a nemate backup, prinuđeni ste rasporediti taj gubitak na druge elektrane koje imate. Sjetite se problema s plinom… Onda se morate osloniti na ugljen, a kad spomenete ugljen, zeleni se u Njemačkoj dignu na noge”, govori. Jakić kaže da je i Hrvatska dio cijele ove priče jer je europsko tržište uvezano.

Hrvatska ima backupove
“Ako sad u hodniku upalite žarulju, u energetskom sustavu Europe se zna da ste je upalili. … Cijeli sustav mora biti balansiran, energetski sustav je kao velika bačva vode koja uvijek mora imati isti nivo. Čim netko počne izvlačiti više, to je znak za uzbunu. Mi uvozimo energiju jer nemamo dostatne kapacitete”, govori Jakić i dodaje da će nama biti kako bude i drugima.

“Hrvatska ima backupove, jedan od najjačih je elektrana u Rijeci. On je u najgorem obliku, na ulje, mazut, ali imamo i Plomin. Rijeka je uvijek u slučaju pripravnosti i HEP vodi računa da se ona uvijek može uključiti. Nama nedostaje oko 30 posto energije i ona dolazi iz BiH i Srbije”, kaže.

Nestanak struje u regiji u lipnju
“Tu je Hrvatska i dobro prošla, mi smo ostali bez struje svega dva-tri sata”, govori Jakić o nestanku struje u gotovo cijeloj regiji u lipnju.

Kvar je nastao u Albaniji, a nakon toga se raspao cijeli energetski sustav. On kaže i kako se najmanje ulagalo u prijenosnu mrežu, a puno u hidroelektrane.

“Količina energije koja može proći kroz žicu je ograničena. Ona ovisi i o temperaturi. Pred Hrvatskom je novi izazov. Da li ići u gradnju novog dalekovoda ili nešto drugo. EK razmišlja o mogućnosti zamjene dalekovoda vodikovodom koji će ići kroz cijevi.”

Kako funkcionira burza struje
Burza struje funkcionira na način da svaki dan pokušava naći novu nišu da još nešto naplati, kaže Jakić. Burza postoji i u Zagrebu i on kaže da funkcionira izvrsno.

Profil potrošnje se mijenja. Europa ima veliki problem s, npr., električnim automobilima, za punjenje čijih baterija treba puno energije u kratkom vremenu.

Zbog drugačijih potreba potrošača mijenja se i način na koji rade burze. “Kratkoročno se trguje”, kaže Jakić.

Cijene u Hrvatskoj
“Cijena električne energije u Hrvatskoj je najniža u okruženju. Država podržava. I u svim drugim državama se nađe rješenje za građanstvo. Nalaze se drugi mehanizmi. Ovo što hrvatska država radi da bi bila pristupačna građanima je za pohvaliti i nadam se da će se nastaviti u fazama kad to bude potrebno građanima”, kaže Jakić dodajući da država postoji da bi štitila svoje građane. Jakić kaže kako ne očekuje velike potrese s rastom cijene energije u Hrvatskoj. Ako i dođe do njih, smatra da će to kratko trajati i da “će država naći način da to riješi”.

Kaže kako je budućnost u malim modularnim nuklearnim elektranama koje se stavljaju na mjesto gdje je potrebna potrošnja. Objašnjava da se te male elektrane većim dijelom nalaze pod zemljom, da su sigurne i kaže kako smatra da su one energetska budućnost EU-a.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Grad u kojem je ujutro bilo -47, a sljedeći dan 9 stupnjeva: Slijedi li nam takav scenarij?

Objavljeno

-

By

Pexels

Guinnessova knjiga rekorda bilježi kako je to najveća promjena temperature ikad službeno izmjerena na Zemlji unutar razdoblja od 24 sata na jednom mjestu.

Grad Loma u američkoj saveznoj državi Montani bilježi rekord za najbrži porast temperature u Sjedinjenim Američkom Državama unutar 24 sata, ali i u cijelom svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda.

U tom američkom gradiću u devet sati ujutro 14. siječnja 1972. godine izmjerena je temperatura od -54 Fahrenheitova stupnja, odnosno -47,7 Celzijevih stupnjeva.

Zahvaljujući puhanju toplog i suhog vjetra činuka temperatura je dramatično porasla u sljedeća 24 sata, prenosi Pun kufer.

Rekord

U osam sati ujutro 15. siječnja 1972. godine u Lomi je izmjereno 49 Fahrenheita, odnosno oko 9,4 Celzijeva stupnja.

U svega 24 sata to je bio porast od 103 Fahrenheitova stupnja, odnosno 57,2 Celzijeva stupnja. Guinnessova knjiga rekorda bilježi kako je to najveća promjena temperature ikad službeno izmjerena na Zemlji unutar razdoblja od 24 sata na jednom mjestu.

Prethodni rekord za najbrži promjenu temperature također se dogodio u Montani – točnije u gradu Browningu 23. i 24. siječnja 1916. godine. Temperatura je od 7 Celzijevih stupnjeva pala na -49 u svega 24 sata.

 
Nastavi čitati

Svijet

Tri znaka da će ova zima biti daleko hladnija nego što ste očekivali

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe (SWE) u novoj dugoročnoj prognozi za zimu 2024./2025. naveo je da postoje tri znaka koja ukazuju na to da bi ona mogla biti znatno hladnija od očekivanog.

Fokus je bio na zimski uzorak tlaka u sjevernom Atlantiku i tri faktora koji mogu promijeniti njegov razvoj za zimu 2024./2025.

Zimski obrasci u sjevernom Atlantiku

Vremenski obrasci obično se mogu definirati u regijama. “Najutjecajniji” vremenski uzorak zimi je obično sjevernoatlantska oscilacija – NAO. Pokriva i mijenja vremenske obrasce sve od Sjedinjenih Država i Kanade do Europe.

NAO opisuje porast i pad tlaka u sjevernom Atlantiku, točnije između područja Grenlanda/Islanda i središnjeg sjevernog Atlantika/Azora.

Na sjeveru iznad Grenlanda je nizak tlak, a zona visok tlaka je ispod od SAD-a do Europe. Zimi ovaj obrazac donosi toplije temperature i manje snijega u istočnom SAD-u i većem dijelu Europe.

Suprotan uzorak, negativni NAO, predstavlja blokiranje na visokoj geografskoj širini, s anomalijom visokog tlaka iznad Grenlanda i niskog tlaka od SAD-a do Europe. Takav obrazac zimi donosi hladnije vrijeme i snijeg u istočnom SAD-u i Europi.

Najnovija prognoza ECMWF-a u nastavku, objavljena prije samo nekoliko dana, sugerira da nas ove zime očekuje pozitivan NAO, što znači da ćemo imati topliju zimu u većem dijelu SAD-a i Europe, pojašnjava SWE.

Ipak, nije sve tako jednostavno… SWE navodi da se trenutno prate tri vremenska čimbenika koji, suprotno glavnim prognozama, zapravo pokazuju signal za negativnu NAO fazu za zimu 2024./2025.

Utjecaj La Niñe

Prvi faktor je ENSO (El Niño Southern Oscillation), odnosno područje ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između tople i hladne faze. Promjena faze dolazi otprilike svake 1-3 godine, a trenutno se prati hladna faza La Niña.

Predviđa se da će se slaba La Niña razviti i trajati tijekom jeseni i zime. Slabljenje La Niñe očekuje se početkom sljedeće godine, s pomakom u neutralnu fazu. Prema oceanskoj prognozi, La Niña se razvija u istočnom Pacifiku i signalizira negativan NAO, osobito u siječnju i veljači.

To znači da bi potencijalno mogli imati hladniju zimu od normalne u središnjem/istočnom dijelu SAD-a i Europe.

Atlantski meridionalni način

Drugi faktor je atlantski meridionalni način (AMM). Oceanska progonoza sugerira pozitivan AMM način rada, što je opet u skladu s negativnom NAO fazom, a to ponovno ide u prilog tome da nas očekuje hladnija zima.

Utjecaj vjetrova

Treći faktor je kvazi-dvogodišnja oscilacija (QBO) i tu riječ o vjetrovima. QBO je redovita varijacija vjetrova visoko iznad ekvatora u stratosferi, naizmjenično istočnih i zapadnih (zonskih) vjetrova. Jaki vjetrovi u stratosferi putuju u pojasu oko planeta na ekvatoru. Otprilike svakih 17 mjeseci ti vjetrovi potpuno promijene smjer.

Više je načina na to kako QBO može utjecati na zimsko vrijeme, a jedan od njih je polarni vrtlog. Glavni zaključak je da je QBO duboko povezan s atmosferskim kretanjem i pomaže u cjelokupnom tropskom utjecaju, uključujući La Niñu. Moglo bi se reći da također pomaže u “komunikaciji” između oceana i polarnog vrtloga, pojašnjava SWE.

Zapadni QBO, kakav je i ove godine, ukazuje ne negativan NAO uzorak, s područjem visokog tlaka iznad Grenlanda i područjem niskog tlaka iznad Sjeverne Amerike i Europe.

Ova tri različita faktora ukazuju na negativni NAO uzorak ove zime, što znači da bi dijelovi središnjeg i istočnog SAD-a i Europe mogli imati pravo zimsko vrijeme.

 
Nastavi čitati

Svijet

Pao snijeg u Sloveniji!

Objavljeno

-

By

Hladan nestabilan atlantski zrak prodro je nad Europu i premješta se u obliku izražene hladne fronte prema istoku. Pod utjecajem te fronte, na slovenskoj Kredarici pao snijeg. Promjena vremena stigla je u Hrvatsku, no temperature će značajnije pasti noćas i sutra.

Petak će biti oblačan, vjetrovit i kišovit, jutarnje temperature u unutrašnjosti od 8 do 10, na Jadranu oko 17, a najviše dnevne u unutrašnjosti oko 14 Celzijevih stupnjeva, a na Jadranu od 18 do 22. Na Jadranu će puhati jaka mjestimice olujna bura.

Navečer u najzapadnijim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu postupno razbijanje naoblake.

U subotu i nedjelju nestabilno s duljim sunčanim razdobljima koja će prekidati kratkotrajni pljuskovi. Najviše dnevne temperature zraka u porastu te će biti oko 20 Celzijevih stupnjeva.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu