Connect with us

Hrvatska

HDZ već izabrao, DP će u subotu, a SDP u rujnu. Evo kad ostale stranke biraju vodstva

Objavljeno

-

Hrvatska je u drugom polugodištu superizuborne godine u kojoj nakon parlamentarnih i europskih izbora pred kraj godine slijede još i predsjednički. No politička godina je superizborna i za najveće stranke koje održavaju unutarstranačke izbore.

Stranke obično održavaju unutarstranačke izbore nedugo nakon parlamentarnih kada njihova vodstva u skladu s ostvarenim rezultatom izlaze pred članove pa pobjednička vodstva traže (i dobivaju) novi mandat, a gubitnici nude svoje mandate na raspolaganje.

U HDZ-u su nakon pobjede na parlamentarnim izborima u travnju sredinom srpnja održani izbori za predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednike stranke. Očekivano, Andrej Plenković nije imao protukandidata pa je dobio treći uzastopni mandat.

DP i SDP uskoro biraju

Ove subote, HDZ-ov glavni koalicijski partner Domovinski pokret održat će izborni sabor pod visokim tenzijama i u atmosferi raskola. Predsjednik stranke Ivan Penava neočekivano je koncem srpnja sazvao izvanredni izborni sabor (redovni je trebao biti održan iduće godine) očito želeći raščistiti odnose i raskrstiti sa suparničkom strujom Marija Radića. U subotu će delegati birati novo vodstvo između Penave i njegovih ljudi te Radića i njegovih.

Gubitnik izbora, SDP, unutarstranačke će izbore po već davno usvojenom modelu “jedan član – jedan glas” održati 14. rujna za kada ih je raspisao aktualni šef stranke Peđa Grbin najavivši da se više neće kandidrati. Prvi je kandidaturu istaknuo i za favorita slovi sadašnji potpredsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić, a imat će najmanje dvoje protukandidata.

A što je s drugim većim i značajnijim političkim strankama? Kada će one provesti unutarstranačke izbore?

Možemo!

Treća ili četvrta stranka po snazi na nacionalnoj razini (ovisno od ankete do ankete) te vladajuća stranka u Zagrebu, Možemo!, unutarstranačke izbore održala je u ožujku 2023. godine iza zatvorenih vrata i bez prisustva medija. Izabrani su sukoordinatori stranke – Sandra Benčić i Tomislav Tomašević. Prema Statutu Možemo!, od dvoje koordinatora najmanje jedna mora biti žena. Mandat dvoje koordinatora traje dvije godine, što znači da će sljedeći unutarstranački izbori u Možemo! biti održani nagodinu, vjerojatno kad prođu lokalni izbori.

Most

S obzirom na velika očekivanja, najveći gubitnik parlamentarnih i europskih izbora je Most. Zastupnički klub u Saboru smanjio im se za jednog člana u odnosu na prošli saziv, odmah nakon izbora napustio ih je u Sabor izabrani bračni par Raspudić, a na europskim izborima nisu osvojili nijedan mandat. Stoga je odmah po objavi izbornih rezultata za Europski parlament, predsjednik stranke Božo Petrov najavio održavanje redovnih unutarstranačkih izbora krajem ove godine.

“Promjene će uslijediti vezano uz organizaciju Mosta i nove ljude u Mostu”, izjavio je tada Petrov.

Kuloari bruje o nezadovoljstvu u stranci i mogućnosti da na izborima s čela Mosta odu i predsjednik Petrov i potpredsjednik Nikola Grmoja.

HSS

Iako je već tada stranka pod njegovim vodstvom bivala sve slabija u odnosu na davnu i ne tako davnu prošlost, Krešo Beljak u srpnju 2020. ponovno je bio izabran za predsjednika Hrvatske seljačke stranke. Izabran je na četerogodišnji mandat, a prema Statutu HSS-a odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora donosi se najranije 120, a najkasnije 60 dana prije kraja četverogodišnjeg mandata izabranih stranačkih dužnosnika.

Ako nas prosta matematika služi, ti su rokovi nedavno istekli no iz HSS-a zasad nema najava održavanja unutarstranačkih izbora.

HSLS

Izborni sabor HSLS-a održan je u prosincu prošle godine, a Dario Hrebak ponovno je izrabran na čelo strake. Prema Statutu HSLS-a, izborni sabor zasjeda najmanje jednom u četiri godine, a Središnje vijeće može na prijedlog predsjednika HSLS-a odlučiti da se održi i nakon proteka roka od četiri godine od dana održavanja prethodnog izbornog sabora, ali ne duže od šest mjeseci. Prema tome, sljedeće izbore u HSLS-u ne treba očekivati prije kraja 2027. godine.

Centar

Na izbornoj skupštini 6. studenoga 2021. za predsjednika stranke Centar na četverogodišnji mandat izabran je Ivica Puljak. Sljedeće izbore u Centru valja očekivati tek nagodinu, nakon što budu održani lokalni izbori i nakon što se vidi hoće li Puljak osvojiti još jedan mandat gradonačelnika Splita.

Suverenisti

U listopadu 2021. godine ujedinjenjem triju stranaka – Hrasta, Hrvatske konzervativne stranke i Generacije obnove, osnovani su Hrvatski suverenisti, a za predsjednika je izabran Marijan Pavliček iz Vukovara. Mandat mu je četverogodišnji pa bi i oni na redovne unutarstranačke izbore trebali tek sljedeće godine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Alarmantni podaci o ovisnostima u Hrvatskoj: “To je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”

Objavljeno

-

By

Upotreba droga među odraslim osobama u Hrvatskoj udvostručila se od 2011. do 2019. a porast ovisničkih ponašanja zabilježen je i među mladima, rekao je u četvrtak ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na Nacionalnoj Reitox akademiji posvećenoj prevenciji, upozorivši da je to poziv na uzbunu.

Nacionalna Reitox akademija organizirana je u suradnji Europske unije za droge (EUDA) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) s ciljem razmijene iskustava o znanstveno utemeljenoj prevenciji i predstavljanju programa dobre prakse drugih država.

Jedan od ciljeva je unapređenje kvalitete preventivnih intervencija koje se provode u Hrvatskoj te utjecati na buduću implementaciju programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

“Bilježi se globalni porast uporabe droga, a taj trend se preljeva i na Hrvatsku. Jedna četvrtina osoba u Hrvatskoj probala je neku od droga”, rekao je Capak. Među odraslim osobama zabilježen je porast upotrebe droga od 2011. do 2019. godine s 5, 6 posto na 11, 6 posto.

cigarete, kutija cigareta, pušenje, duhan
Pixabay / Ilustracija

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među mladima pokazalo je po njegovim riječima pad u korištenju psihoaktivnih droga, ali i porast korištenja kanabisa i sintetskih droga te porast ponašajnih ovisnosti, kao što su pušenje, ovisnost o ekranima, igranje igrica, klađenje i kockanje, što posebice zabrinjava.

“Dakle to je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”, upozorio je Capak koji smatra da su programi prevencije učinkovita mjera koja se može poduzeti kada je porast upotrebe droge u pitanju, naravno uz liječenje i rehabilitaciju.

U Hrvatskoj se provode brojni programi za prevenciju zlouporabe droga, a Capak kaže da HZJZ teži da se provode znanstveno utemeljeni programi te da je jedan od njih i program “Imam stav”.

Podsjetio je da su lani donijeli strategiju borbe protiv ovisnosti do 2030. godine, te akcijski plan do 2026. kojim šire aktivnosti na prevenciju ponašajnih ovisnosti koje su u porastu među mladima. Tražimo dobro utemeljene prakse koje ćemo povoditi u Hrvatskoj.

Ta epidemija ponašajnih ovisnosti naročito se pojačala nakon pandemije covida, rekao je Capak.

Marijana Gojčeta iz MZOM-a istaknula je da Ministarstvo svake godine raspisuje javni poziv za preventivne programe suzbijanja ovisnosti u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima.

U .prošloj školskoj godini financirani su 400 tisuća vrijedni projekati u 186 osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. Financijske potpore dodjeljuju se udrugama u području odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Jedno od prioritetnih područja je unapređenje života djece i mladih iz kojih se financiraju i projekti za prevenciju ovisnosti. Lani je za provedbu 141 projekta udruga dodijeljeno ukupno 2 milijuna i 200 tisuća eura , rekla je Gojčeta.

Na skupu su o učinkovitim programima prevencije ovisnosti govorili predstavnici EUDA-e, Estonije, Španjolske, Brazila, Njemačke i Hrvatske.

Psihijatrica Zila van der Meer Sanchez govorila je o programima prevencije ovisnosti u Brazilu, a Gregor Burkhart iz EUDA govorio je o društvenim i socijalnim faktorima koji utječu na pojavu ovisnosti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ravnatelj DHMZ-a: Ciklona Boris se vraća nazad, u oslabljenom obliku zahvatit će dio Hrvatske

Objavljeno

-

By

Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, gostovao je u Studiju uživo kod Igora Bobića gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Europu, a koje je uzrokovala ciklona Boris.

Na početku, Ivan Güttler naglašava da je ovo “iznimno ekstremna situacija”, ali da su podaci koje su dobivali na europskoj razini bili “ujednačeni.”

Ciklona Boris je i dalje na našem području: “Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske se polako vraća nazad, ali u oslabljenom obliku.”

“Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije sa oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi”.

Što nas čeka u narednim danima?

“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”.

Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost – visokih rijeka.

Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler govori: “Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.”

Topli Mediteran

“Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10″, komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris bilo – toplo Sredozemlje:

“Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala”, otkriva.

Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: “Sve je to dio jednog sustava.”

Ljetni rekordi i prognoza za rujan

Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler otkriva da je ono bilo “definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama.”

No, došlo je do nagle promjene: “Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.”

Globalno zagrijavanje nije ravna linija”, ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju svezi globalnog zagrijavanja: “Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare.”

Hrvatska neće postati Sahara!

Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj kojeg je proizvela ogromna količina snijega: “U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu”, pojašnjava.

“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok – mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, umiruje ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U ljekarnama nestašica poznatog lijeka protiv bolova: Neće ga biti najranije do početka siječnja

Objavljeno

-

By

U ljekarnama u Hrvatskoj od petka nema poznatog lijeka protiv bolova, osim još nešto starih zaliha.

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je, prenosi portal Danica, kako je francuski farmaceutski div Sandoz prijavio nestašicu lijeka Ketonal 50 mg tvrde kapsule djelatne tvari ketoprofen.

Razlozi nestašice su, kažu, povezani su s proizvodnjom, a lijeka na hrvatskom tržištu neće biti sve do 7. siječnja iduće godine.

Inače, ketonal sadrži djelatnu tvar ketoprofen te pripada skupini nesteroidnih protuupalnih lijekova. To su jaki analgetici koji ublažavaju bol i upalu.

Najčešće se koriste za ublažavanje simptoma kod reumatoidnog artritisa, upale zglobova, bolova u kralježnici, osteoartritisa, gihta, bolova u donjem dijelu leđa, bolne menstruacije.

Lani u listopadu pak Sandoz je bio prijavio nestašicu lijeka Ketonal DUO 150 mg, tvrde kapsule s prilagođenim oslobađanjem.

Razlozi nestašice također su bili povezani s proizvodnjom, piše Danica.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu