Connect with us

Hrvatska

Kampanja za EU izbore – tko je koliko potrošio? Most zakasnio s izvješćem

Objavljeno

-

Stranke i nezavisni kandidati čije su liste sudjelovale na lipanjskim izborima za Europski parlament ukupno su na promidžbu potrošili 1,4 milijuna eura, pokazuje nadzor Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji u financiranju izborne promidžbe nije našao većih nepravilnosti.

Potrošilo se manje nego prije pet godina, no treba imati na umu da su se 2019. za mjesto u Europskom parlamentu natjecale 33 kandidacijske liste, osam više nego ove godine, kada ih je bilo 25, a izborni su sudionici, preračunato, tada potrošili oko 2, 2 milijuna eura.

Na medijsko oglašavanje 308 tisuća eura

U odnosu na nadzor od prije pet godina, DIP-ov je ovogodišnji nadzor detaljniji, uz ostalo, u njemu se vidi koliko su stranke, odnosno koalicije i nezavisni kandidati, potrošili na medijsko oglašavanje, a koliko na oglašavanje na društvenim mrežama.

Na medijsko, odnosno oglašavanje na radiju, televiziji, portalima i u novinama, 25 listi i 300 kandidata potrošeno je 308 tisuća eura, što je 22 posto ukupnih izbornih troškova.

Kandidati su se najviše predstavljali na radiju (35, 6 posto), pa na portalima (32,7) i televiziji (29 posto), a najmanje u novinama (2, 6 posto) za što je potrošeno niti osam tisuća eura. Za oglašavanje na radiju potrošeno je 110 tisuća eura, za ono na portalima 100 tisuća, a za televizijsko oglašavanje 90 tisuća eura.

Na društvene mreže 218 tisuća eura

Na oglašavanje na društvenim mrežama stranke, koalicije i nezavisni kandidati su potrošili 218 tisuća eura, što čini 15, 6 posto njihovih ukupnih troškova.

DIP-ov nadzor je otkrio niz zanimljivosti, primjerice, da neki izborni sudionici, poput Ričarda nezavisnog i Umirovljenika zajedno, nisu imali ni primitaka, ni troškova za promidžbu.

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) nije pak trošila na oglašavanje na društvenim mrežama, a Republika na medijsko oglašavanje.

Na društvenim mrežama malo se oglašavala i stranka Pravo i pravda (PIP) Mislava Kolakušića, na to je potrošila samo 0,5 posto od 12.500 eura koliko je ukupno potrošila. U strukturi njenih troškova medijskog oglašavanja, najviše je bilo zastupljeno oglašavanje na elektroničkim portalima.

Mjeri li se samo postotcima, na oglašavanje na društvenim mrežama najviše je potrošio Most, 32 posto od ukupno potrošenih 120 tisuća eura. Možemo je na društvene je mreže potrošila gotovo petinu od oko 75 tisuća eura, SDP-ova koalicija 16 posto od 335 tisuća eura, a HDZ-ova 14 posto od 523 tisuće eura, koliko je potrošila za izbore za EP.

DIP je nadzorom utvrdio da su izborni sudionici za promidžbu raspolagali sa ukupno 1,4 milijuna eura, te da su glavninu sredstava činila njihova vlastita sredstva (oko 1, 2 milijuna), a da su manji dio dobili od donatora (203 tisuća eura), mahom fizičkih osoba.

Prije pet godina, 33 izborna sudionika za izbore su imali oko 2 milijuna eura, 286 tisuća eura donacija, ostatak su bila njihova vlastita sredstva.

‘Grešaka’ manje nego prije pet godina

Iako je i na ovim izborima DIP pronašao ‘greške’ u financiranju izborne promidžbe, njih je, u odnosu na prije pet godina, bitno manje.

Nadzorom je tako, utvrdio da mu Most u zakonskom roku nije dostavio cjeloviti Financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe, a da je u dostavljenom kao troškove naveo iznos od 213 eura, iako se oni ne odnose na izbore, a propustio je prikazati trošak od 2,65 eura.

Utvrdio je da mu stranke Odlučnost i pravednost (OIP) i  Agrarna stranka– Pokret za Hrvatsku poljoprivredu nisu u zakonskom roku, sedam dana prije izbora, dostavile izvješća o primljenim donacijama, o troškovima te o iznosu cijene i ostvarenog popusta za medijsko oglašavanje, a da su izvan tog roka to učinile stranke Dalmatinska akcija, Javno dobro, Zelena alternativa – ORaH, te lista nezavisnog Ladislava Ilčića.

O utvrđenim povredama zakona, a za koje je propisana prekršajna sankcija, DIP će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: “Nužno je uvažiti interese Hrvata u BiH”

Objavljeno

-

By

Nužno je uvažiti interese Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu modela izvedbe projekta Južne plinske interkonekcije, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X u utorak. “Vezano za projekt Južne plinske interkonekcije, @VladaRH osigurala je preduvjete za realizaciju ovog projekta kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH, čime pridonosimo energetskoj sigurnosti BiH. U pogledu modela izvedbe projekta, smatramo nužnim da se uvaže interesi hrvatskog naroda u BiH”, objavio je Plenković nakon sastanka s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH. Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH u četvrtak navečer je izglasao prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, odnosno o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no zakon nisu podržali zastupnici iz HDZ BiH jer on sadrži odredbu po kojoj bi projekt trebala realizirati tvrtka BH Gas iz Sarajeva.

Hrvatska i bošnjačka strana godinama nisu uspijevale naći rješenje za problem koji je nastao nakon što je HDZ BiH tražio da projekt Južne interkonekcije ne provodi tvrtka BH Gas nego potpuno nova tvrtka čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Zakon predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj pravcem ka Posušju u BiH odakle bi se račvao prema Kupresu, Bugojnu pa do Travnika odnosno ka Mostaru.

Zakon usvojen u četvrtak može stupiti na snagu samo ukoliko dobije potporu Doma naroda entitetskog parlamenta gdje se klub Hrvata u kojemu većinu ima HDZ BiH može pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa o kojemu onda odlučuje Ustavni sud Federacije.

Plenković je ocijenio da nije dobra odluka da se Hrvate preglasa i nametne Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

“Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore. Bosna i Hercegovina treba skladno funkcionirati, ali ne tako da se jednom od ta tri naroda čini to. To je poanta, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije. Meni to djeluje jako neobično. Ima vremena. Sve se uvijek može popraviti i zato ćemo mi nastojati tu biti konstruktivni kao što svo vrijeme jesmo”, rekao je Plenković novinarima u Zagrebu prošlog tjedna.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu