Ovih dana ne prestaje se pričati o nestašici omiljenog voća – limuna. U Hrvatskoj ga se ne proizvodi dovoljno, a uspijeva puno slabije od ostalih agruma pa su trenutačno dostupni samo oni uvozni, no i oni koštaju pravo bogatstvo.

Cijena limuna penje se do 3.50 eura
U trgovinama se mogu pronaći po cijeni od oko 2 eura, a mi smo obišli zagrebačke tržnice Dolac i Kvatrić i provjerili kakva je cijena ondje. Na Dolcu smo limune pronašli tek na tri štanda, a cijena im je itekako paprena – kilogram limuna košta između 3 i 3.50 eura. Ista priča je i na Kvatriću, gdje se limun prodaje za 3 eura po kilogramu, no i tamo ga nema puno, na svega dva štanda. Stigle i prve mandarine
Osim limuna, na tržnice su stigle i prve mandarine. Na Dolcu smo ih pronašli već za 1.50 euro po kilogramu, dok na drugom štandu domaća mandarina bez koštica košta 2.50 eura po kilogramu. Negdje prodaju 2 kilograma za 2.50 eura, a negdje 2 kilograma za 3 eura. Na Kvatriću kaštelanske mandarine koštaju 4 eura po kilogramu, a domaće mandarine smo na jednom štandu pronašli i po cijeni od 1.99 eura po kilogramu. Na drugom pak štandu kilogram mandarina košta 2 eura.

Hrvatska narodna banka (HNB) u 2024. godini očekuje rast realnog BDP-a za 3,6 posto, kaže se u jesenskim makroekonomskim projekcijama HNB-a objavljenima u utorak. U 2024. očekuje se ubrzanje rasta realnog BDP-a na 3,6 posto, s 3,1 posto u 2023. godini, uslijed nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti, kažu u HNB-u.

Pritom bi, s obzirom na iznimno snažan rast u prvoj polovini 2024., rast investicija u ovoj godini mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos te zamjetno nadmašiti ranije projekcije.

S druge strane, HNB očekuje znatno manji doprinos neto izvoza rastu BDP-a, ponajprije zbog izraženijeg rasta uvoza te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine.

Kako je rast domaće potražnje osjetno nadmašio ranija očekivanja, osobito kada je riječ o investicijama, rast BDP-a za ovu godinu povećan je za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja ove godine.

Za 2025. godinu HNB procjenjuje realni rast BDP-a za 3,2 posto, a u 2026 za 2,7 posto.

Nastavak usporavanja inflacije
HNB očekuje i nastavak usporavanja inflacije. Tako bi se prema jesenskim HNB-ovim projekcijama prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla u 2024. više no prepoloviti, na 3,9 posto, s 8,4 posto u 2023. godini, uz daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026. godini.

No, upozorava da bi se u ostatku 2024. i početkom 2025. godine zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja.

Iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, kažu u HNB-u.

Intenziviranje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti
U 2024. godini očekuje se dodatno intenziviranje rasta zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti, a nominalne bruto plaće bi mogle porasti znatno više nego što se prije očekivalo, očekuju HNB-ovi analitičari.

Tako bi, sukladno dobrim ostvarenjima i snažnijem rastu gospodarske aktivnosti na razini cijele 2024. godine, zaposlenost mogla porasti za tri posto u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. i 2026. HNB očekuje daljnji rast zaposlenosti, no po nižim stopama te bi se stopa registrirane nezaposlenosti mogla sniziti na oko 5,2 posto radne snage u tekućoj godini.

Kada je riječ o plaćama, HNB očekuje da će u 2024. prosječna bruto plaća porasti na godišnjoj razini nominalno za 14,9 posto, što je slično ostvarenjima iz protekle godine, dok bi se porast realnih plaća mogao ubrzati na 10,8 posto.

Snižavanje na tekućem i kapitalnom računu platne bilance
Nakon što je u 2023. godini višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance dosegnuo 3,7 posto BDP-a, HNB u tekućoj godini očekuje njegovo snižavanje na 2,2 posto BDP-a.

Promatrano po pojedinim podračunima, pogoršanju bi prema HNB-ovoj prognozi najviše moglo pridonijeti dodatno produbljenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Pored toga, nakon vrhunca korištenja u 2023., koja je bila posljednja godina u kojoj je bilo moguće povlačenje sredstava iz prethodne višegodišnje financijske perspektive kada se obično povlače izdašni iznosi sredstava, u 2024. se očekuju nešto manji priljevi sredstava iz fondova EU.

Istodobno se u razmjeni usluga očekuje nešto slabiji rast prihoda, uključujući i od turizma, ali i brži rast rashoda zbog čega bi neto izvoz usluga mogao biti manji nego godinu ranije.

Saldo na računu dohodaka bi se mogao u 2024. blago poboljšati s obzirom da su neto kamatni prihodi središnje banke nastavili snažno rasti. U 2025. i 2026. se očekuje poboljšanje salda na tekućem i kapitalnom računu na 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a, prvenstveno zbog većih priljeva iz fondova EU i oporavka inozemne potražnje.

Upotreba droga među odraslim osobama u Hrvatskoj udvostručila se od 2011. do 2019. a porast ovisničkih ponašanja zabilježen je i među mladima, rekao je u četvrtak ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak na Nacionalnoj Reitox akademiji posvećenoj prevenciji, upozorivši da je to poziv na uzbunu.

Nacionalna Reitox akademija organizirana je u suradnji Europske unije za droge (EUDA) i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) s ciljem razmijene iskustava o znanstveno utemeljenoj prevenciji i predstavljanju programa dobre prakse drugih država.

Jedan od ciljeva je unapređenje kvalitete preventivnih intervencija koje se provode u Hrvatskoj te utjecati na buduću implementaciju programa prevencije ovisnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini.

“Bilježi se globalni porast uporabe droga, a taj trend se preljeva i na Hrvatsku. Jedna četvrtina osoba u Hrvatskoj probala je neku od droga”, rekao je Capak. Među odraslim osobama zabilježen je porast upotrebe droga od 2011. do 2019. godine s 5, 6 posto na 11, 6 posto.

Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među mladima pokazalo je po njegovim riječima pad u korištenju psihoaktivnih droga, ali i porast korištenja kanabisa i sintetskih droga te porast ponašajnih ovisnosti, kao što su pušenje, ovisnost o ekranima, igranje igrica, klađenje i kockanje, što posebice zabrinjava.

“Dakle to je epidemiološka situacija koja zove na uzbunu”, upozorio je Capak koji smatra da su programi prevencije učinkovita mjera koja se može poduzeti kada je porast upotrebe droge u pitanju, naravno uz liječenje i rehabilitaciju.

U Hrvatskoj se provode brojni programi za prevenciju zlouporabe droga, a Capak kaže da HZJZ teži da se provode znanstveno utemeljeni programi te da je jedan od njih i program “Imam stav”.

Podsjetio je da su lani donijeli strategiju borbe protiv ovisnosti do 2030. godine, te akcijski plan do 2026. kojim šire aktivnosti na prevenciju ponašajnih ovisnosti koje su u porastu među mladima. Tražimo dobro utemeljene prakse koje ćemo povoditi u Hrvatskoj.

Ta epidemija ponašajnih ovisnosti naročito se pojačala nakon pandemije covida, rekao je Capak.

Marijana Gojčeta iz MZOM-a istaknula je da Ministarstvo svake godine raspisuje javni poziv za preventivne programe suzbijanja ovisnosti u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima.

U .prošloj školskoj godini financirani su 400 tisuća vrijedni projekati u 186 osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova. Financijske potpore dodjeljuju se udrugama u području odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Jedno od prioritetnih područja je unapređenje života djece i mladih iz kojih se financiraju i projekti za prevenciju ovisnosti. Lani je za provedbu 141 projekta udruga dodijeljeno ukupno 2 milijuna i 200 tisuća eura , rekla je Gojčeta.

Na skupu su o učinkovitim programima prevencije ovisnosti govorili predstavnici EUDA-e, Estonije, Španjolske, Brazila, Njemačke i Hrvatske.

Psihijatrica Zila van der Meer Sanchez govorila je o programima prevencije ovisnosti u Brazilu, a Gregor Burkhart iz EUDA govorio je o društvenim i socijalnim faktorima koji utječu na pojavu ovisnosti.