Connect with us

Svijet

Procurio plan Scholza za kraj rata, reagirali Moskva i Kijev. “Sad je trenutak”

Objavljeno

5 dana prije

-

U uredu saveznoga kancelara u Berlinu smatraju da je došlo vrijeme za intenzivna diplomatska nastojanja oko okončanja rata u Ukrajini. U razgovoru za njemačku televizijsku postaju ZDF savezni kancelar Olaf Scholz je 8. rujna rekao: “Mislim da je sad trenutak u kojem se mora raspravljati i o tomu kako bismo mogli doći iz ove ratne situacije do mira brže nego što to sad izgleda.” Socijaldemokratski političar nije dao konkretne prijedloge za to. Ali se izjasnio za to da na sljedećem mirovnom susretu u Švicarskoj sudjeluje i Rusija.

Prema talijanskom listu La Repubblica, Scholz priprema mirovni plan koji podrazumijeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija. U tekstu se navodi da kancelar Scholz radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački stol, uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke. Također se spominje da je Scholz šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dvije njemačke pokrajine – Tiringiji i Saskoj – gdje je većinu osvojila stranka krajnje desnice AfD. Prema listu, Scholz upravo u rješavanju “ukrajinskog pitanja” vidi mogućnost da sačuva svoju poziciju.

Kritika iz oporbe i potpora koalicijskih partnera
Konzervativna oporba u Berlinu je oštro reagirala na Scholzove riječi. “Inicijativu saveznoga kancelara se moglo očekivati, jer ona se uklapa u strategiju dijelova SPD-a da se Ukrajinu vrlo suptilno utjera u prividni mir koji će diktirati Rusija, tako što će potpora (Ukrajini, op. ur.) postupno biti smanjivana, a umjesto toga će se zahtijevati prividni pregovori”, izjavio je vanjskopolitički stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter za novine Bild, prenosi Deutsche Welle.

Njegov stranački kolega Jürgen Hardt naglasio je u razgovoru za Berliner Zeitung da se “ne može Putinu učiniti veću uslugu nego prisiliti Ukrajinu za pregovarački stol, dok on i dalje ubija po Donbasu”. “Svi mi želimo pregovore, ali na agresoru je da okonča agresiju”, rekao je Hardt. Sumnjičavi su i Zeleni koji su dio vladajuće koalicije. Spremnost u Kremlju za “razgovore na ravnopravnoj razini” nije osobito velika, izjavio je u Berlinu supredsjednik Zelenih Omid Nouripour, a prenosi novinska agencija dpa. Ipak, potrebni su pregovori s Rusijom, i u obliku mirovnih konferencija, rekao je Nouripour. I liberali su skeptični. Vanjskopolitički stručnjak FDP-a Ulrich Lechte izjavio je za Berliner Zeitung da za njegovu stranku, istina, “ne može nikad biti previše diplomacije”, ali on smatra slabo vjerojatnim da je Putin spreman sjesti s Ukrajinom za isti stol i povući svoje trupe iz Ukrajine. “Ponovni prividni mir, kakav je na kraju krajeva dogovore sporazumom Minsk II, s moga stajališta je potpuno neprihvatljiv”, kaže Lechte.

Pokrajinski izbori u Njemačkoj i rat u Ukrajini
Scholzova ideja da se Ukrajinu i Rusiju dovede za pregovarački stol za promatrače nije neočekivana. Gorki porazi socijaldemokrata na pokrajinskim izborima u Saskoj i Tiringiji na istoku Njemačke zacijelo su jedan od razloga kancelarovih izjava, kao i predstojeći pokrajinski izbori u Brandenburgu, također na istoku zemlje, koji se održavaju 22. rujna. Na čelu te pokrajine je Scholzov stranački kolega Dietmar Woidke.

Voditelj programa za Rusiju u Zakladi Friedricha Eberta Alex Jusupov smatra da Scholz time želi pomoći Woidkeu i signalizirati da se i u Berlinu razmišlja o tomu “da bi rat trebao biti što prije okončan – i uz pomoć pregovora, a ne samo vojnim sredstvima”. U razgovoru za DW ovaj politolog naglašava da bi populističke stranke to iskoristile kad bi kancelar ignorirao temu ruskog rata protiv Ukrajine. Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko pretpostavlja da Scholz pokušava pronaći neki politički balans. “On je prihvatio jedan trend. Trenutno se aktivno raspravlja o temi mirovnih pregovora i zato je Scholz odlučio, osobito nakon najnovijeg susreta sa Zelenskim, reći svoje mišljenje o tomu”, kaže Fesenko. On je uvjeren da se kancelar želi prilagoditi raspoloženju u Njemačkoj i tako ojačati svoju poziciju pred savezne izbore iduće godine.

Ali Fesenko uočava da Scholz postavlja i nove naglaske. Dosad je zastupano stajalište da samo Ukrajina treba odlučiti kad i pod kojim uvjetima će biti vođeni pregovori s Rusijom. “Sad je Scholz to formulirao malo drugačije. Ali, njegova izjava ne sadrži ništa konkretno, a ni senzacionalno”, kaže Fesenko. On vjeruje da će rasprave o mirovnim pregovorima biti osjetno pojačane nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom.

Ima li Njemačka još utjecaja na Rusiju?
Bivši ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik izjavio je nedavno za Berliner Zeitung: “Ja osobno vjerujem da bi savezni kancelar Olaf Scholz mogao postati kreativan i iskoristiti postojeće njemačke diplomatske kanale kako bi utvrdio bi li razgovori s Putinom imali smisla.” Ali, što to znači konkretno? Politolog Alex Yusupov kaže da Berlin ne može istovremeno isporučivati oružje Ukrajini i nastupati kao neutralan posrednik u pregovorima. “Njemačka je izgubila bilo kakav utjecaj na Rusiju. Kremlj ne vidi Berlin kao samostalnog aktera”, kaže ovaj politolog dodajući da je Njemačka na strani Kijeva i da Berlin za to definitivno neće pokrenuti nikakav “Minsk III”. Kremlj je suzdržano reagirao na Scholzov prijedlog da se pojača diplomatska nastojanja. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kaže da trenutno ne postoje uvjeti za početak mirovnog procesa između Rusije i Ukrajine. Nedostaje očitovanje “one zemlje koja upravlja cijelim ovim procesom i kolektivnim Zapadom”, rekao je Peskov, misleći očito na SAD.

Ukrajina podsjeća na mirovnu formulu
Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je pred novinarima 10. rujna da Kijev želi da jedan predstavnik Rusije sudjeluje na sljedećem mirovnom samitu, kako bi “bile spriječene manipulacije od strane Ruske Federacije i kako bi svim sudionicima bila pokazana njezina spremnost ili nespremnost za mirovne pregovore”. U srpnju je Moskva odbila sudjelovanje uz obrazloženje da Rusija “ne prihvaća nikakve ultimatume”, koji slijede “formulu” ukrajinskog predsjednika.

A šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, je na Telegramu podsjetio da će jedini put do pravde biti “isključivo ukrajinska mirovna formula, načela međunarodnoga prava i teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine”.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Večeras možete vidjeti jedinstvenu pojavu na nebu, evo o čemu se radi

Objavljeno

7 sati prije

-

17. rujna 2024.

By

U noći s utorka na srijedu, ovisno gdje se nalazite, moći ćete vidjeti rijedak fenomen na nebu. Djelomična pomrčina Mjeseca obojit će njegovu površinu u mutnu crveno-smeđu boju kada se Zemljina sjena spusti na površinu Mjeseca. Djelomična pomrčina Mjeseca bit će vidljiva iz većeg dijela Sjeverne Amerike, cijele Južne Amerike, Europe, svih osim najistočnijih dijelova Afrike, zapadnih dijelova Azije i Rusije te dijelova Antarktika. Djelomična pomrčina Mjeseca pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri ove godine.

Točno vrijeme djelomične pomrčine Mjeseca ovisi o vašoj lokaciji, a možete koristiti stranice poput Timeanddate.com da biste pronašli određena vremena na temelju svoje lokacije. Za one koji se nalaze u istočnoj vremenskoj zoni SAD-a, pomrčina će dosegnuti svoju najmračniju fazu, s Mjesecom koji će biti najviše zaklonjen Zemljinom sjenom, otprilike u 22:44. EDT 17. rujna. U Europi i Africi pomrčina će se dogoditi u ranim jutarnjim satima 18. rujna.

Ako ne možete osobno gledati pomrčinu Mjeseca, moći ćete gledati događaj online na Space.com.

U djelomičnoj pomrčini Mjeseca samo dio Mjeseca prelazi u Zemljinu sjenu, stvarajući dojam maglovitog “zalogaja” s Mjesečeve površine. Sjena će zatamniti stranu Mjeseca okrenutu prema Zemlji. Veličina tog “zalogaja” određena je rasporedom Sunca, Zemlje i Mjeseca.

Oko 3,5 posto Mjesečeve vidljive površine bit će prekriveno najtamnijim dijelom Zemljine sjene, umbrom. Ostatak punog Mjeseca poprimit će blago crvenkasto-smeđi izgled jer će se svjetliji dio Zemljine sjene koji ne blokira u potpunosti sunčevu svjetlost spustiti na veći dio Mjesečeve površine.

Djelomična pomrčina Mjeseca posebna je jer također pada u vrijeme “supermjeseca”, drugog od četiri supermjeseca u nizu za 2024. godinu.

Supermjesec nastaje kada se pun Mjesec poklopi s Mjesečevom točkom najbližom Zemlji u njegovoj orbiti (koja je eliptičnog oblika). Kao rezultat toga, mjesec izgleda malo svjetliji i veći nego inače, iako je razlika suptilna i teško vidljiva golim okom.

Izraz supermjesec općenito se odnosi na pun Mjesec unutar 90 posto od njegovog najbližeg pristupa Zemlji. Prema Fredu Espanaku, stručnjaku za pomrčine i umirovljenom NASA-inom astrofizičaru, 2024. ćemo vidjeti četiri supermjeseca, u kolovozu, rujnu, listopadu i studenom.

 
Nastavi čitati

Svijet

Zastrašujuće slabljenje demokracije u Europi: Jedno obećanje pomoglo bi “mlitavijim” zemljama da ulove tempo

Objavljeno

8 sati prije

-

17. rujna 2024.

By

Tradicionalno stabilne europske zemlje primjećuju kako vladavina prava opada paralelno sa smanjenjem izborne izlaznosti i opadanje kvalitete demokracije na svjetskoj razini. Demokratski izbori se strmoglavljuju u kvaliteti diljem svijeta, uključujući Europu prema najnovijem izvješću Globalno stanje demokracije 2024.

Izvješće, objavljeno u utorak, bavilo se analizom kvalitete izbora, izlaznosti i prihvaćanju rezultata izbora, kao i time jesu li rezultati prihvaćeni zaozbiljno ili su doveli do prosvjeda. Ova godina bila je svakako bogata podacima za analizu s obzirom da je ukupno tri milijarde ljudi tijekom 2024. izašlo na birališta.

Pao odaziv, a slabije se i držimo rezultata izbora
Sam van der Staak, direktor međunarodnog IDEA europskog programa, opisao je rezultate istraživanja kao “uznemirujuće”, prenosi Euronews. Odaziv birača unazad zadnjih 10 godina pao je za otprilike 10 posto, a oko 20 posto ljudi suočeno s rezultatima izbora u kojima je njihova opcija izgubila, nije iste prihvatilo”, rekao je.

Pad se dogodio usprkos mnogim inovacijama koje su trebale olakšati pristup izbornom procesu, poput Cipra i Litve koji su snizili minimalnu dob za glasanje na 16 godina.

Dok Europa i dalje ima bolje rezultate od drugih dijelova svijeta, IDEA upozorava da su neki “sastojci zdrave demokracije” poput građanskih sloboda i pristupa pravosuđu – ugroženi.

Pritisak izvršne vlasti na sudstvo
Europska vladavina prava bilježi primjetan pad unazad pet godina, otkriva izvješće koje se baziralo na 220 nacionalnih izbora održanih u 159 zemalja između svibnja 2020. i travanj 2024.

“U nekim državama, izvršne vlasti stavljaju pritisak na sudstvo, zapošljavajući ljude koji ih podržavaju”, govori Van der Staak, ističući pritisak na demokraciju u Bugarskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj.

“Očekujem da će u narednih nekoliko godina, više pozornosti biti usredotočeno na vladavinu prava, budući da je ona jedna od najvećih slabosti europske demokracije.”

Mnoge države zaostaju za slobodom izražavanja i medijskim slobodama, pokazalo je izvješće, ističući borbu Grčke sa slobodom školstva i pokušajima vlade Italije i Slovačke da utječu na medije.

Francuska je također na radaru; zabrinjava njeno isključivanje iz političkih procesa ovisno o ekonomskim faktorima poput diskriminacije temeljene na prihodima.

Zatvaranje jaza
Izvješće također sugerira da se jaz između istočnih, središnjih i zapadnoeuropskih država zatvara.

“To su dobre vijesti jer se Europa sve više ujedinjuje i teže je vidjeti tradicionalnu podjelu na nove i stare demokracije”, kazao je van der Staak.

IDEA, međuvladina organizacija koja prati demokratske procese diljem svijeta, predlaže da bi obećanje pridruživanja Europskoj uniji nekim “mlitavijim” zemljama dalo priliku da ulove tempo.

Albanija, Kosovo i Moldavija su napredovale u omogućavanju pristupa pravosuđu, gospodarskoj jednakosti i slobodi izražavanja u jeku ruske agresije na Ukrajinu, stoji u izvješću.

Ukrajina je također uvela transparentnu i poštenu selekciju za izbor sudaca ustavnog suda i nastavila s disciplinarnim postupcima usmjerenim protiv sudaca, dodali su.

 
Nastavi čitati

Svijet

Većina Palestinaca smatra da je Hamasov napad 7. listopada bio pogrešan

Objavljeno

9 sati prije

-

17. rujna 2024.

By

Većina stanovnika Pojasa Gaze smatra da Hamasova odluka da napadne Izrael 7. listopada prošle godine nije bila ispravna, pokazalo je novo ispitivanje javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni danas. Ispitivanje je pokazalo velik pad potpore za taj napad nakon kojeg je Izrael izvršio ofenzivu na Pojas Gaze.

Ispitivanje, koje je početkom rujna proveo Palestinski centar za politiku i istraživanja (PSR), pokazalo je da 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatra da odluka da se napadne Izrael 7. listopada nije bila ispravna, a 39 posto smatra da je bila ispravna.

Pala i potpora za napad na Zapadnoj obali
To je prvi put od 7. listopada da je ispitivanje PSR-a pokazalo da većina ispitanika iz Pojasa Gaze smatra tu odluku pogrešnom. Pala je i potpora za taj napad na Zapadnoj obali premda većina ispitanika, njih 64 posto, smatra i dalje da je to bila ispravna odluka, po ispitivanju.

Ispitivanje PSR-a provedeno prije tri mjeseca pokazalo je da je 57 posto ispitanika u Pojasu Gaze smatralo da je odluka bila ispravna. Više od 41.000 Palestinaca poginulo je u izraelskoj ofenzivi koja je opustošila Pojas Gaze, po podacima ministarstva zdravlja Pojasa Gaze.

U Hamasovu napadu poginulo je 1200 ljudi, a 250 je oteto, po izraelskim podacima. Ispitivanja PSR-a od napada 7. listopada do sada su uvijek pokazivala da većina ispitanika i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali podržava napad, i to više na Zapadnoj obali nego u Pojasu Gaze.

Pao broj ispitanika koji podržavaju Hamas
PSR je objavio da je njihovo novo ispitivanje prvi put pokazalo da je značajno pala potpora za Hamasov napad na Izrael i na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, kao i očekivanja da će Hamas pobijediti u ratu.

Potpora za napad 7. listopada ne znači nužno potporu za Hamas ili ubojstva i zločine nad civilima, istaknuo je PSR, dodajući da “gotovo 90 posto javnosti vjeruje da Hamasovi ljudi nisu počinili zločine prikazane u videosnimkama snimljenim tog dana”.

Ispitivanje je pokazalo da je pao broj ispitanika u Pojasu Gaze koji podržavaju Hamas s 38 na 35 posto. Ali Hamas je i dalje popularniji od Fataha, koji vodi predsjednik Mahmud Abas, i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu