Connect with us

Hrvatska

Klimatolog: Naglo zahladnjenje je očekivano, a možemo očekivati i poplave na rijekama

Objavljeno

-

Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena. Uz velike količine kiše, temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje, znatno pala.

Zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva, no i danas će biti znatno niža – jutros je, primjerice u Zagrebu i Osijeku, izmjereno 10 stupnjeva. 

Klimatolog Krešimir Pandžić je na HRT-u objašnjavao zašto dolazi do ovako nagle promjene vremena i pada temperatura. Kaže da je riječ o atmosferskim strujanjima. 

“Možemo očekivati i poplave na rijekama”

“Na području Europe postoji granica između toplije zračne mase na jugu i relativno hladnije zračne mase na sjeveru Europe i ta granica je gotovo postojana. Na njoj nastaju određeni valni poremećaji i dolazi do razmjene zračnih masa od juga na sjever, ovisno o smjeru vjetra ili obrnuto, od sjevera prema jugu.

Mi se sad nalazimo u zoni kada imamo strujanja sa sjevera prema jugu i ta relativno hladnija zračna masa sa sjevera je prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga, koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana.

I te ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake, donose za područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i preko 100 milimetara po kvadratnom metru, a to u ovom slučaju vrijedi i za šire područje, pa možemo očekivati i poplave na rijekama, rekao Pandžić na HRT-u.

Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

“Zatopljenje nije isto na cijeloj Zemlji”

“To je nepovoljno u odnosu na prethodno stanje, imamo duga sušna stanja, onda opet jake oborine koje se izluče u relativno kratkom razdoblju, a i to na neki način šteti formiranju stabilnih vodnih rezervi”, rekao je klimatolog Pandžić.

Podaci govore da je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 1.2 Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, od 1850. do 1900. godine.

“Taj prosjek nije jednolik na cijeloj Zemlji pa je tako najizraženije zatopljenje prema polovima, europskom kopnu, zatim dijelu Sjeverne Amerike, a na južnoj hemisferi to je zatopljenje manje. Postoje određene razlike i po sezonama. Na primjer, zatopljenje na području Sredozemlja tijekom ljeta je izraženije nego u drugim dijelovima Europe i svijeta, što može donekle utjecati na priljev turista koji su naučili da je recimo srpanj najpovoljniji mjesec.

“Zagrijavaju se i mora, ali nešto sporije”

Istraživanje je pokazalo, ako se ovakav trend zatopljenja nastavi, da mogu ti dijelovi godine postati razmjerno neugodni za turiste pa bi možda u posezonama, koje su inače toplinski gledano proširene, moglo doći do određene kompenzacije toga djelovanja u području turizma”, rekao je Pandžić. 

Globalno gledano, smanjila se snježna površina, kao i površina stalnog leda.

“Teško je reći da su ove varijacije samo posljedica globalnog zatopljenja jer je bilo u dalekoj prošlost razdoblja s manje snijega, recimo 10, 20 godina, pa bi uslijedilo razdoblje s više snijega. Još je upitnik je li manjak posljedica samo globalnog zatopljenja ili kombinacije s nekim drugim čimbenicima”, rekao je klimatolog.

Mora se zagrijavaju. 

“Slično kao i kopno, grije se more, ali nešto sporije. Ti procesi u moru su sporiji, ali mogu također uzrokovati znatne promjene u drugim elementima klime, kao što su pojave atmosferskih poremećaja, njihova učestalost, pa čak i snijeg indirektno”, pojasnio je Pandžić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

POZIV NA ZAJEDNIŠTVO I OBNOVU / Božićna čestitka nadbiskupa Kutleše: “Božić je izvor mira, slobode i nade”

Objavljeno

-

By

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u svojoj božićnoj čestitci za 2024. godinu pozvao je vjernike i sve ljude dobre volje na obnovu odnosa s Bogom, bližnjima i samima sobom, ističući kako je Božić trajni izvor mira, jamstvo slobode i zalog nade. 

U poruci nadbiskup naglašava kako je Božić prilika za prepoznavanje Božje prisutnosti u svijetu te poziv na življenje u duhu evanđelja, osobito uoči Svete jubilarne 2025. godine.

Božić – izvor mira

– Božić nije tek sjećanje na daleku prošlost, već trajni izvor Božjeg mira u sadašnjosti, poručio je nadbiskup Kutleša. Naglasio je da se istinski mir postiže samo u blizini Boga te da se vjernici ne bi smjeli zagledati u prošlost, nego prepoznati Božju ljubav u sadašnjem trenutku.

Božić – jamstvo slobode

Podsjećajući na riječi anđela u svetoj noći Isusova rođenja, nadbiskup je istaknuo kako smo svi miljenici Božji te da je obitelj ključno mjesto gdje se rađa istinska sloboda. Kada roditelji molitvom, ljubavlju i zajedništvom grade svoj dom, stvaraju prostor za slobodu djece Božje, rekao je Kutleša, pozvavši vjernike na strahopoštovanje prema životu kao temelju prave slobode.

Božić – zalog nade

Božićno dijete, koje simbolizira Božju snagu u malenosti i slabosti, potiče vjernike na izgradnju svijeta ispunjenog ljubavlju i dobrotom. Dajmo se izazvati milinom Božje ljubavi i prepoznajmo znakove nade u svojoj sredini, pozvao je nadbiskup, naglašavajući važnost otvorenosti budućnosti i zalaganja za evanđeoske vrijednosti.

Poziv na zajedništvo i obnovu


– Dragi vjernici, sveto božićno vrijeme nije samo vrijeme slavlja, nego i prilika za obnovu našeg odnosa s Bogom, s drugima i sa samima sobom. Pred jaslicama, u ozračju gostoljubivosti Marije i Josipa, jednostavnosti pastira i mudrosti kraljeva, u Bogu koji je postao čovjekom prepoznajmo izvor pravoga mira, jamstvo naše slobode i čvrst temelj nade koja nas otvara budućnosti. Otvorimo svoja srca božanskom Djetetu, dopustimo da nas njegova ljubav preobrazi te budemo nositelji nade u svijetu koji često tone u tjeskobu i besmisao. U ovom duhu svima želim blagoslovljen Božić te radosnu i mirom ispunjenu jubilarnu 2025. godinu, poručuje zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković uputio čestitku: “Neka nas Božić ohrabri u svim izazovima i osnaži u društvenoj osjetljivost”

Objavljeno

-

By

Premijer Andrej Plenković u božićnoj čestitki hrvatskim građanima u domovini i inozemstvu poručio je kako je “zajednička obveza, na temeljima kršćanske solidarnosti, nastaviti graditi društvo jednakih prilika za sve, vodeći računa o dostojanstvenom životu svakog čovjeka”.

”Drage Hrvatice i Hrvati, u domovini i inozemstvu, dragi sugrađani, uime Vlade i osobno od srca vam želim sretan Božić – blagdan mira i nade duboko ukorijenjen u tradiciju i običaje hrvatskog naroda. Neka vama i vašim obiteljima donese obilje radosti, ljubavi, uzajamnog poštovanja i razumijevanja”, stoji u čestitki koju je u utorak uputio premijer Andrej Plenković.

Božićno vrijeme prilika je da se prisjetimo svega što smo učinili u proteklom razdoblju, a i trenutak je u kojem vrijedi zastati i promisliti o budućnosti pred nama, dodao je.

“Naša je zajednička obveza, na temeljima kršćanske solidarnosti, nastaviti graditi društvo jednakih prilika za sve, vodeći računa o dostojanstvenom životu svakog čovjeka. Neka nas Božić ohrabri u svim izazovima i osnaži u društvenoj osjetljivosti prema svima koji u ovo blagdansko vrijeme trebaju našu pomoć”, poručio je premijer Penković zaželjevši svima blagoslovljen i čestit Božić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

U trendu