Connect with us

Hrvatska

Fitch podigao rejting Hrvatske na ‘A-‘, uz stabilne izglede

Objavljeno

-

Agencija Fitch podigla je u petak rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz stabilne izglede, istaknuvši otpornost gospodarstva na vanjske šokove, smanjenje javnog duga i kontinuiranu integraciju u skupinu zemalja u jezgri eurozone.

Ocjena ‘A’ signalizira kupcima dužničkih papira da Fitch očekuje mali rizik da dugovi neće biti servisirani i da su kapaciteti za njihov povrat snažni, iako su možda ipak ranjiviji na nepovoljne poslovne i ekonomske uvjete nego kod zemalja s višim rejtingom.

Stabilnim izgledima Fitch je naznačio da će rejting u dogledno vrijeme zadržati na ‘A-‘.

Hrvatski rejting odražava “vjerodostojan” zakonski okvir oslonjen na članstvo u EU i eurozoni, uz fiskalnu disciplinu i spremnost na poštivanje fiskalnih propisa koji će podržati smanjenje javnog duga u iduće četiri godine, objašnjava agencija.

Institucionalni kapaciteti i sustav upravljanja poboljšani su u proteklim godinama pa je zaostatak za sličnim zemljama smanjen.

BDP po stanovniku bit će pak niži od sličnih zemalja s ocjenom ‘A’ , uz malo gospodarstvo, što znači ranjivost na vanjske šokove, upozorava Fitch.

I agencija Standard & Poor’s podigla je prošli petak ocjenu hrvatskih dužničkih papira, s ‘BBB+’ na ‘A-‘, ali uz pozitivne izglede, signaliziravši da bi je mogla u idućih godinu dana ponovo podići.

Pokretač domaća potražnja

Hrvatski BDP po stanovniku dosegnuo je u 2023. godini 76 posto prosjeka EU-a i bio je viši za devet postotnih bodova no što je bio u 2019. godini zahvaljujući snažnom gospodarskom rastu, oslonjenom na brzo povlačenje novca iz europskih fondova, rastu plaća i kontinuiranoj integraciji u skupinu zemalja u jezgri eurozone, ističe Fitch.

Unatoč značajnim vanjskim šokovima, Hrvatska se snagom postpandemijskog oporavka svrstala u vrh Europske unije, s realnim BDP-om na kraju prve polovine 2024. godine višim za 19 posto nego u četvrtom tromjesečju pretpandemijske 2019., primjećuje agencija.

U razdoblju od 2024. do 2026 hrvatski realni BDP trebao bi po ocjeni agencije rasti u prosjeku za 3,1 posto godišnje. Stopa rasta bit će više nego dvostruko viša od prosjeka u eurozoni koji bi trebao iznositi 1,3 posto, a nadmašit će i medijan zemalja s ocjenom ‘A’, procijenjen na 2,6 posto.

Pokretač aktivnosti bit će domaća potražnja, poduprta snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuirano visokom razinom povlačenja novca iz EU-a, procjenjuju u Fitchu.

Hrvatska prednjači tempom povlačenja novca iz europskog fonda za oporavak i otpornost i do sredine 2026. trebala bi povući kompletan iznos koji joj je namijenjen, u protuvrijednosti 12,1 posto BDP-a.

Europski novac bit će važan pokretač rasta do 2030., procjenjuju u Fitchu.

Manji dug

Zahvaljujući snažnom nominalnom gospodarskom rastu i štedljivoj fiskalnoj politici hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se u 2024. smanjiti na 59,3 posto, što znači da će biti viši od medijana u skupini zemalja s ocjenom ‘A’.

Do 2028. Hrvatska bi se trebala izjednačiti medijanom, procjenjuju u Fitchu.

U ovoj godini Hrvatska će ispuniti sve maastriške kriterije, s javnim dugom ispod 60 posto BDP-a i proračunskim manjkom ispod plafona od tri posto, ističu.

Napominju da bi mogli ponovo podići rejting Hrvatske ako se BDP-om po stanovniku i pokazateljima sustava upravljanja u srednjom roku još više približi medijanu zemalja u skupini s ocjenom ‘A’.

Ako pak rast gospodarstva značajno uspori u srednjoročnoj perspektivi, primjerice zbog strukturnih šokova s posljedicama po ključne sektore i/ili konkurentnost, rejting bi mogao biti snižen, ističe agencija.

Kao mogući razlog za sniženje navode i eventualno značajno povećanje javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u srednjoročnoj perspektivi, zbog, primjerice, dugog razdoblja blaže fiskalne politike ili slabijih izgleda za gospodarstvo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Obrazovni sindikati odgodili prosvjed

Objavljeno

-

By

Predstavnici triju obrazovnih sindikata izvijestili su u utorak da se zbog smrti pape Franje odgađa prosvjed planiran za petak, 25. travnja, a novi termin bit će objavljen naknadno.

Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja objavili su da se prosvjed, koji se trebao održati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, odgađa zbog ljudskog i vjerničkog pijeteta.

Navode i da se izvan snage stavlja posebna uputa vezana uz održavanje prosvjeda te se stoga ravnateljima neće predavati zahtjev za sudjelovanjem.

Sindikalne podružnice i javnost naknadno će biti obaviješteni o novom terminu održavanja prosvjeda.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pripremite se na nestabilne dane, pljuskovi će mjestimice biti izraženi

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu unutrašnjosti, vedrije duž obale, osobito na području Dalmacije. U nastavku utorka treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, većinom u unutrašnjosti, u drugom dijelu dana.

Nestabilno će biti i tijekom srijede, kad se kiša i pljuskovi očekuju i duž Jadrana i u kopnenom dijelu zemlje.

U četvrtak će u većem dijelu zemlje biti kiše i pljuskova s grmljavinom, koji lokalno mogu biti izraženiji. Malo manje toplo.

I tijekom petka će biti dosta česta pojava kiše i pljuskova u mnogim predjelima, osobito u unutrašnjosti. Temperature će se još malo sniziti.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, no rjeđi će biti kiša i pljuskovi, osobito u nedjelju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Maštruko: Papa Franjo je imao veću podršku kod vjernika nego u katoličkoj hijerarhiji

Objavljeno

-

By

Screenshot: N1

Bivši veleposlanik pri Svetoj stolici u Italiji Ivica Maštruko gostovao je u N1 Specijalu posvećenom smrti Pape Franje.

Maštruko ne očekuje neki poseban potres u katoličkom svijetu zbog smrti pape Franje, kako kaže, to se djelomično i očekivalo.

“Znalo se da je Papa bolestan i da ima teškoće s dianjem i ponašanjem. Ovo je jedan događaj koji će biti prihvaćen kao onaj koji se naprosto morao dogoditi s obzirom na papine godine. Ništa posebno i ništa dramatično”, tvrdi Maštruko.

Maštruko ističke kako je papa Franjo imao plebisticarnu podršku kod vjernika.

“Imao je veću podršku kod samih vjernika nego što je to imao u katoličkoj hijerarhiji, što se vidjelo i otporima koje je imao unutar same Katoličke crkve, unutar vrha Svete stolice, unutar dikasterija koji su se protivili njegovim i financijskim reformama i drugačijem načinu, pristupu u ponašanju u svakodnevnom životu. Počevši od toga da je odbio stanovati u apartmanu u Vatikanu. Preselio se u Svetu Anu”, ispričao je Maštruko.

Ukazao je i na otpore papi u Hrvatskoj.

“Pa i kod nas u Hrvatskoj vidjeli smo da biskupi, s časnim iznimkama, nisu baš u naravi u ponašanju svakodnevnom prihvaćali papu Franju. Dakako, sukladno obavezama koje su imali i hijerarhiji koja je u Katoličkoj crkvi oni su u svakoj prigodi davali podršku na riječima, ali u praksi ne bih rekao da je ta politika u potpunosti provedena. Naprimjer prema nekim zajednicama drugačije seksualne orijentacije ili prema migracijama, nije bila sasvim prihvaćena.

Kontroverze oko Papinih stavova u Hrvatskoj

“Kad smo u prezentaciji njegovih stavova u Hrvatskoj su dvije ili tri kontraverzne stavrčice, a to je vezano za ponašanje ili njegove stvaove za Međugorje. Iako ga je na kraju priznao ga kao mjesto hodočasništva, ali ne i mjesto ukazanja. Pa do odnosa prema Stepincu i te stvari su se naglašavale u hijerarhiji Katoličke crkve, pa i u hrvatskoj vlasti, koja često puta koristila metodom pritiska da se Stepinac proglasi svecem itd.”, kaže Maštruko i dodaje kako papa Franjo nije bio siguran oko Stepinca te da je i sam govorio o tome kako traži istinu.

Maštruko objašnjava da je papa Franjo u osnovi prihvaćao sve.

“U osnovi papa je bio iskren i u humenista. On je stavrno bio ekumenski. Pogledajte njegove postupke za protestante. Njegov odnos prema muslimanima. On je prihvaćao svakog čovjeka bez obzira na njegove različite orijentacije bilo koje naravi; i političke i religijske i seksualne i druge. I zato mi se čini da ima istine možda dijelom u tome da ponekad njegove riječi jesu bile iskrivljavanj ili krivo interpretirane. Problem u komunikaciji nije poruka koju šalješ nego interpretcija koja se naknadno javlja”, poručio je Maštruko.

Izbor novoga pape

Maštruko je objasnio na što možemo računati u izboru nvoog Pape.

“Teško da je došlo vrijem za crnoga Papu, pa da će biti netko od kandidata ili iz područja Afrike, ili čak upitno je i za Aziju s obzirom da je Latinska Amerika na neki način dala svog sadašnjeg Papu, teško da će se ponovno ići na izbor iz Latinske Amerike. Papa iz Sjeverne amerike je isto dosta upitno”, tvrdi Maštruko koji smatra da bi novi Papa mogao biti iz Italije i da će vjerojatnou osnovi biti onaj koji će slijediti temeljna načela i temeljnu politiku Pape Franje.

Novog papu možemo očekivati kroz mjesec dana, smatra Maštruko.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu