Connect with us

Hrvatska

Selak Raspudić: Očekujem da se pokrene smjena glavnog državnog odvjetnika

Objavljeno

3 tjedna prije

-

Slobodne govore saborski zastupnici iskoristili su u srijedu za kritiku nove porezne reforme, optužbe za curenje informacija iz tajnih izvida ali i kako bi ukazali na neke lokalne probleme. Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) kazala je da zbog curenja informacija iz tajnih izvida u slučaju Josipa Škorića i Josipa Šarića očekuje da se pokrene smjena glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i pozovu na odgovornost čelni ljudi USKOK-a. “Nije normalno da se u demokratskoj državi probijaju tajni izvidi”, poručila je.

Pozvala je također cijelu oporbu da se ujedini protiv poreza na nekretnine “Sada je trenutak da pokažemo da smo doista oporba i zaštitimo građane čija su prava ovakvim izmjenama narušena”, rekla je Selak Raspudić.

Pavliček: Novi harač u vidu poreza na nekretnine
Na poreznu reformu osvrnuo se i Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) za koju je kazao da je novi harač u vidu poreza na nekretnine. Smatra da se reformom tisuće praznih nekretnina neće staviti u promet, a time što će lokalni čelnici odlučivati o stopi poreza stvoriti totalni košmar. “Ja kuću koju sam naslijedio od oca u Babskoj prodajem već dvije godine za 20 tisuća eura i ne mogu je prodati jer nemam kome, nema tog poreza koji će omogućiti da takva nekretnina ide u prodaju”, kazao je Pavliček poručivši kako prije poreza na nekretnine treba donijeti zakon o podrijetlu imovine.

Odgovarajući na te kritike, Hrvoje Zekanović (Klub HDZ-a) istaknuo je kako se zaboravlja da u Hrvatskoj imamo također na desetke tisuća Nijemaca, Francuza, Čeha i Slovaka koji isto imaju nekretnine koje će isto biti oporezovane. O curenju informacija iz istraga ustvrdio je pak da postoje dvostruki kriteriji. “Kada televizija dođe ispred kuće Darka Horvata ili Gabrijele Žalac onda im je to društveno prihvatljivo”, kazao je.

Ivica Baksa (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) založio se za povećanje dječjeg doplatka, za koji smatra da nije dostatan, posebice za samohrane roditelje. Najniži iznos dječjeg doplatka iznosi 30,9 eura po djetetu, prosječni mjesečni troškovi za osnovne potrebe poput hrane i odjeće daleko premašuju taj iznos, kazao je.

Frane Tokić (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je na probleme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Benkovcu. “Već duže vrijeme sustav primarne zdravstvene zaštite tamo ne funkcionira, vlada kaos, sve je spalo na jednog do dva liječnika, domu zdravlja nedostaje minimalno tri liječnika”, rekao je i pozvao lokalnu upravu da se uključi u rješavanje problema.

Bulj: Četnik je četnik
Slobodne govore obilježila je i rasprava nakon što je Mostov Miro Bulj (Klub Mosta), potaknut presudom protiv novinara Marka Juriča koji je osuđen na 10 mjeseci zatvora, prozvao Srpsko narodno vijeće i Milorada Pupovca (SDSS) zbog udara na medijske slobode. “Osuđen je zbog toga što je rekao četniku da je četnik, Porfiriju koji je pjevao četničke pjesme”, kazao je Bulj. Na to je Dragana Jeckov (SDSS) prigovorila da se neprimjereno izražava o patrijarhu srpskom. “Mi se nikada nismo negativno izražavali o bilo kojem vjerskom poglavaru bilo koje konfesije”, istaknula je.

Činjenica je da je Bulj nazvao Porfirija četnikom, ali isto tako govorio je o pjevanju te pjesme koje se dogodilo, to smo svi vidjeli, uključio se u raspravu i predsjednik Sabora Gordan Jandroković dodavši da postoje snimke i da je Porfirije osobno priznao da je pjevušio ne znajući o kakvoj se pjesmi radi.

“Četnik je četnik”, ponovio je Bulj i pustio na zvučnik mobitela pjesmu koju je Porfirije pjevao, zbog čega je dobio opomenu.

Kada o slobodi medija govori gradonačelnik koji je prvi i jedini zabranio izložbu motiva srpskog folklora onda nam je jasno koliko u slobodarskom duhu vodi taj grad, uzvratila je Jeckov.

Zekanović je podsjetio da su Most i SDSS u koaliciji u Šibenko-kninskoj županiji nazvavši njihovo prepucavanje igrokazom.

Jeckov je u slobodnom govoru upozorila i na ovogodišnje kašnjenje isplata potpora poljoprivrednim proizvođačima. “Nikada se nije dogodilo da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju toliko kasni s isplatama a postojala je i prijetnja od gubitka akreditacije”, rekla je.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pretukli vršnjaka ispred škole u Slavonskom Brodu

Objavljeno

2 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

U blizini Ekonomsko-birotehničke škole u Slavonskom Brodu danas prijepodne skupina dječaka brutalno je udarala vršnjaka rukama i nogama dok je ležao na tlu, doznaje se u policiji koja je odmah izišla na teren, a kriminalističko istraživanje je u tijeku. Premlaćeni dječak učenik je srednje Ekonomsko- birotehničke škole, a ravnatelj Mato Čakalovac izjavio je za lokalni Plus portal da se incident dogodio ispred škole. Ravnatelj je odmah pozvao policiju i roditelje, no za sada ne smije više govoriti o nemilom događaju.

Prema medijskim navodima, roditelji su dječaka odvezli na hitni prijam u Opću bolnicu “Dr. Josip Benčević”, te se očekuje izjava liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Svjetska banka: Očekujemo rast hrvatskog BDP-a

Objavljeno

2 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

Svjetska banka u danas objavljenom izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.

Za 2025. godinu taj rast bi prema prognozi Svjetske banke trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto.

U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Kontinuirano smanjenje javnog duga”
“Očekuje se da će 2024. (hrvatsko, op. ur.) gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU-a te da je hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina. Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

Oprez zbog inflacije
To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine počinje 22. listopada

Objavljeno

3 dana prije

-

17. listopada 2024.

By

U utorak 22. listopada 2024. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života.
U skladu s Odlukom o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica rasta troškova života Vlade RH od 6. rujna 2024., u ovoj isplati jednokratno novčano primanje (JNP) dobit će 661 763 korisnika mirovina ostvarenih u Republici Hrvatskoj u obveznom mirovinskom osiguranju s prebivalištem u RH zatečenim u isplati mirovine za mjesec rujan 2024., ako im ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u RH za rujan 2024. godine ne prelazi iznos od 840,00 eura.
Za ovu isplatu osigurano je ¬¬66.572.860,00 eura iz Državnog proračuna.
• Za 101 066 korisnika mirovine koji prima mirovinu u iznosu do 350,00 eura isplatit će se 160,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.170.560,00 eura,
• za 212 089 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 350,01 do 500,00 eura isplatit će se 120,00 eura jednokratno i za to je osigurano 25.450.680,00 eura,
• za 201 757 korisnika mirovine koji primaju mirovinu u iznosu od 500,01 do 650,00 eura isplatit će se 80,00 eura jednokratno i za to je osigurano 16.140.560,00 eura,
• za 146 851 korisnika s mirovinom od 650,01 do 840,00 eura jednokratno će se isplatiti 60,00 eura i za to je osigurano 8.811.060,00 eura.
Korisnicima koji će ostvariti pravo mirovinu do 30. rujna 2024. te će biti zatečeni u isplati za mjesec rujan 2024. najkasnije na dan 15. studenoga 2024., ako im svota mirovine isplaćene za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, kao i korisnicima s tzv. inozemnim elementom (korisnici hrvatske mirovine kojima se isplaćuje i mirovina iz inozemstva, korisnici samo inozemne mirovine te korisnici hrvatske mirovine koji su navršili mirovinski staž u inozemstvu, a nisu ostvarili pravo na mirovinu u inozemstvu) te korisnicima mirovine koji su zaposleni, odnosno obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata JNP-a izvršit će se u prosincu 2024. godine i o tome će korisnici biti pravodobno informirani.
Korisnicima s inozemnim elementom, kojima ukupno mjesečno mirovinsko primanje za rujan 2024. ne prelazi iznos od 840,00 eura, obvezni su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje do 30. studenoga 2024. dostaviti dokaz o neto iznosu mirovine za mjesec rujan 2024. ili izjavu da ne primaju inozemnu mirovinu putem online obrasca na web-stranici na poveznici ili popunjavanjem Tiskanice za dostavu podataka o visini inozemne mirovine na poveznici.
JNP korisnicima mirovine do sada je isplaćen u ukupnom iznosu 603.349.302,13 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu