Prošlog tjedna novi iPhone 16 telefoni stigli su u Apple trgovine. No, pokazalo se da novi model ne predstavlja značajniji iskorak od prošlog modela.

Iako modeli iPhone 16 donose određena poboljšanja poput AI tehnologije, novog čipa i tipke za kameru, nisu se pokazali značajnijim iskorakom u odnosu na prošlogodišnji model, što su mnogi korisnici primijetili na društvenim mrežama. Zbog toga se neki pitaju trebaju li pričekati iPhone 17. Odgovor bi mogao biti potvrdan.

Naime, iPhone 17, iPhone 17 Slim (koji bi trebao zamijeniti Plus model), iPhone 17 Pro i iPhone 17 Pro Max sljedeće godine bi trebali dobiti značajna poboljšanja ekrana, piše GSMArena.

Novi tip zaslona?

Prema Rossu Youngu iz Display Supply Chain Consultants, iPhone 17 će konačno dobiti zaslon s frekvencijom osvježavanja od 120 Hz, što znači da će slike na ekranu izgledati mnogo glatkije, posebno tijekom bržeg skrolanja i igranja. Osim toga, navodno će imati LTPO OLED panel, tehnologiju koja omogućuje podešavanje brzine osvježavanja zaslona ovisno o tome što se prikazuje.

Ova značajka je dugo trebala, jer Apple, čak i sa serijom iPhone 16, još uvijek ograničava visoku stopu osvježavanja samo na Pro modele.

iPhone 17 Slim će također navodno imati 120Hz zaslon i LTPO tehnologiju. Što se tiče iPhonea 17 Pro i iPhonea 17 Pro Maxa, oni će navodno dobiti Face ID ispod zaslona. O ovoj se značajki šuška već duže vrijeme, a sada se čini da nas do njenog dolaska na tržište dijeli još samo godina dana.

To znači da bi Dynamic Island mogao nestati ili biti smanjen, jer se očekuje da Face ID senzori budu postavljeni ispod zaslona, ​​a izrez bi ostao samo za prednju kameru. Ako se to dogodi, iPhone 17 Pro i Pro Max mogli bi imati veći i čišći zaslon, slično vodećim Android uređajima koji već koriste ovo rješenje.

Izvješće objavljeno u četvrtak bavilo se praksama prikupljanja podataka na Facebooku, WhatsAppu, YouTubeu, Discordu, Redditu, Amazonu, Snapu, TikToku i Twitteru/X između siječnja 2019. i 31. prosinca 2020.

Prikupljaju i dijele podatke s trećim stranama

Društveni mediji i internetske video tvrtke prikupljaju ogromne količine vaših osobnih podataka na i izvan svojih web stranica ili aplikacija i dijele ih sa širokim rasponom subjekata trećih strana, potvrđuje novo izvješće osoblja Savezne komisije za trgovinu (FTC) o devet tehnoloških kompanija.

Izvješće objavljeno u četvrtak bavilo se praksama prikupljanja podataka na Facebooku, WhatsAppu, YouTubeu, Discordu, Redditu, Amazonu, Snapu, TikToku i Twitteru/X između siječnja 2019. i 31. prosinca 2020.

Većina poslovnih modela tvrtki poticala je praćenje načina na koji se ljudi ponašaju na njihovim platformama i prikupljanje njihovih osobnih podataka kako bi odredili sadržaj i oglase koji korisnici vide na svojim feedovima, navodi se u izvješću.

Nalazi FTC-a potvrđuju godine izvještavanja o dubini i širini praksi praćenja ovih tvrtki i prozivaju tehnološke tvrtke za “veliki nadzor nad korisnicima”.

Kršenje zakona unosnije od pridržavanja

Agencija preporučuje da Kongres usvoji federalne propise o privatnosti na temelju onoga što je dokumentirao. Konkretno, agencija poziva zakonodavce da prepoznaju da poslovni modeli mnogih od tih tvrtki ne čine dovoljno za poticanje učinkovite samoregulacije ili zaštite korisničkih podataka, prenosi Guardian.

“Priznavanje ove osnovne činjenice važno je i za provedbene i kreatore politike jer će svaki napor da se ograniči ili regulira način na koji ove tvrtke sakupljaju riznice osobnih podataka ljudi biti u sukobu s njihovim poslovnim poticajima”, rekla je predsjednica FTC-a Lina Khan u izjavi. “Kako bi izradili učinkovita pravila ili rješenja koja ograničavaju prikupljanje podataka, kreatori politike morat će osigurati da kršenje zakona nije unosnije od pridržavanja istog.”

FTC također traži da tvrtke spomenute u izvješću ulažu u “ograničavanje zadržavanja i dijeljenja podataka, ograničavanje ciljanog oglašavanja i jačanje zaštite za tinejdžere”.

Potrošači nemaju kontrole

Naime, izvješće naglašava kako potrošači imaju malo kontrole nad načinom na koji te tvrtke koriste i dijele svoje osobne podatke. Većina tvrtki prikupljala je ili izvodila zaključke o demografskim podacima o korisnicima kao što su dob, spol i jezik. Neki su prikupljali podatke o prihodima kućanstva, obrazovanju te roditeljskom i bračnom statusu.

No čak i kada ova vrsta osobnih podataka nije bila eksplicitno prikupljena, neke tvrtke mogle su analizirati ponašanje korisnika na platformi kako bi zaključile pojedinosti o njihovim osobnim životima bez njihova znanja. Na primjer, kategorije interesa korisnika nekih tvrtki uključivale su “bebe, djeca i rodilje”, što bi otkrilo roditeljski status, ili “mladenci” i “podrška za razvod”, što bi otkrilo bračni status.

Te su informacije zatim koristile neke tvrtke kako bi prilagodile sadržaj koji ljudi vide kako bi povećale angažman na svojim platformama. U nekim slučajevima ti su se demografski podaci dijelili s subjektima trećih strana kako bi im pomogli u ciljanju s relevantnijim oglasima.

Nemoguće sastaviti potpuni popis trećih strana

Koji god proizvod bio u upotrebi, prema FTC-u nije bilo lako isključiti se iz prikupljanja podataka. Gotovo sve tvrtke rekle su da su osobne podatke slale automatiziranim sustavima, najčešće za posluživanje sadržaja i reklama. S druge strane, gotovo nitko od njih nije nudio “sveobuhvatnu mogućnost izravne kontrole ili isključivanja upotrebe svojih podataka od strane svih algoritama, analize podataka ili umjetne inteligencije”, prema izvješću.

Nekoliko tvrtki kaže da je čak nemoguće sastaviti potpuni popis s kime dijele vaše podatke. Kada su tvrtke zamoljene da nabroje s kojim oglašivačima, brokerima podataka ili drugim subjektima dijele podatke o potrošačima, nijedna od tih devet tvrtki FTC-u nije dostavila potpuni popis.

Podaci o maloljetnicima nezaštićeni

FTC je također otkrio da unatoč dokazima da djeca i tinejdžeri koriste mnoge od ovih platformi, mnoge tehnološke tvrtke izvijestile su da, budući da njihove platforme nisu usmjerene na djecu, ne trebaju različite prakse dijeljenja podataka za djecu mlađu od 13 godina . Prema izvješću, nijedna tvrtka nije prijavila praksu dijeljenja podataka koja tretira podatke prikupljene o i od 13- do 17-godišnjaka putem svojih stranica i aplikacija drugačije od podataka o odraslim osobama, iako su podaci o maloljetnicima osjetljiviji.

FTC je nazvao praksu minimiziranja podataka tvrtki “žalosno neadekvatnom”, utvrdivši da neke tvrtke nisu izbrisale informacije kada su to korisnici tražili. Čak i one tvrtke koje su stvarno izbrisale podatke izbrisale bi samo neke podatke, ali ne sve, navodi se u izvješću.

“To je najosnovniji uvjet”, rekao je Mario Trujillo, odvjetnik u Electronic Frontier Foundation. “Činjenica da neki to nisu radili čak ni usprkos državnim zakonima o privatnosti koji to zahtijevaju, dokazuje da je potrebna snažnija provedba, posebice od samih potrošača.”

Milijuni bi mogli postati žrtvom prevara u režiji umjetne inteligencije kojom se kloniraju ljudski glasovi.

Dovoljna je Instagram priča

Starling banka bazirana u Velikoj Britaniji, upozorila je da su prevaranti sposobni replicirati glas osobe. Sve što im je potrebno je audio zapis u trajanju od – tri sekunde. Takva snimka se lako može pronaći u videu koji osoba objavi, u, primjerice – Instagram priči.

Prevaranti tada lako identificiraju tko su njeni ili njegovi prijatelji i članovi obitelji pa potom koristi klonirani glas kako bi odglumili poziv u kojem ih mole za novac.

Ovakve vrste prevara imaju potencijal da “prevare milijune”, objavila je banka u priopćenju u srijedu.

Pola ih je nesvjesno opasnosti

Već su prevarili stotine. Prema anketi u kojoj je sudjelovalo 3000 ljudi, više od četvrtine ispitanika kažu da su imali iskustva s prevarama koje uključuju AI kloniranje glasova unazad godinu dana.

Gotovo polovica ih nije bila svjesna da opasnost uopće postoji, a osam posto bi poslalo novac koji od njih traži prijatelj ili član obitelji, čak i u slučaju da im se poziv učini neobičnim.

“Ljudi redovito objavljuju sadržaj koji sadrži snimke njihovog glasa, ne pomišljajući da bi ih to moglo učiniti osjetljivima na prevare”, rekla je Lisa Grahame, čelna osoba za sigurnost informacija Sterling Banke.

Kako se obraniti?

Banka sugerira ljudima da osmisle “kodnu rečenicu” koju bi mogli iskoristiti u razgovoru s bližnjima, a koja je drugačija od ostalih sigurnosnih kodova koje koriste kako bi mogli potvrditi svoj identitet.

Preporučaju da takvu kodnu rečenicu dalje ne dijelite u pisanom obliku, prenosi CNN.

Kako se AI prilagođava i razvija, postaje sve sposobniji imitirati ljudske glasove. Stručnjaci su sve zabrinutiji oko njegove sposobnosti da naudi ljudima; primjerice, dijeljenjem lažnih informacija.

Ranije ove godine, OpenAI, proizvođač AI chatbota ChatGPT, predstavio je svoj alat za replikaciju glasa, Voice Engine, ali ga nije učinio dostupnim javnosti, navodeći kao razlog “potencijal za zlouporabu sintetičkog glasa”.