Hrvatska
SVJETSKI DAN SRCA / U Hrvatskoj lani gotovo 20 tisuća umrlih od kardivaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s gotovo 20 tisuća umrlih prošle godine, a unatoč kontinuiranom padu u posljednja dva desetljeća, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, ističe HZJZ u povodu sutrašnjeg Svjetskog dana srca.
Tim povodom, HZJZ u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca” organizira danas na Trgu bana Jelačića javnozdravstvenu akciju procjene kardiovaskularnog rizika kojoj je cilj pružiti građanima besplatne preglede i savjete o prevenciji srčanih bolesti.
U 2023. godini od bolesti srca umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Te su bolesti i uzrok su 23 posto svih prijevremenih smrti, prije 65-te godine života.
Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 43 posto smrti kod žena i više od 34 posto kod muškaraca, a najčešće dijagnostičke skupine su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti. Iako broj smrtnih ishoda pada, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, sa stopom od 601,3 umrla na 100 tisuća stanovnika.
Kardiovaskularne bolesti smatraju se “svjetskim ubojicom broj jedan” jer svake godine u svijetu odnose više od 20,5 milijuna života. Uzrokuje ih nepravilna prehrana, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola te onečišćenje zraka, a na povećani rizik utječu i genetski faktori, spol, dob te obiteljska anamneza.
Većina KVB može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika te izbjeći čak do 80 posto prijevremenih smrti.
Svjetska kardiološka federacija ove godine pokreće kampanju pod nazivom “Koristi srce za djelovanje”, a glavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca, ističu iz HZJZ-a.
Hrvatska
Meteoalarm upozorava na nevrijeme, padaju i temperature

Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, mjestimice ima kiše i pljuskova, vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba zbog mokrih i skliskih kolnika. U nastavku četvrtka lokalno treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, češće u unutrašnjosti. Mjestimice je moguće nevrijeme, na što upozororava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Vrlo nestabilno će biti i tijekom petka, česta će biti pojava kiše i pljuskova s grmljavinom, štoviše, pretežno oblačno zadržavat će se na kopnu. Uz obalu su izglednija sunčana razdoblja i to puno više u Dalmaciji. Svježije, osobito u unutrašnjosti.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend. U subotu će još mjestimice biti kiše i pljuskova, dok će u nedjelju biti manje nestabilnosti, uglavnom u gorskoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti Dalmacije još može biti malo kiše ili lokalnih pljuskova.
Hrvatska
Stižu izraženi pljuskovi, grmljavina, evo što nas čeka za vikend

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Sunce je jutros najnaklonjenije obali, osobito Dalmciji, dok prema sjeveru ima pljuskova s grmljavinom, kiša pada i u središnjom i zapadnom dijelu unutrašnjosti. Nestabilno će biti i u nastavku srijede, kiša i pljuskovi češći će biti u unutrašnjosti, osobito poslijepodne. Pritom može biti i snažnih naleta vjetra.
Četvrtak će većem dijelu zemlje donijeti kišu i pljuskove s grmljavinom, lokalno izraženije.
Oborina će biti česta i tijekom petka, u većem dijelu zemlje bit će kiše i pljuskova s grmljavinom. Bit će manje toplo.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, osobito tijekom subote, kad još osobito u unutrašnjosti treba računati na kišu i pljuskove, dok će nedjelja u većini krajeva biti većinom suha i pretežno sunčana.
Hrvatska
Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine

Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.
Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.
Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.
Zahuktala proizvodnja političkih stranaka
Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.
Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.
Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.
Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka
No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.
Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.
Od Plavog grada do Pravog SDP-a
Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:
- Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
- Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
- Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
- BM365 Idemo delati (Zagreb)
- Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
- Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
- Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
- Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
- Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
- Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
- Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
- Sve se može (Jastrebarsko)
- Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
- Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
- Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
- Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
- Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
- Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
- Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
- Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
- Istarski demokrati (Pula)
- Lista za dobro mista (Murter)
- Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 sata prije
ŽUPANIJSKI DANI 2025. / U petak Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
Nadbiskup Zgrablić pozvao vjernike Zadarske nadbiskupije na molitvu za pokoj duše pape Franje
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA SA SVEUČILIŠTA / Nova knjiga Brunislava Marijanovića otkriva tajne naselja iz 4. tisućljeća prije Krista: za što su im služile brojne jame?