Prema neslužbenim informacijama, od idućeg tjedna čeka nas nešto skuplje gorivo.

Prema dostupnim informacija, litra Eurosupera trebala bi poskupjeti za jedan eurocent te će stajati 1,44 eura po litri, piše tportal.hr.

Eurodizel bi trebao poskupjeti za gotovo tri centa te bi trebao koštati oko 1,36 eurocenti.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s gotovo 20 tisuća umrlih prošle godine, a unatoč kontinuiranom padu u posljednja dva desetljeća, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, ističe HZJZ u povodu sutrašnjeg Svjetskog dana srca. 

Tim povodom, HZJZ u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca” organizira danas na Trgu bana Jelačića javnozdravstvenu akciju procjene kardiovaskularnog rizika kojoj je cilj pružiti građanima besplatne preglede i savjete o prevenciji srčanih bolesti.

U 2023. godini od bolesti srca umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8 posto od ukupno umrlih. Te su bolesti i uzrok su 23 posto svih prijevremenih smrti, prije 65-te godine života.

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 43 posto smrti kod žena i više od 34 posto kod muškaraca, a najčešće dijagnostičke skupine su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti. Iako broj smrtnih ishoda pada, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, sa stopom od 601,3 umrla na 100 tisuća stanovnika.

Kardiovaskularne bolesti smatraju se “svjetskim ubojicom broj jedan” jer svake godine u svijetu odnose više od 20,5 milijuna života. Uzrokuje ih nepravilna prehrana, pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretjerana konzumacija alkohola te onečišćenje zraka, a na povećani rizik utječu i genetski faktori, spol, dob te obiteljska anamneza.

Većina KVB može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika te izbjeći čak do 80 posto prijevremenih smrti.

Svjetska kardiološka federacija ove godine pokreće kampanju pod nazivom “Koristi srce za djelovanje”, a glavna poruka je potreba donošenja nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziv na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca, ističu iz HZJZ-a.

Ovaj tjedan su o izmjenama Zakona o igrama na sreću žustro raspravljali i saborski zastupnici. Gosti Novog dana kod naše Mašenke Vukadinović na tu temu su bili psihijatar Davor Bodor i Neven Ricijaš, profesor Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Neven Ricijaš iznio je podatke istraživanja: “Istraživanje na nacionalnim uzorcima govori da oko 20 posto hrvatskih građana kocka na mjesečnoj razini. Oko dva posto osoba zadovoljava kriterije za ovisnost, a 10 posto osoba zadovoljava kriterije rizičnog ponašanja. Radili smo u suradnji s Ekonomskim fakultetom izračun ekonomskih i društvenih troškova ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj. Osobe koji razviju ovisnost u povećanom su riziku od kriminalu, problem je to za cijele obitelji. Do 77 posto svih prihoda može odlaziti na liječenje i niz ostalih štetnih posljedica ovisnosti od kockanja. Financijski trošak države je ogroman.”

Dnevna bolnica za ovisnike o kocki popunila je kapacitete

Psihijatar Bodor tijekom svog rada susreo se s nizom priča kao voditelj dnevne bolnice za ovisnost o kockanju.

“Ne postanu svi ovisnici. Mi kao dnevna bolnica bilježimo kontinuirani porast broja pacijenata iz godine u godinu. U Klinici za psihijatriju “Sveti Ivan” imamo popunjene sve kapacitete, na liječenju je oko 45, 46 ljudi. Mnogi ne potraže pomoć. Skrb je na lokalnoj razini nedovoljno razvijena. Stručna pomoć mora biti dostupnija.”

O novom zakonu…

Ricijaš ocjenjuje da bi trenutne izmjene zakona trebale imati učinak na kompletnu populaciju: “Imamo preventivni učinak prema mladima i odraslima. Drugi aspekt je online vidljivost koja se smanjuje, u određeno vrijeme, između 6 i 23, neće biti moguće internetsko oglašavanje. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet prije deset godina počeo je edukacije za učenike srednjih škola. Proveli smo osam ciklusa edukacije preventivnog programa “Tko zapravo pobjeđuje?”.

Ricijaš podsjeća zašto trenutni zakon nije više aktualan: “Važan kontekst je da je sadašnji zakon prije 15 godina stupio na snagu. Online tržište tada je bilo u samim začecima. od 2015. imamo eksploziju ilegalnog i legalnog online tržišta. Pozitivan pomak je sa samoisključenjem i uvođenje centraliziranog registra.”

Velika većina ovisnosti krene s kladomatima

Stručnjaci pozdravljaju ideju saborske oporbe da se uklone kladomati iz ugostiteljskih objekata: “Što se tiče struke, ljudi koji rade s pacijentima, mislim da je najbolje kladomate maknuti iz ugostiteljskih objekata”, kaže Bodor.

“Mislim da je to nepotrebno izlaganje. Kada uzimate podatke od pacijenata, ovisnika, vrlo često je prvi kontakt s kockanjem bio s kladomatom. Restrikcija oglašavanja je dobrodošla. Treba još naglasiti blizinu škola. Činjenica je da takve stvari postoje preko puta škole. Bitno je da postoji i neka zaštita igrača, da ne uđu u teška financijska zaduživanja. Neki imaju enormne dugove, to su teške situacije, vode raspadima obitelji i pokušajima samoubojstva. Jasno je da je nečije poslovanje je ovim izmjenama ugroženo. Nadam se da će zakonodavac shvatiti veliki problem. Igrači nemaju nikakve zaštite. Ljudi su uplaćivali enormne iznose”, dodao je.