Inflacija u Njemačkoj usporila je u rujnu, odražavajući snažniji pad cijena energije, pokazali su danas preliminarni podaci statističkog ureda.

Potrošačke cijene u mjesecu na izmaku bile su više za 1.6 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U kolovozu bile su više za 1.9 posto, pokazuje izvješće.

U odnosu na kolovoz nema promjene cijena
Promjene cijena nisu zabilježene u odnosu na kolovoz, kada su bile kliznule za 0.1 posto, prema preliminarnim izračunima statističkog ureda.

Kada se isključe cijene hrane i energije, godišnja stopa inflacije iznosila je 2.7 posto, izračunao je Destatis, i bila je neznatno niža nego u kolovozu. Na godišnjoj su razini najviše pale cijene energije i motornih goriva za kućanstva, za 7.6 posto. U kolovozu su bile niže za 5.1 posto.

Cijene robe gotovo su stagnirale, kao i u kolovozu.

U svih šest ključnih saveznih zemalja rast cijena bio je blaži nego u kolovozu
Usluge su pak u rujnu poskupjele za 3.8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, gotovo kao i na kraju ljeta. Cijene hrane marginalno su pak ubrzale, uz godišnju stopu rasta od 1.6 posto. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), koji se koristi radi lakše usporedbe među zemljama EU-a, cijene su u najvećem europskom gospodarstvu u rujnu porasle za 1.8 posto na godišnjoj razini, nakon 2-postotnog rasta u kolovozu.

Na mjesečnoj razini smanjene su pak za 0.1 posto, upola blaže nego na kraju ljeta, izračunao je statistički ured. U svih šest ključnih saveznih zemalja rast cijena bio je blaži nego u kolovozu, ali uz velike razlike.

Iznadprosječni rast u Bavarskoj
Najviša stopa inflacije zabilježena je u Saskoj gdje je iznosila 2.4 posto, ponajprije zbog dvoznamenkastog poskupljenja osiguranja.

Iznadprosječni rast bilježila je i Bavarska, uz stopu inflacije od 1.9 posto i napomenu bavarskog statističkog ureda da je pivo u ugostiteljstvu poskupjelo 2.9 posto, a mesni obrok čak 7.3 posto.

Daleko najblaži rast cijena bilježio je pak Hessen, za samo 1.2 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, uz otprilike 11 posto niže cijene energije.

Bivši britanski premijer Boris Johnson obračunao se s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u svojim memoarima čije je dijelove objavio Daily Mail. Bivši čelnik britanskih konzervativaca 10. listopada objavljuje “Unleashed”, memoare u kojima prepričava svoje iskustvo u politici, posebno svoje vrijeme u Downing Streetu od 2019. do 2022., obilježeno pregovorima s Europskom unijom o Brexitu i covidu-19 pandemija. “Iako je Macron osobno šarmantan i iako smo se često slagali oko važnih pitanja, stvarno je mislio kada je rekao da bi Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo kazniti zbog Brexita”, piše Johnson.

Opširno opisuje svoje razgovore s europskim čelnicima poput bivše njemačke kancelarke Angele Merkel i Emmanuela Macrona, čijem se naglasku ruga dok govori engleski.

“U nekim je pitanjima, bojim se, stvarno napravio štetu”, kaže o Macronu.

Osobno kritizira francuskog predsjednika zbog njegovog stava o škakljivom pitanju migranata koji ilegalno prelaze La Manche kako bi iz Francuske došli do Ujedinjenog Kraljevstva, što je za britansku stranu vrlo osjetljiva tema.

U zapaljivoj optužbi sugerira da je Macron čak bio spreman zatvoriti oči pred bandama trgovaca ljudima kako bi zagorčao život Britancima koji su napustili EU.

“U najmanju ruku činilo mi se mogućim da je koristio problem… i diskretno dopuštao dovoljno velikom broju migranata da prijeđu Kanal kako bi izludio Britance i potkopao jedno od najvažnijih pitanja Brexita – ponovno preuzimanje kontrole naših granica”, piše Johnson.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je povodom druge godišnjice aneksije ukrajinskih regija rekao da će Rusija „postići sve svoje ciljeve” u Ukrajini. “Istina je na našoj strani. Svi ciljevi će biti postignuti”, rekao je Putin u obraćanju putem videosnimke, čestitajući Rusima „Dan ujedinjenja” s ukrajinskim regijama Luhansk, Doneck, Zaporižja i Herson koji Rusija slavi 30. rujna. Pozdravio je „sudbonosni događaj” koji je bio potreban da bi se stanovnici tih područja koji govore ruski zaštitili od „neonacističke diktature” i „radikalnog nacionalizma”.

„Nismo napustili našu braću i sestre”, istaknuo je Putin, pa ponovno branio „potrebu i legitimnost specijalne vojne operacije”, kako ruska vlast zove brutalnu ofenzivu na Ukrajinu.

„Danas se borimo za sigurnu i uspješnu budućnost naše djece i naših unuka”, ustvrdio je.

Putin je službenu aneksiju ukrajinskih regija potpisao 30. rujna 2022. godine, iako ih Moskva ne kontrolira u potpunosti.