Connect with us

Hrvatska

VELIKA ANALIZA HZJZ-a / Na ovim mjestima u Hrvatskoj ljudi žive zdravije i manje je bolesti

Objavljeno

-

Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite, kao što je i bolje popunjena mreža obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, pokazuje analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

“Razlozi korištenja zdravstvene zaštite podjednaki su kao i na kopnu, no analizom podataka uočeno je da je na otocima manje oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti”, istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govoreći o Pokazateljima zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima na nedavno održanom kongresu u Novalji.

Na otocima živi oko 110.000 stanovnika, s većim udjelom starijeg stanovništva nego na kopnu. Svega je 12,7 posto stanovnika na otocima mlađe od 14 godina, dok ih je na kopnu 14,3 posto. Starijih od 65 godina na otocima je 28,1 posto, a na kopnu 22,3 posto.

Što se tiče najučestalijih dijagnoza kod otočnog stanovništva, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva te bolesti cirkulacijskog sustava.

Na otocima s dijagnozom šećerne bolesti žive 7262 osobe na 100.000 stanovnika. S druge strane, oboljelih od dijabetesa na kopnu je značajno više – 9746 na 100.000 stanovnika.

Sa zabilježenom dijagnozom hipertenzivnog poremećaja na otocima je 22.413 osoba na 100.000 stanovnika, a na kopnu ih je 30.164.

“Dakle, opet imamo značajno više oboljelih na kopnu”, istaknuo je Capak.

Zdravstvo na otocima

“Korištenje zdravstvene zaštite na primjernoj je razini na otocima i u skladu s ostalim područjima Hrvatske”, naglasio je te dodao kako je po najnovijim podacima Ministarstva zdravstva, popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite puno bolja na otocima nego na kopnu.

U djelatnosti obiteljske medicine nije popunjen Cres s dva tima, a na Viru i Sutivanu nedostaje po jedan tim.

Što se tiče primarnih ginekologa na otocima je mreža u cijelosti popunjena.

Pedijatrijska mreža nije popunjena u Pagu i Novalji, dok u Blatu i Korčuli nedostaje po jedan tim.

Broju od 110.000 stanovnika otoka, treba pridodati brojne turiste koji dolaze tijekom sezone a neki od njih također traže zdravstvenu zaštitu tijekom boravka u Hrvatskoj, upozorio je ravnatelj HZJZ-a.

Prema zadnjim dostupnim podacima HZZO-a, na otocima su ugovorena 92 tima u djelatnosti obiteljske medicine, a na kopnu ih je 2207. Broj osiguranika po timu nešto je manji na otocima nego na kopnu – 1027 osiguranika po timu na otocima, u odnosu na 1572 na kopnu.

Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece, najčešće dijagnoze na otocima istovjetne su onima na razini ostatka zemlje. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede zarazne i kožne bolesti.

Pedijatriske ordinacije rade na Hvaru, Braču, Krku, Malom Lošinju, Rabu i Korčuli, te imaju 7803 korisnika.

Helikopterska hitna služba

Što se tiče primarne ginekološke zaštite žena, na otocima radi ukupno devet timova, a njihove usluge koristi 8755 žena i imaju manji broj pacijentica po timu u odnosu na ostatak Hrvatske.

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima unaprjeđuje se kontinuirano kroz razne poboljšane usluge koje prate nove trendove, poput telemedicine, helikopterske hitne medicinske službe i brzih medicinskih brodica, poručio je Capak.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga stanovnicima otoka poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Kraj nestabilnog vremena: Evo kada stiže pravi proljetni ugođaj

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Nad sjevernom i srednjom Europom je polje povišenog tlaka anticiklone, ciklonalni vrtlozi nalaze se na istoku i na zapadu od anticiklone, jedan nad Atlantikom južno od Islanda, a drugi nad zapadnim Sibirom. Nad Sredozemnim morem i nad našim krajevima zadržava se nestabilna vlažna zračna masa koja se kao plitka ciklona sporo premješta prema istoku.

Njezinim premještanjem nad naše krajeve prodire hladniji suh zrak polarnog porijekla, tlak zraka raste te će od nedjelje doći do stabilizacije vremena uz obilje sunca i porast temperature zraka.

Krajem idućeg tjedna u unutrašnjosti živa u termometru može doseći i vrijednost od 28C dok će na Jadranu i uz Jadran temperatura biti oko 24C.

Danas i sutra će još biti dominantan utjecaj plitke ciklone tako da će biti promjenljivo oblačno s povremenom kišom i to uglavnom u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti te međurječju Save i Drave.

Obilnije oborine moguće su još u Gorskom kotaru. Na Jadranu i uz Jadran promjenljivo oblačno s duljim sunčanim razdobljima te slabom, a na Kvarneru i u podvelebitskom primorju jakom na udare i olujnom burom. Na krajnjem jugu Dalmacije moguće su lokalne grmljavinske nevere. Najviše dnevne temperature bit će u unutrašnjosti oko 14, na Jadranu do 20C.

Sutra u nedjelju prijepodne u unutrašnjosti oblačno s jutarnjom temperaturom oko 8C, na Jadranu uz obalu oblačna burina kapa a bura će zapuhati uz cijelu obalu. Jutarnje temperature od 11 na sjevernom Jadranu do 14 na krajnjem jugu Jadrana i na otocima.

Poslijepodne u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti postupno razvedravanje uz slab do umjeren sjeverac i sjeveroistočnjak. Najviše dnevne temperature oko
15C. Na Jadranu sunčano uz burinu kapu na Velebitu te umjerenu do jaku buru osobito na Kvarneru i u podvelebitskom primorju. Na srednjem i južnom Jadranu bura u slabljenju . Najviše dnevne temperature na Jadranu oko 20C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

NOVA ANKETA: HDZ vodi ispred SDP-a, Pupovac najnegativniji političar

Objavljeno

-

By

foto: Nova TV

Prema najnovijem istraživanju Crobarometra koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, HDZ i SDP u travnju su praktički poravnati.

HDZ – 25.8%

SDP – 25.2%

Možemo 10.6%

Most – 5.7%

Domovinski pokret – 4.3%

DOMiNO – 2.5%

HDZ bilježi blagi pad u odnosu na ožujak i sada uživa podršku 25.8 posto birača, dok je SDP blago ojačao i podržava ga 25.2 posto ispitanih. Razlika je minimalna i ulazi u okvir statističke pogreške.

Na trećem mjestu je Možemo s podrškom od 10.6 posto, što je pad u odnosu na prethodni mjesec. Most je četvrti s 5.7 posto podrške i također bilježi lagani pad.

Dva politička aktera desnice – Domovinski pokret i nova stranka DOMiNO, koju su osnovali bivši članovi DP-a – jedini su u porastu. Domovinski pokret podržava 4.3 posto ispitanih, a DOMiNO 2.5 posto. Sve ostale stranke pojedinačno imaju manje od 2.5 posto podrške.

Značajno je i to što se broj neodlučnih birača smanjio, sada ih je 11.3 posto. To su građani koji bi izašli na izbore, ali još ne znaju kome bi dali svoj glas.

Milanović najpozitivniji političar

Na listi političara s najpozitivnijim dojmom ponovno je na vrhu predsjednik Zoran Milanović. Njega pozitivno doživljava 53 posto ispitanika.

Na drugo mjesto probila se Marija Selak Raspudić, čija je stranka osnovana u ožujku. Prva reakcija javnosti je solidna – 41 posto ispitanih ima pozitivan dojam o njoj. Božo Petrov je na trećem mjestu s 35 posto pozitivnih reakcija. Slijede ga premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – obojicu pozitivno percipira po 31 posto ispitanika.

Kad je riječ o negativnim dojmovima, prvo mjesto drži Milorad Pupovac – 77 posto ispitanih ga vidi u negativnom svjetlu. Drugi je Andrej Plenković sa 63 posto, a treći Ivan Penava, čiji negativni dojam iznosi 61 posto. Penava je ranije bio među pozitivcima, no ulazak u vlast očito je utjecao na percepciju građana.

Na četvrtom mjestu najnegativnije percipiranih političara nalazi se predsjednik sabora Gordan Jandroković, kojeg 59 posto ispitanih doživljava negativno. Na popisu se našao i Tomislav Tomašević s 56 posto negativnih reakcija, što dosad nije bio čest slučaj.

Inflacija i dalje glavni problem građana

Glavni problem za hrvatske građane i dalje je inflacija. Visoke cijene proizvoda i usluga najčešći su izvor zabrinutosti i frustracije, a ta tema već mjesecima drži prvo mjesto.

Na drugo mjesto probilo se opće nezadovoljstvo stanjem u gospodarstvu, dok je treće mjesto zauzelo nezadovoljstvo životnim standardom i preniskim plaćama. Četvrta je korupcija i kriminal na visokoj razini, a peti problem je socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.

Crobarometar je istraživanje javnog mnijenja koje na mjesečnoj bazi provodi agencija Ipsos za Dnevnik Nove TV. Travanjsko istraživanje provedeno je između 1. i 20. travnja, CAPI metodom, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna statistička pogreška iznosi 3.3 posto, a za rejtinge stranaka 3.6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Zbog salmonele povučen pršut s tržišta: Provjerite frižidere

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog utvrđene bakterije salmonele Državni inspektorat RH s tržišta je opozvao “Pršut bez kosti ostaci narezivanja”, koji proizvodi osječka poljoprivredna tvrtka Žito, izvijestila je u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Riječ je isključivo o proizvodu s oznakom LOT 25-00603, najbolje upotrijebiti do 30. lipnja 2025.

U proizvodu je utvrđena bakterija iz roda Salmonella spp. te nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu, navodi se u priopćenju.

Proizvela ga je i stavila na tržište osječka tvrtka Žito d.d.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu