Connect with us

magazin

Ne pomiču sve zemlje u svijetu sat – evo koji su njihovi razlozi

Objavljeno

-

Unsplash

Prednosti i mane zimskog i ljetnog računanja vremena izazivaju rasprave diljem svijeta. Mi se na zimsko računanje pomičemo zadnju nedjelju u listopadu, tako da kazaljke u 3 sata treba vratiti za jedan sat.

Sezonska pomicanja sata uključuju pomicanje sata jedan sat unaprijed u proljeće kako bi se prebacilo na ljetno računanje vremena i pomicanje jedan sat unatrag u jesen kako bi se vratili na standardno računanje.

Prema analizi Pew Research Centera iz 2023., danas tek oko jedna trećina država i dalje pomiče sat, prenosi 24sata.

Veći dio Sjedinjenih Država, veći dio Europe i dijelovi Kanade, Australije, Latinske Amerike, Brazila i Kariba još uvijek podešavaju svoje satove. Ipak, mnoga su se mjesta diljem svijeta u potpunosti isključila iz toga.

To uključuje cijelu Aziju i veći dio Afrike. Tijekom proteklih 10 godina, Azerbajdžan, Iran, Jordan, Namibija, Rusija, Samoa, Sirija, Turska, Urugvaj i veći dio Meksika prekinuli su tu praksu, prema Pew Research Centeru. U Sjedinjenim Državama Havaji i Arizona preskaču pomicanje, kao u Američkoj Samoi, Guamu, Sjevernim Marijanskim otocima, Portoriku i Američkim Djevičanskim otocima.

Ali zašto preskočiti ljetno računanje vremena? Stručnjaci navode pitanja sigurnosti, zdravlja i klime kao razloge zašto bi trebalo ukinuti ljetno računanje vremena.

Jagdish Khubchandani, profesor javnog zdravstva na Državnom sveučilištu New Mexico, kaže da su neka istraživanja ukazala na korelaciju između pomicanja sata i zdravstvenih problema u rasponu od poremećaja sna do srčanog udara.

“Druge studije i stručnjaci također su raspravljali o nesrećama, mentalnom zdravlju, dobrobiti itd.. Ipak, moglo bi se lako tvrditi da su to kratkoročni učinci prijelaza i da su potrebna dugoročnija istraživanja”, rekao je.

Remećenje ciklusa spavanja

Vremenski pomaci, poput onih povezanih s ljetnim računanjem vremena, ometaju cirkadijalni ritam, poznat i kao ciklus spavanja i budnosti. Dokazano je da poremećaj povećava ozbiljnost bolesti.

“Najvažniji sinkronizator naših cirkadijalnih ritmova je dnevna svjetlost, koja pomaže da svi naši tjelesni satovi ostanu usklađeni”, kaže Tord Wingren, inženjer koji proučava spavanje i izloženost svjetlu.

Wingren posjeduje tvrtku koja prodaje alternative prirodnoj rasvjeti, međutim, zalaže se za promjenu ukidanja ljetnog računanja vremena kako bi ljudi imali pristup prirodnom jutarnjem svjetlu bez ovih pomoćnih proizvoda.

Jutarnja izloženost svjetlu određuje nečiji cirkadijalni ritam. Tkiva u cijelom tijelu imaju periferne satove koji se na temelju tih znakova sinkroniziraju s našim glavnim tjelesnim satom u mozgu.

Taj glavni sat, kao odgovor na izlaganje svjetlosti preko očiju, odgovoran je za pokretanje kaskade hormonalnih procesa. Zahvaćeni hormoni uključuju one povezane sa stresom, upravljanje šećerom u krvi te signaliziranje gladi i zadovoljstva.

“Pomicanje sata može lišiti zaposlene pojedince i populaciju koja ide u školu ovog poticaja, jer će možda morati započeti svoj dan tijekom noći. Izloženost mraku je dobra stvar noću, kada pomaže tijelu u proizvodnji melatonina, hormona koji priprema tijelo za san. Ali zahvaljujući pomicanju sata, dodatno svjetlo tijekom večeri može odgoditi naše spavanje i rutine”, kaže Khubchandani.

Istraživači s Američke akademije za medicinu spavanja (AASP) napisali su 2020. u časopisu Journal of Clinical Sleep Medicine da je pomicanje sata unaprijed doista štetno.

Istraživači AASP-a koriste “socijalni jet lag” kao izraz za opisivanje kronične neusklađenosti između nečijeg prirodnog ciklusa spavanja i budnosti i životnih zahtjeva posla, škole i obitelji, napominjući da ljetno računanje vremena izravno uzrokuje taj društveni jet lag.

Može biti još gore u najzapadnijim područjima vremenske zone. Društveni jet lag povezan je s pretilošću, metaboličkim sindromom, kardiovaskularnim bolestima i depresijom.

“Stoga je stav Američke akademije za medicinu spavanja da ove sezonske promjene vremena treba ukinuti u korist fiksnog, nacionalnog, standardnog vremena tijekom cijele godine”, pišu istraživači.

Briga o sigurnosti

Praksa ljetnog računanja vremena povezana je s porastom smrtonosnih prometnih nesreća, ozljeda na radu, liječničkih pogrešaka i ukupne smrtnosti

Godine 2018. istraživači u Španjolskoj napisali su pismo koje je objavljeno u časopisu Epidemiology u vezi s vezom između smrtonosnih prometnih nesreća i pomicanja ljetnog računanja vremena. Nakon prikupljanja podataka iz gradova u Španjolskoj između 1990. i 2014., istraživači su otkrili povećanje od 30 % u prometnim nesrećama sa smrtnim ishodom kada su se satovi pomaknuli naprijed.

Onog dana kad su se kazaljke na satu vratile unatrag, zabilježeno je povećanje od 16 %.

Starija studija iz 2009., objavljena u Journal of Applied Psychology, koristila je podatke američkog Ureda za statistiku rada kako bi vidjela je li ljetno računanje vremena povezano s većim brojem ozljeda na radnom mjestu. Otkrili su skoro 6% porast ozljeda u ponedjeljak nakon što su satovi pomaknuti naprijed.

U opservacijskoj studiji iz 2021. istraživači s klinike Mayo u Sjedinjenim Državama istraživali su povećava li ljetno računanje vremena rizik od medicinskih pogrešaka. Ispitali su podatke iz dobrovoljno prijavljenih incidenata povezanih sa sigurnošću iz objekata u Sjedinjenim Državama koji su se dogodili od 2010. do 2017.

Zatim su pročistili podatke gledajući slučajeve koji su vjerojatno proizašli iz ljudske pogreške koji su se dogodili u tjednu prije i u tjednu nakon zimskog računanja vremena.

Sveukupno, otkrili su povećanje od gotovo 19 % incidenata povezanih sa sigurnošću u sedam dana nakon pomicanja satova naprijed i povećanje od gotovo 5 % u sedam dana nakon pomicanja satova unatrag. Autori studije kažu da ljetno pomicanje rezultira s gotovo 40 minuta manje sna za radnike.

Zdravstveni problemi s ljetnim računanjem vremena

Jedan od ozbiljnih zdravstvenih problema povezanih s vremenskim pomacima je akutni infarkt miokarda ili srčani udar. Istraživači u Italiji napisali su recenziju 2018. objavljenu u časopisu Internal Emergency Medicine istražujući potencijalne učinke ljetnog računanja vremena na zdravlje srca.

Pregledali su sedam postojećih studija iz Sjedinjenih Država i Europe koje su proučavale više od 80.000 slučajeva akutnog infarkta miokarda. Otkrili su porast, s 4% na 29 %, srčanih udara nakon pomicanja kazaljki na satu naprijed.

Učestalost moždanog udara također se može povećati nakon pomicanja sata. Za studiju iz 2016. objavljenu u časopisu Sleep Medicine, istraživači u Finskoj istraživali su tu vezu. Analizirali su više od 3000 hospitalizacija od 2004. do 2013. koje su se dogodile u tjednu nakon sezonske promjene sata.

Zatim su te slučajeve usporedili s kontrolnom skupinom od 11.000 očekivanih hospitalizacija. Nalazi su pokazali da su se hospitalizacije zbog ishemijskog moždanog udara, najčešće vrste, povećale za 8% u dva dana nakon ljetnog računanja vremena. Gledajući cijeli tjedan nakon smjene, povećanje je bilo 3 %.

“Ljetno računanje vremena može potencijalno utjecati na nečije kardiovaskularno zdravlje, kao i pridonijeti poremećajima raspoloženja i poremećaju kognitivnih sposobnosti”, kaže Nesochi Okeke-Igbokwe, internist u privatnoj praksi.

Za studiju iz 2017. objavljenu u časopisu Epidemiology, istraživači su koristili zapise iz Danskog psihijatrijskog središnjeg istraživačkog registra. Analizirali su gotovo 200.000 bolničkih kontakata zbog unipolarne depresije od 1995. do 2012.

Nalazi su pokazali povećanje od 11% u unipolarnim depresivnim epizodama nakon proljetnog pomicanja sata. Povećanje se smanjilo tijekom 10 tjedana nakon promjene sata.

Potrošnja energije

Iako su se datumi provedbe za zemlje razlikovali, prve rasprave o provedbi ljetnog računanja vremena dogodile su se 1916. Međutim, Benjamin Franklin je zaslužan za izvorni koncept nakon analize potrošnje svijeća 1784. i sugerirao je ljudima da promijene svoj ukupni raspored spavanja kako bi uštedjeli novac na troškovima rasvjete.

Nacionalni arhiv SAD-a pripisuje Njemačkoj da je imala najranije iskustvo s ljetnim računanjem vremena tijekom Prvog svjetskog rata. Razlozi za implementaciju uključivali su uštedu na računima za energiju, više dnevnog svjetla navečer za slobodno vrijeme i još mnogo toga.

Međutim, dostupno istraživanje o tome štedi li ljetno računanje vremena doista energiju ograničeno je i mješovito. Jedno starije izvješće iz SAD-a pokazuje potencijalno smanjenje potrošnje energije od 0,5%, dok drugo starije izvješće pokazuje povećanje potrošnje od 4 %.

Država Arizona, s druge strane, odustala je od ljetnog računanja vremena radi uštede energije. To je jedna od rijetkih američkih država koja ne sudjeluje u praksi ljetnog računanja vremena. Prema Državnom sveučilištu Arizona, država je uvela ljetno računanje vremena 1967. i ukinula ga iste godine (međutim, Navajo nacija unutar Arizone i dalje sudjeluje) jer su u Arizoni otkrili da je promjena sata uzrokovala porast potrošnje energije.

Pustinjska država je izuzetno vruća, a ljudi su morali imati upaljene klima-uređaje dulje u večeri, povećavajući potrošnju energije i troškove. Kako se planeta zagrijava zbog klimatskih promjena, sve više država, pokrajina i zemalja moglo bi slijediti taj primjer.

Budućnost ljetnog računanja vremena

Europska komisija je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata. Međutim, Europsko vijeće nije usuglasilo svoje stajalište. Europski parlament glasovao je za usvajanje promjene. Međutim, Vijeće i Parlament moraju postići dogovor da bi došlo do promjene.

“Nažalost, čini se da Švedska čeka na jedinstvo unutar EU-a prije nego što nešto poduzme. Prije dvije do tri godine pojavile su se vijesti o tome da bi Švedska trebala prestati koristiti DST, ali to nikada nije provedeno”, kaže Wingren, koji živi u toj zemlji.

Senator s Floride, Marco Rubio, predstavio je Zakon o zaštiti od Sunca u ožujku 2023. Ako bude usvojen, zakon bi učinio ljetno računanje vremena stalnim u Sjedinjenim Državama, ali predloženi zakon, nakon što je prošao u Senatu, zapeo je u Zastupničkom domu.

Međutim, kašnjenje sunčeve svjetlosti ujutro i produljena sunčeva svjetlost navečer zabrinjava zdravstvene stručnjake, poput Khubchandanija.

“Potrebno nam je prirodno svjetlo kako bismo dobro započeli dane, s više budnosti i boljeg raspoloženja, putem lučenja hormona i neurotransmitera”, kaže.

Zato se Američka akademija za medicinu spavanja zalaže za suprotno.

“Trenutni dokazi najbolje podupiru usvajanje standardnog vremena tijekom cijele godine, koje je najbolje usklađeno s ljudskom cirkadijalnom biologijom i pruža jasne prednosti za javno zdravlje i sigurnost”, napisali su u odgovoru na prijedlog zakona.

Gdje je zapelo u Europi?

Prema zakonu EU, satovi se u svim državama članicama mijenjaju u isto vrijeme.

Europski parlament je 2019. izglasao ukidanje sezonskih promjena vremena, no institucije EU nisu napredovale u provedbi te odluke, a Europska komisija je poručila da ne planira podnijeti novi prijedlog o tome.

Osim toga, Ministarstvo pravosuđa izrazilo je zabrinutost zbog postojanja dvije različite vremenske zone u Irskoj kao rezultat izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.

Pitanje ostatka svijeta

A što javnost misli o ovoj praksi?

“Javno zdravlje pripada ljudima i za ljude je. Dakle, postoji percepcija javnosti vezana uz preferencije. Nema previše anketa u cijeloj zemlji koje podupiru praksu ljetnog računanja vremena/pomicanja satova”, objašnjava Khubchandani

U anketi Sveučilišta Monmouth, istraživači su otkrili da bi samo oko dvije trećine ljudi u Sjedinjenim Državama radije ukinulo praksu sezonskog pomicanja vremena.

Anketa vlade Kanade i Britanske Kolumbije pokazala je da 93 % ispitanika želi ukinuti smjene i trajno ostati na ljetnom računanju vremena. Europska komisija provela je istraživanje 2018. godine, a 84 % ispitanika bilo je za ukidanje ljetnog računanja vremena.

A YouGov istraživanje u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da 44 % Britanaca želi nastaviti s tim.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Večeras prava glazbena poslastica u Zadru: HDS ZAMP radionica, slušaonica i koncert MY BUDDY MOOSE

Objavljeno

-

By

foto: Petar Fabijan

Ususret večerašnjoj koncertnoj promociji novog, petog studijskog albuma “Into the Grey” riječkog benda My Buddy Moose u Providurovoj palači, u Zadru danas gostuje stručna služba ZAMP – Hrvatskog društva skladatelja s dvije besplatne edukativne radionice na koje su pozvani svi zainteresirani glazbenici.

Radionice “digitalne platforme” od 17 do 18 sati te “slušaonica s Denykenom” od 18:15 do 19:45 sati održavat će se u Koncertnoj dvorani braće Bersa u Kneževoj palači, a polaznicima će pružiti uvid u digitalnu prezentaciju glazbe i kako poboljšati zaradu od digitalnih servisa kao i jedinstvenu priliku druženja, razmjene ideja i konstruktivnih savjeta s renomiranim glazbenim producentom Denisom Mujadžićem – Denykenom.

Uz činjenicu daove godine obilježava 35 godina karijere, kao producent je surađivao s imenima kao što su Hladno Pivo, Majke, Jinx, Vatra, Pips,chips & videoclips, Zabranjeno pušenje, Kojoti, Bajaga, Arsen Dedić, Rade Šerbedžija, Darko Rundek, Rambo Amadeus, Edo Maajka, Mile Kekin, Gretta, Josipa Lisac, Nina Badrić, Vanna, Severina i mnogim drugima.

Denyken je dobitnik šest nagrada Porin i tri nagrade Crni Mačak kao najbolji glazbeni producent te Rock Off nagrade za životno djelo 2023. godine.

Od 21 sat, u Polivalentnoj dvorani Providurove palače zasvirat će riječki bend My Buddy Moose koji se nakon dulje, ali kreativne pauze vratio s novim studijskim albumom “Into the Grey” zaradivši, svega nekoliko dana od objave, laskave kritike “najboljeg albuma godine”.

“Svaki koncert je jedinstveno iskustvo, a istovremeno je univerzalno. Uvijek postoji želja, uzbuđenje i neizvjesnost kako će publika reagirati, izjavio je ususret zadarskoj promociji albuma gitarist i pjevač Luka Benčić koji uz gitarista i mandolinista Matka Botića, basista Ištvana Širolu i bubnjara Jasmina Đečevića čini okosnicu benda koji posljednjih dvadeset godina plijeni pažnju domaće i inozemne publike.

Ulaznice po cijeni od 7 eura moguće je kupiti na ulazu u dvoranu od 20 sati.

Za osvježenje brine Varoška pivovara.

Ovaj koncert u okviru Urbofon Live programa dio je pilot projekta AJMO! Ureda za izvoz glazbe Hrvatska / We Move Music Croatia koji je nastao kao rezultat višemjesečne suradnje i planiranja Ureda za izvoz glazbe Hrvatska s Ministarstvom kulture i medija RH koje i financira natječaj. Cilj projekta je poticanje koncertne aktivnosti u manjim sredinama i podršku domaćim glazbenicima i organizatorima u njihovom radu.

Ujedno, nastavak je uspješne suradnje s riječkim promotorom Distune kroz njihov program Upadaj u kombi.

O Urbofon Live programu

Urbofon Live je cjelogodišnji koncertni program koji prati domaću nezavisnu glazbenu scenu zamišljen kao svojevrsni nastavak na radijsku emisiju Urbofon koja se od 2018. godine emitira na HR Radio Zadru. Ciljevi programa su razvoj i upoznavanje publike s recentnom hrvatskom nezavisnom glazbenom scenom, jačanje lokalne glazbene scene kroz povezivanje i umrežavanje s glazbenicima iz cijele Hrvatske, pozicioniranje Zadra na koncertnu kartu urbane glazbene scene u Hrvatskoj, razvoj kompetencija mladih u području kulturnih i kreativnih industrija kroz volonterski program i iskustveno učenje. Program je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog društva skladatelja, pilot projekta AJMO!, Zadarske županije, Turističke zajednice Grada Zadra, a održava se u suradnji s Koncertnim uredom Zadar i uz podršku Varoške Pivovare, Papice i Centra nezavisne kulture Zadar.

 
Nastavi čitati

magazin

Šećer od breze ili ksilitol: Što treba znati o ovoj popularnoj zamjeni za šećer

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ovaj šećerni alkohol ima okus slatkog šećera, ali manje kalorija i zanemariv učinak na razinu šećera u krvi i inzulin.

Iz tog se razloga ksilitol koristi u mnogim žvakaćim gumama bez šećera, slatkišima, pekarskim proizvodima i hrani za dijabetes. Također ćete pronaći ksilitol u pasti za zube, vodici za ispiranje usta i drugim vrstama proizvoda za oralnu njegu, piše Harvard Health Publishing.

Što je ksilitol?

Prirodni šećerni alkohol koji se nalazi (u tragovima) u mnogo voća i povrća, ksilitol se može preraditi iz određenih stabala ili iz biljnih vlakana zvanih ksilan. Slatkastog je okusa poput običnog šećera. Ksilitol koji se kupuje u trgovini je bijeli kristalni prah koji se može koristiti kao zamjena za šećer.

Koje su zdravstvene prednosti ksilitola?

Konzumiranje previše šećera povezano je s nizom ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, pretilost i karijes pa su zaslađivači bez šećera poput ksilitola bolja alternativa.

Ksilitol ima manje kalorija i ugljikohidrata od šećera

Ksilitol je izvrsna alternativa šećeru za ljude koji trebaju paziti na svoju težinu, razinu šećera u krvi ili oboje. Šećerni alkohol sadrži oko 2,4 kalorije po gramu (u usporedbi s 4 kalorije po gramu običnog šećera). To ga čini dobrim izborom za one koji žele ograničiti unos jednostavnih ugljikohidrata, poput osoba s dijabetesom ili povezanim metaboličkim sindromom.

Ksilitol je dobar za zdravlje zubi

Ksilitol može spriječiti karijes smanjenjem razine loših bakterija u ustima. Prema recenziji objavljenoj u Journal of International Society of Preventive & Community Dentistry, konzumacija pet do 10 grama dnevno proizvoda koji sadrže ksilitol (poput pastila, bombona, žvakaćih guma, pasta za zube ili tekućina za ispiranje usta) značajno je utjecala na sprječavanje pojave karijesa.

 
Nastavi čitati

magazin

KINO ZONA / U subotu avanturistička komična fantazija “Himera”, te jedan od najgledanijih talijanskih filmova – “Uvijek postoji sutra”!

Objavljeno

-

By

Protekle srijede ste u Kino Zoni mogli uživati u komediji ”Španjolski apartman”, odnosno, fantastičnoj triler drami ”Sinovi”, a u subotu vam donosimo novu priliku za gledanjem laureata Zlatne arene u kategoriji Greater Adria, uzbudljivu avanturističku komičnu fantaziju ”Himera” te jedan od najgledanijih talijanskih filmova posljednjih nekoliko desetljeća, toplu i nostalgičnu dramu ”Uvijek postoji sutra”!

Za bandu pljačkaša drevnih etruščanskih grobnica i skrivenih arheoloških nalazišta u Toskani 1980-ih, himera je odsustvo od rada i san o lakom bogaćenju. Za Arthura, himera izgleda kao Beniamina, žena koju je izgubio. Kako bi je pronašao, Arthur se suočava s nevidljivim, traži je posvuda i zalazi u podzemlje u potrazi za vratima zagrobnog života o kojem govore mitovi. Na avanturističkom putovanju između živih i mrtvih, šuma i gradova, slavlja i samoće, odvijaju se isprepletane sudbine ovih likova, a sve u potrazi za Himerom…

Hvaljeni film Alice Rohrwacher, vodeće redateljice talijanskog filma (”Sretni Lazzaro”, ”Čuda”), svjetsku je premijeru imao na prošlogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu te je prikazan na brojnim drugim svjetskim festivalima. Kritičari su ”Himeru” opisali poput Indiane Jonesa smještenog u Fellinijev filmski svijet, a upravo je taj neobičan spoj žanrova donio filmu niz priznanja i pozitivne reakcije publike i kritike. Šareni glumački ansambl predvode sve popularniji Josh O’Connor, a tu su još i Carol Duarte, Vincenzo Nemolato, Alba Rohrwacher te veteranka Isabella Rossellini.

Nakon projekcije ”Himere” slijedi još jedna filmska poslastica iza koje stoji talijanska autorica, a riječ je o kino senzaciji imena – ”Uvijek postoji sutra”.

Rim, sredina 1940-ih. Delia je kućanica koja brine o suprugu Ivanu, njihovo troje djece i svekru Ottorinu, a uz to obavlja sitne honorarne poslove. Ivano je pak neprikosnoveni gospodar obitelji koji zarađuje jedva dovoljno za osigurati krov nad glavom, no ima potrebu stalno podsjećati tko je hranitelj obitelji, ponekad ružnim riječima, a nekad uz pomoć remena. Delija obiteljsku situaciju pokorno prihvaća pokušavajući djeci osigurati što bolji život, a najveća joj je želja udaja kćerke Marcelle za dobrog i plemenitog supruga. Međutim, kada jednoga dana primi misteriozno pismo, počinje kovati neke nove planove…

Redateljski prvijenac popularne talijanske glumice Paole Cortellesi, ujedno i glavne glumice u filmu, postao je talijanski fenomen koji je pokorio kino dvorane i bio gledaniji od najpopularnijih blockbustera prošle godine te postao deveti najgledaniji domaći film svih vremena. Svoju svjetsku premijeru film je imao na filmskom festivalu u Rimu gdje je osvojio posebno priznanje žirija i nagradu publike. Film je dobitnik 6 nacionalnih filmskih nagrada David di Donatello, uključujući za najbolju režiju, scenarij i glumu te film godine po izboru publike.

Kako iza, Paola Cortellesi je dominirala i ispred kamere u glavnoj ulozi, dok ostatak glumačke postave upotpunjuju Valerio Mastandrea, Romana Maggiora Vergano, Emanuela Fanelli i Giorgio Colangeli.

”Himera” i ”Uvijek postoji sutra” su na rasporedu u subotu 19. listopada s početkom od 18 i 20.15h, a ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja (Polivalentna dvorana Providurove palače) od 17 te 19.15h, odnosno, putem online kupovine na stranici CoreEvent.

*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu