Mađarski predsjednik Tamás Sulyok izjavio je u Beogradu kako će Budimpešta učiniti sve da Srbija čim prije postane članicom Europske unije, ocijenivši da bez toga nema dugoročne stabilnosti Balkana.

Odnosi na najvišoj, povijesnoj razini
Tamás Sulyok boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji, koji je započeo u nedjelju na Paliću razgovorom s političkim predstavnicima mađarske zajednice, a danas mu je svečani doček uz najviše državne počasti priredio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je ranije više puta istaknuo da su odnosi dviju zemalja na najvišoj, povijesnoj razini.

“Vrijeme je da se obećanje koje je Europska unija dala zapadnom Balkanu najzad, poslije dvadesetak godina i ostvari”, rekao je mađarski šef države na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Aleksandrom Vučićem.

Za Mađarsku nema energetske sigurnosti bez Srbije i obrnuto jer je pouzdan tranzitni partner Mađarske u pogledu opskrbe plinom, rekao je Sulyok poslije razgovora u četiri oka s Vučićem. On je istaknuo nadu da će u narednim godinama biti uspostavljen željeznički promet između Beograda i Budimpešte, pohvalivši odnos prema mađarskoj zajednici. Zadovoljni smo što mađarski narod ima u Srbiji stabilnu poziciju i živi u sređenim okolnostima, izjavio je Sulyok, a prenosi HRT.

Vučić: Mađarska strateški partner i iskreni prijatelj
Mađarsku ne doživljavamo samo kao strateškog partnera, već i kao iskrenog prijatelja, uzvratio je Vučić, istaknuvši da je prema trgovinskoj razmjeni četvrti po veličini partner Srbije, ali da rezultati mogu biti bolji. Gospodarstvo potvrđuje razinu političkih veza, ustvrdio je Vučić, navodeći da je trgovinska razmjena dviju država prije 12 godina bila 768 milijuna eura, a u prošloj godini 3,1 milijardu eura.

Vučić je ocijenio da će brza pruga između Novog Sada i Budimpešte biti “iznimno značajna za građane”, istaknuvši uvjerenje da će prije njenog otvaranja države potpisati izjavu o uspostavi brze pruge između četiri zemlje – Mađarske, Srbije, Sjeverne Makedonije i Grčke.

U nastavku posjeta Vučić i Sulyok će kasnije tijekom dana u vojvođanskom mjestu Čurug položiti vijence i odati počast “žrtvama jedne i druge strane” tijekom Drugog svjetskog rata.

Razine stakleničkih plinova porasle su u tolikoj mjeri da su u 2023. dosegnule rekordnu razinu, upozorili su stručnjaci UN-a.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljični dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto.

U svome godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom u ponedjeljak, WMO piše da su u 2023. globalne prosječne površinske koncentracije stakleničkih plinova CO2, metana i dušikova oksida dosegnule 151 posto, 265 posto, odnosno 125 posto predindustrijskih razina.

“Zvono na uzbunu”
Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom 2023. u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti, kazali su stručnjaci.

Bilten, koji donosi izvještaj o koncentracijama stakleničkih plinova, a ne o razini njihovih emisija, objavljen je uoči održavanja godišnje konferencije UN-a o klimi da bi poslužio kao skup informacija sudionicima, a sljedeći mjesec u Azerbajdžanu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29).

“Još jedna godina i još jedan rekord. Ovi bi podaci trebali zvoniti na uzbunu donositeljima odluka”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Dodala je kako je sada sasvim jasno da je svijet “skrenuo s pravog puta” kada je posrijedi ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma UN-a kojim su se članice obvezale da će globalno zagrijavanje nastojati ograničiti znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, a konkretan je cilj bio postići maksimalno ograničenje na 1.5 °C iznad predindustrijske razine. “Ovo je više od obične statistike. Svako i najmanje povećanje temperature rezultira konkretnim utjecajem na naše živote i naš planet”, upozorila je.

CO2 se zadržava
Povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 2023. bilo je veće od onoga u 2022., premda niže u odnosu na povećanje evidentirano tri godine prije toga, kažu meteorolozi.

No sve dok se emisije događaju, staklenički plinovi će se nastaviti nakupljati u atmosferi, što neminovno rezultira porastom temperature na globalnoj razini.

S obzirom na iznimno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već uočena zadržat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo uspiju smanjiti na neto nulu. Pojam neto nule odnosi se na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova u atmosferi.

U posljednjih 20 godina razine ugljičnog dioksida porasle su za 11.4 posto u odnosu na one koje je 2004. evidentirala WMO-ova mreža nadzornih stanica ‘Global Atmosphere Watch’.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da suradnja unutar formata ‘Ukrajina plus sjeverna Europa’ dobiva na brzini, s dodatnim koracima koji se očekuju idući tjedan da se pojača pritisak na Rusiju. Pet nordijskih zemalja, Finska, Švedska, Norveška, Danska i Island članice su NATO-a i sve čvrsto podržavaju Ukrajinu u njezinoj borbi protiv ruske invazije. Nordijske nacije prošle su godine poručile ukrajinskom predsjedniku da će podupirati njegovu zemlju “koliko god bude potrebno” u njezinoj borbi da istjera ruske snage te da su spremne nastaviti davati veliku vojnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć.

Zelenski je u svibnju rekao da će zajednička vojna pomoć nordijskih zemalja ove godine iznositi šest milijardi eura prema zasebnim sigurnosnim sporazumima, što je povrh nekih 11 milijardi eura koje je tih pet zemalja osiguralo do kraja 2023.

“Oni razumiju da je potrebno stvarati probleme agresoru, tako da Rusija gubi priliku da kvari život svijetu. Razgovarat ćemo (u nadolazećem tjednu) s ‘Nordijcima’ o novim temeljnim koracima koji mogu povećati pritisak na Rusiju za ovaj rat i za dobrobit poštene diplomacije”, izjavio je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju u nedjelju.