Razine stakleničkih plinova porasle su u tolikoj mjeri da su u 2023. dosegnule rekordnu razinu, upozorili su stručnjaci UN-a.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da se ugljični dioksid (CO2) u atmosferi nakuplja brže nego ikada dosad tijekom ljudskog postojanja na Zemlji. Njegova je razina u samo dvadeset godina porasla za više od 10 posto.

U svome godišnjem biltenu o stakleničkim plinovima objavljenom u ponedjeljak, WMO piše da su u 2023. globalne prosječne površinske koncentracije stakleničkih plinova CO2, metana i dušikova oksida dosegnule 151 posto, 265 posto, odnosno 125 posto predindustrijskih razina.

“Zvono na uzbunu”
Povećanje je posljedica golemih požara koji su zahvatili vegetaciju i mogućeg smanjenja apsorpcije ugljika iz šuma tijekom 2023. u kombinaciji s konstantno visokim emisijama fosilnih goriva koja nastaju zbog ljudske aktivnosti, kazali su stručnjaci.

Bilten, koji donosi izvještaj o koncentracijama stakleničkih plinova, a ne o razini njihovih emisija, objavljen je uoči održavanja godišnje konferencije UN-a o klimi da bi poslužio kao skup informacija sudionicima, a sljedeći mjesec u Azerbajdžanu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29).

“Još jedna godina i još jedan rekord. Ovi bi podaci trebali zvoniti na uzbunu donositeljima odluka”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Dodala je kako je sada sasvim jasno da je svijet “skrenuo s pravog puta” kada je posrijedi ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma UN-a kojim su se članice obvezale da će globalno zagrijavanje nastojati ograničiti znatno ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijske razine, a konkretan je cilj bio postići maksimalno ograničenje na 1.5 °C iznad predindustrijske razine. “Ovo je više od obične statistike. Svako i najmanje povećanje temperature rezultira konkretnim utjecajem na naše živote i naš planet”, upozorila je.

CO2 se zadržava
Povećanje ugljičnog dioksida u atmosferi tijekom 2023. bilo je veće od onoga u 2022., premda niže u odnosu na povećanje evidentirano tri godine prije toga, kažu meteorolozi.

No sve dok se emisije događaju, staklenički plinovi će se nastaviti nakupljati u atmosferi, što neminovno rezultira porastom temperature na globalnoj razini.

S obzirom na iznimno dug životni vijek CO2 u atmosferi, razina temperature koja je već uočena zadržat će se nekoliko desetljeća, čak i ako se emisije brzo uspiju smanjiti na neto nulu. Pojam neto nule odnosi se na ravnotežu između količine emitiranih i uklonjenih stakleničkih plinova u atmosferi.

U posljednjih 20 godina razine ugljičnog dioksida porasle su za 11.4 posto u odnosu na one koje je 2004. evidentirala WMO-ova mreža nadzornih stanica ‘Global Atmosphere Watch’.

Teheran će “iskoristiti sve dostupne alate” da odgovori na izraelski napad na vojne ciljeve u Iranu prošlog vikenda, rekao je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Bagei u ponedjeljak. Iran je ranije omalovažavao izraelski zračni napad u subotu, rekavši da je prouzročio tek ograničenu štetu, a američki predsjednik Joe Biden je pozvao na zaustavljanje eskalacije koja je povećala strah od sveopćeg sukoba na Bliskom istoku.

Govoreći na tjednoj tiskovnoj konferenciji, Bagei je kazao: “Iran će iskoristiti sve dostupne alate kako bi pružio jasan i učinkovit odgovor cionističkom režimu Izraelu.”

Narav iranskog odgovora ovisi o prirodi izraelskog napada, dodao je Bagei, no nije pružio daljnje pojedinosti. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei je u nedjelju kazao da bi iranski dužnosnici trebali odrediti najbolji način da se Izraelu pokaže iranska snaga, dodavši da izraelski napad ne bi trebalo “ni omalovažavati ni preuveličavati”.

Brojni izraelski ratni zrakoplovi su prije zore u subotu u tri vala napali tvornice projektila i druge objekte blizu Teherana i na zapadu Irana, objavila je izraelska vojska.

Teško naoružani suparnici se mjesecima uzajamno napadaju, pri čemu je subotnji napad predstavljao odgovor na iranski napad raketama 1. listopada, za koje je Izrael rekao da ih je uglavnom oborila njegova protuzračna obrana.

Iran podupire Hezbolah, koji se bori protiv izraelskih snaga u Libanonu te palestinsku militantnu skupinu Hamas, koja se protiv Izraela bori u Pojasu Gaze.

Islandsko gospodarstvo rastom nadmašuje većinu europskih zemalja nakon uvođenja kraćeg radnog tjedna bez smanjenja plaća, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u petak. Kako prenosi CNN, između 2020. i 2022. godine 51% radnika u zemlji prihvatilo je sudjelovati u eksperimentu tijekom kojeg su radili četiri dana u tjednu za istu plaću.

Prošle godine Island je zabilježio brži gospodarski rast od većine europskih zemalja, a stopa nezaposlenosti jedna je od najnižih u Europi, izvijestili su Autonomy Institute iz Ujedinjenog Kraljevstva i islandska Udruga za održivost i demokraciju (Alda). “Ovo istraživanje pokazuje pravi primjer uspjeha: kraće radno vrijeme postalo je uobičajeno na Islandu, a gospodarstvo je snažno prema nizu pokazatelja”, rekao je Gudmundur D. Haraldsson, istraživač u Aldi.

Dva ranija velika eksperimenta
U dva ranija velika eksperimenta provedena između 2015. i 2019. godine zaposlenici u javnom sektoru na Islandu radili su 35-36 sati tjedno, bez smanjenja plaće. Mnogi od njih prije toga su radili 40 sati tjedno.

Eksperimenti su obuhvatili 2500 ljudi – više od 1% tadašnje radne populacije Islanda – i bili su usmjereni na održavanje ili povećanje produktivnosti uz poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Istraživači su utvrdili da je produktivnost ostala ista ili se poboljšala u većini radnih mjesta, dok se dobrobit radnika značajno povećala u različitim aspektima, uključujući smanjenje stresa te poboljšanje zdravlja i ravnoteže između posla i privatnog života. Nakon provedenih eksperimenata islandski sindikati su pregovarali o smanjenju radnih sati za desetke tisuća svojih članova diljem zemlje.

Gospodarska vitalnost
U 2023. godini islandsko gospodarstvo poraslo je za 5%, čime je ostvarilo drugu po veličini stopu rasta među bogatim europskim gospodarstvima. To je znatno više od prosječne stope rasta zemlje od gotovo 2% u razdoblju između 2006. i 2015. godine.

Međutim MMF predviđa znatno sporiji rast Islanda ove i sljedeće godine. “Predviđa se usporavanje rasta u 2024. zbog daljnjeg smanjenja domaće potražnje i usporavanja rasta turističke potrošnje”, navodi MMF.

Niska stopa nezaposlenosti na Islandu snažan je pokazatelj gospodarske vitalnosti, dodali su Autonomy Institute i Alda. U svijetu su provedeni brojni eksperimenti s četverodnevnim radnim tjednom, uključujući uspješan eksperiment 2022. godine u 33 tvrtke, većinom iz Sjedinjenih Američkih Država i Irske.