magazin
Kako je nastao Halloween?
Noć vještica potječe iz drevnog keltskog festivala Samhain, poganskog praznika koji je označavao kraj žetve i početak zime
Noć vještica je tradicija koja se neprestano iznova izmišljala od svojih davnih početaka kao keltska poganska ceremonija. Ako danas zavirimo ispod kostima superheroja i omota slatkiša, ispod njih i dalje kuca srce stare tradicije.
“Živo je!” Dr. Frankenstein je plakao dok je njegova kreacija oživljavala. Ali stvorenje je imalo vlastiti život, na kraju je izbjeglo kontroli svog tvorca.
Poput Frankensteinovog čudovišta, tradicije su također žive, što znači da se mogu mijenjati s vremenom ili biti ponovno osmišljene. Noć vještica nije izuzetak.
Kelti su živjeli na području današnje Irske čak 500. godine prije Krista. Slavili su Novu godinu 1. studenog, koju su zvali Samhain. Vjerovali su da se uoči prijelaza u novu godinu otvaraju vrata između svijeta živih i mrtvih.
Duše nedavno umrlih, prethodno zarobljene na Zemlji, sada mogu prijeći u podzemni svijet. Budući da su mislili da duhovi izlaze nakon što padne mrak, ova nadnaravna aktivnost dosegla je vrhunac noć prije, 31. listopada, piše The Conversation.

Kelti su izmislili rituale kako bi se zaštitili tijekom ovog turbulentnog vremena. Oblačili su kostime i maskirali se kako bi zavarali duhove. Palili su krijesove i zabadali svijeće u izrezbarenu repu – prve lampione bundeve – kako bi uplašili sve duhove željne nestašluka.
Za slučaj da im ništa drugo ne uspije, nosili su džepove pune poslastica kako bi platili svojeglave duhove i poslali ih natrag na put u podzemni svijet.
Zvuči poznato?
Iako je bio usredotočen na mrtve, Samhain je u konačnici bio za žive, koji su trebali veliku pomoć pri prijelazu na novu godinu. Zima je bila hladna i mračna. Hrane je bilo malo. Svi su se okupili na posljednjoj zabavi kako bi lomili kruh, podijelili priče i stali hrabro protiv mrtvih, jačajući veze zajednice u trenutku kada su one bile najpotrebnije.
Kad su Katolici stigli u Irsku oko 300. godine poslije Krista, otvorili su još jedna vrata između svjetova, izazvavši značajan sukob. Nastojali su obratiti Kelte mijenjajući njihove poganske rituale u kršćanske praznike. Prekrstili su 1. studenoga u “Dan svih svetih”, koji je danas ostao proslava katoličkih svetaca.
Ali mještani su ostali pri svojim starim vjerovanjima. Vjerovali su da mrtvi još uvijek lutaju Zemljom. Dakle, živi, ali još odjeveni u nošnje. Ova se aktivnost odvijala noć prije. Upravo je dobio novi naziv koji je (na engleskom jeziku) odgovarao katoličkom kalendaru: “All Hallow’s end”, iz čega došao “Halloween.”

Irski imigranti donijeli su Noć vještica u Ameriku 1800-ih dok su bježali od Velike gladi. U početku su irske proslave Noći vještica bile neobičnost, a drugi Amerikanci su ih gledali sa skepsom. Kao takav, Noć vještica se nije mnogo slavio u Americi u to vrijeme.
Kako su se Irci integrirali u američko društvo, Noć vještica ponovno je izmišljena, ovaj put kao sveamerička proslava. Postao je praznik prvenstveno za djecu.
Njegov religiozni prizvuk je izblijedio, a nadnaravne svece i grešnike zamijenili su generički duhovi i goblini. Izrezbarena repa ustupila je mjesto bundevama koje su sada simbol praznika. Iako trik ili poslastica nalikuje drevnim tradicijama kao što je prerušavanje, gdje su kostimirana djeca išla od vrata do vrata po darove, to je zapravo američki izum, stvoren da odvuče djecu od nemirnih blagdanskih šala prema zdravijim aktivnostima.
Noć vještica postala je tradicija koju su usvojili mnogi novi imigranti na svom putu prema Americi i sve se više izvozi diljem svijeta, a mještani je izmišljaju na nove načine kako bi je prilagodili vlastitoj kulturi.

Ono što je tako posebno kod Noći vještica je to što okreće svijet naglavačke. Mrtvi hodaju Zemljom. Pravila su stvorena da se krše. A djeca vježbaju puno snage.
Oni odlučuju koji će kostim odjenuti. Oni su ti koji postavljaju zahtjeve tražeći slatkiše. Rade stvari s kojima se inače nikad ne bi izvukli, ali na Noć vještica mogu se ponašati kao odrasli, isprobavajući to da vide kako im stoji.
Budući da Noć vještica djeci omogućuje veću neovisnost, moguće je obilježiti značajne životne faze kroz prve blagdane. Prva noć vještica. Prva Noć vještica bez roditelja. Prva Noć vještica koja više nije cool. Prva noć vještica kao roditelj.
Nekada je odrastanje značilo odrastanje iz Noći vještica. Ali danas se čini da su mladi još više posvećeni Noći vještica nego djeca.
Što se promijenilo: odrasli ili Noć vještica? Oboje
Uhvaćeni između djetinjstva i odrasle dobi, današnji mladi odrasli smatraju da Noć vještica savršeno odgovara njihovim borbama da pronađu sebe i probiju put u svijetu.
Njihovo sudjelovanje ponovno je dalo novi oblik Noći vještica, sada složeniji i – skuplji.
Ipak, prerastajući u slavlje za odrasle, ovaj blagdan dolazi do punog kruga, odnosno vraća se svojim korijenima kao praznik koji slave uglavnom odrasli.
Noć vještica je živa tradicija. Svake godine nosite kostim, ali nikad ne biste nosili isti. Promijenili ste se od prošle godine i vaš kostim to odražava. Noć vještica nije drugačija. Svake godine ista je proslava, ali i nešto potpuno novo.
magazin
ADVENT U TZO JASENICE: Ovu subotu u Maslenici koncert Učiteljica i „Večer domaćih uštipaka“
Maslenica ovih blagdana postaje središte dobre glazbe, tradicije i zajedništva. Adventski program Turističke zajednice Općine Jasenice ulazi u svoj najuzbudljiviji dio u subotu, 20. prosinca 2025., kada će se na Pijaci održati koncert jednog od najpopularnijih ženskih vokalnih sastava Učiteljica.
Publiku očekuje večer ispunjena hitovima, pozitivnom energijom i pravim blagdanskim ugođajem, a glazbeni doživljaj dodatno će obogatiti tradicionalna Večer domaćih uštipaka, spajajući zabavu i lokalnu gastronomiju.
Blagdanska događanja nastavljaju se u nedjelju, 21. prosinca, koncertom grupe AKA Crescendo, dok je ponedjeljak, 22. prosinca, rezerviran za najmlađe uz interaktivnu božićnu predstavu Čarobnih animatora, koja donosi igru, glazbu, glumu i podjelu slatkih poklona.
Badnjak u Maslenici tradicionalno započinje jutarnjim druženjem uz bakalar, a večernji program donosi koncert Romana Segarića & 023 benda. Na Božić, 25. prosinca, održat će se poseban božićni koncert Duje Stanišića i benda, koji iz godine u godinu okuplja velik broj posjetitelja i donosi toplu, emotivnu atmosferu.
Zabavni dio Adventa dodatno će obilježiti stand-up show Krule 28. prosinca, dok je 29. prosinca posvećen gastronomiji i tradiciji uz Večer domaće spize i besplatnu degustaciju kiselog zelja i domaćih kobasica sušenih na velebitskoj buri.
Vrhunac adventskog programa bit će doček Nove 2026. godine. Uz zagrijavanje atmosfere koje donosi DJ Mate, publiku će u Novu godinu koncertom uvesti Petar Dragojević, uz noć ispunjenu pjesmom, plesom i nezaboravnom blagdanskom energijom.
Iz Turističke zajednice Općine Jasenice poručuju kako je adventski program osmišljen kao mjesto okupljanja svih generacija, s ciljem jačanja zajedništva i stvaranja posebnog blagdanskog doživljaja za mještane i posjetitelje.
Sve novosti i eventualne izmjene programa mogu se pratiti na službenim Facebook i Instagram stranicama Visit Jasenice.

magazin
Zadar u ritmu mažoret plesa: blagdanski defile i plesna čarolija na Adventu
Advent u Zadru i ove godine donosi prepoznatljivu blagdansku energiju mažoret plesa. U subotu, 20. prosinca, središte grada ispunit će šarenilo uniformi, glazba i ples, kada će se održati tradicionalni defile i smotra mažoretkinja u organizaciji Udruge Zadarske mažoretkinje i Turističke zajednice grada Zadra.
U božićnoj čaroliji mažoret plesa sudjelovat će oko 200 mažoretkinja iz Zadra i brojnih drugih mjesta – s otoka Ugljana, Pašmana i Vira, kao i iz Benkovca, Primoštena, Rogoznice, Biograda, Baške vode te iz Livna, Ljubuškog i Neuma. Publiku očekuje bogat program s oko 21 koreografijom u izvedbi kadeta, juniora i seniora, uz raznolike plesne formacije i atraktivne koreografije.
Blagdanski defile kreće u 10.30 sati od Gospe od zdravlja, prolazi kroz Kampo Kaštelo i Kalelargom stiže do adventske pozornice, gdje u 11 sati započinje središnji plesni program. Veseli mimohod i nastupi mažoretkinja unijet će dodatnu radost i blagdanski duh u srce grada te pružiti poseban doživljaj svim generacijama posjetitelja.
Mažoret ples već je godinama nezaobilazan dio zadarskog Adventa, a ova smotra još jednom potvrđuje njegovu važnost u stvaranju tople, svečane atmosfere i zajedništva uoči Božića.
Pozivamo sve Zadranke, Zadrane i goste grada da se pridruže ovom plesnom spektaklu i budu dio božićne čarolije na Adventu u Zadru.
magazin
Novim filmom Jima Jarmuscha i Maratonom kratkometražnog filma sutra se zaključuje sedma godina Kino Zone
Ovog petka dvostruki program u Kino Zoni otvara 13. Maraton hrvatskog kratkometražnog filma, a potom slijedi novo remek-djelo kultnog redatelja Jima Jarmuscha, “Otac majka sestra brat”!
Od 19 h pridružujemo se trinaestom Maratonu kratkometražnog filma kojeg tradicionalno organizira Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i platformom Kinoholik.hr, uz podršku domaćih autorica i autora.
Inicijativa Najkraći dan (21. prosinac) iz koje je proizašao Maraton kratkometražnog filma nastala je 2012. godine u Francuskoj s idejom promocije bogatog repertoara kratkometražne forme. U međuvremenu se proširila na mnoštvo europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje se održava trinaestu godinu zaredom. Ovogodišnje izdanje održat će se od 17. do 21. prosinca diljem Hrvatske i uključit će 21 kratkometražni film. Program će se održati na 27 ekrana širom zemlje.
Tijekom jednosatnog programa posjetitelji Kino Zone će moći pogledati odabrane kratkiše:
Prava istina priče o šori, r. Andrea Slaviček – školske peripetije, zarazne pjesme i misteriozni plavi auto, a usred svega toga tinejdžerica Lena. Ponekad odsutna ili okupirana važnijim stvarima, priča pravu istinu o velikoj šori. Ali, što je to što nam ne želi reći? Svjetsku je premijeru imao u sklopu paralelnog programa Filmskog festivala u Cannesu, Tjedan kritike (Semaine de la Critique), nakon čega je “proputovao” cijeli svijet, prikazavši se na više od 80 festivala.
Rahlo, r. Jozo Schmuch – trideset godina nakon nestanka u ratu, sin se vraća majci, onakav kakav je bio kada ga je posljednji put vidjela.Kratki film Rahlo osvojio Kolica za najbolji kratkometražni film na ovogodišnjem izdanju Zagreb Film Festivala.
Cijeli dan nisam stala, r. Klara Berdais – film isječcima iz svakodnevice kulturne radnice problematizira neke od uvjeta i načina rada nezavisnog kulturnog sektora te ujedno traži razlog i svrhu rada u istom. Od fleksibilnog radnog vremena, potplaćenosti, projektnog financiranja, multitaskanja nekolicine poslova istovremeno pa sve do problema s odmaranjem za kojeg na kraju dana nema ni vremena.
Moralna podrška, r. Vuk Jevremović – hibrid animiranog i dokumentarnog filma, inspiriran glazbom slovenskog benda Laibacha, točnije njihovom pjesmom Moral Support. Kroz umjetničke pokrete film priziva jeku prvih desetljeća 20. stoljeća. Prikazana je vječna bitka između različitih političkih koncepata i tragičnih ljudskih žrtava kao njihove posljedice.
Psihonauti, r. Niko Radas – animirani kratkiš, dobitnik nagrade za najbolji film u kategoriji Natjecanja hrvatskog filma ovogodišnjeg Animafesta. Tematizira psihičke poremećaje koji su napustili ljude, poprimili antropomorfni oblik i pronašli svoje novo utočište.
Crnogoj, r. Tin Žanić – dvanestminutni eksperimentalno – igrani imerzivni spust u krajolik noćne more – ne samo kako izgleda već i kakav je osjećaj imati san s groznicom. Filmska adaptacija noćnog terora: video kolaž živopisnih slika, otrovne atmosfere i nepovezanih veza lišenih ljudske logike. Apokaliptična basna o virusu s one strane zvijezda – onome koji je pao s neba, samo kako bi nas promatrao sa zemlje.
Ulaz na 13. maraton kratkometražnog filma je slobodan!
Potom slijedi duhovit dvosatni Jarmuschev obiteljski mozaik kojeg čine tri priče smještene u trima različitim zemljama. “Otac majka sestra brat” prati odnose odrasle djece i njihovih manje-više otuđenih roditelja u SAD-u, Irskoj i Francuskoj. Jeff (Adam Driver) i njegova sestra Emily (Mayim Bialik) voze se u posjet ocu (Tom Waits) kojeg dugo nisu vidjeli. U raskošnom domu u Dublinu, majka (Charlotte Rampling) razgovara telefonom s terapeutkinjom dok iščekuje dolazak kćeri Timothee (Cate Blanchett) i Lilith (Vicky Krieps). Blizanci Billy (Luka Sabbat) i Skye (Indya Moore) zadnji put posjećuju stan svojih preminulih roditelja u Parizu.
Ispripovijedan u tipičnoj jarmuschevskoj maniri, uz atmosferičnu mješavinu humora i melankolije, Otac majka sestra brat film je prigušene emocionalnosti s nevjerojatnom glumačkom postavom. Dosljedan svom stilu i tematskim preokupacijama, legendarni indie filmaš ovog puta portretira odnose između roditelja i odrasle djece, pri čemu ono neizgovoreno nerijetko nosi veću težinu od izgovorenog. “Otac majka sestra brat” u Veneciji je ovjenčan Zlatnim lavom za najbolji film.
Sjajni “Otac majka sestra brat” gledamo u petak 19. prosinca s početkom u 20.15 h u Polivalentnoj dvorani Providurove palače, a ulaznice se mogu kupiti na samoj lokaciji prikazivanja od 19.15 h te online na platformi CoreEvent.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra, a odvija se u partnerstvu s Koncertnim uredom Zadar.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru







