Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Sunce je jutros najnaklonjenije obali, osobito Dalmciji, dok prema sjeveru ima pljuskova s grmljavinom, kiša pada i u središnjom i zapadnom dijelu unutrašnjosti. Nestabilno će biti i u nastavku srijede, kiša i pljuskovi češći će biti u unutrašnjosti, osobito poslijepodne. Pritom može biti i snažnih naleta vjetra.
Četvrtak će većem dijelu zemlje donijeti kišu i pljuskove s grmljavinom, lokalno izraženije.
Oborina će biti česta i tijekom petka, u većem dijelu zemlje bit će kiše i pljuskova s grmljavinom. Bit će manje toplo.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, osobito tijekom subote, kad još osobito u unutrašnjosti treba računati na kišu i pljuskove, dok će nedjelja u većini krajeva biti većinom suha i pretežno sunčana.
Hrvatska
Vjesnici lokalnih izbora: U tri mjeseca osnovano više političkih stranaka nego cijele prošle godine
Ako hrvatska politička scena ičime ne oskudijeva, onda su to političke stranke. Od obnove višestranačja 1990. godine pa do danas ovdašnjom je političkom arenom prodefiliralo čak 820 stranaka.
Trenutno su aktivne 432, a posljednja u nizu – Pravi SDP koju je osnovao odvjetnik Anto Nobilo, upisana je u Registar političkih stranaka 10. travnja ove godine.
Mnoge političke stranke proteklih su godina bile isključivo lokalne ili regionalne, najčešće osnivane za potrebe sudjelovanja na lokalnim izborima. A mnoge od tih mnogih obično bi se gasile nakon izbrnog podbačaja. Također, desetljeće i više unatrag, s gubitkom kredibiliteta tradicionalnih stranaka i naraslim populizmom koji je podrazumijevao i političku, odnosno svjetonazorsku neodređenost, popularnima su postale nezavisne liste. No i one moraju biti registrirane i uvrštene u Registar političkih stranaka.
Zahuktala proizvodnja političkih stranaka
Pravilom je postalo da se u godinama održavanja parlamentarnih i lokalnih izbora intenzivira osnivanje političkih stranaka. U godinama zatišja, kada izbora nema na vidiku, trend osnivanja stranaka opada.
Primjerice, 2022. godine, u kojoj nije bilo izbora, u Hrvatskoj je bilo osnovano i registrirano tek pet političkih stranka, od kojih, znakovito, niti jedna nezavisna lista. I 2023. godine također je osnovano i registrirano samo pet političkih stranaka. No, dolazak superizborne 2024. godine već se osjetio jer je tih pet stranaka osnovano krajem godine.
Zato se te 2024. intenzivirala ‘proizvodnja’ političkih stranaka: osnovano ih je čak 15. Više nego u prethodne dvije godine zajedno.
Unatrag godinu dana osnovano 25 stranaka
No i lanjski broj registriranih političkih stranaka i nezavisnih lista ove je godine premašen u samo tri mjeseca. Približavanje lokalnih izbora u svibnju rezultiralo je osnivanjem čak 17 stranaka od početka godine pa do 10. travnja kada je osnovana posljednja u nizu, Pravi SDP.
Vratimo li se godinu dana unatrag, do 12. travnja 2024. godine, kada je u Registar političkih stranaka upisan Plavi grad, koji je osnovao Ivica Lovrić isključivo s ciljem nastupa na ovogodišnjim lokalnim izborima u Zagrebu – u proteklih 12 mjeseci osnovano je čak 25 stranaka. Već se iz njihovih naziva i sjedišta vidi da su skoro sve osnovane radi lokalnih izbora. Od njih praktički je jedino Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO) stranka nacionalnog ranga i formata, ali je i ona osnovana silom prilika nakon raskola u Domovinskom pokretu.
Od Plavog grada do Pravog SDP-a
Evo popisa svih 25 političkih stranaka (i nezavisnih lista) osnovanih i registriranih u proteklih godinu dana, kronološkim redom kako su osnivane i s navedenim sjedištem:
- Politička stranka – Plavi grad (Zagreb)
- Dom i Nacionalno okupljanje (Zagreb)
- Hrvatska pučka seljačka stranka (Zagreb)
- BM365 Idemo delati (Zagreb)
- Ante Vičević – Lista za Kostrenu (Kostrena)
- Dario Zurovec Nezavisna lista (Kerestinec)
- Matija Teur Nezavisna lista (Zaprešić)
- Dr. Nenad Panian Nezavisna lista (Dugo Selo)
- Dina Dogan Nezavisna lista (Zagreb)
- Nezavisna lista Ivanić-Grad (Ivanić-Grad)
- Nezavisna stranka Samo tim (Samobor)
- Sve se može (Jastrebarsko)
- Stranka umirovljenika Sjever (Varaždin)
- Nezavisna lista Tomislava Mišetića (Osijek)
- Nezavisna lista Vrime je! (Seget Donji)
- Pavle Kalinić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bolje sutra nezavisna lista (Zadubravlje)
- Nezavisna lista Tomislava Jonjića – Jedino Hrvatska (Zagreb)
- Marija Selak Raspudić Nezavisna lista (Zagreb)
- Bernardić Davor – Nezavisna lista Servus Zagreb (Zagreb)
- Alternativa nezavisni – Jasenko Krovinović (Petrinja)
- Marko Magdić – Nezavisna lista (Križ)
- Istarski demokrati (Pula)
- Lista za dobro mista (Murter)
- Pravi Socijaldemokratski pokret (Zagreb)
Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.
Europa se suočava s novom prijetnjom prirodnoj ravnoteži, invazivnom vrstom stršljena podrijetlom iz jugoistočne Azije.
Azijski stršljen (Vespa velutina), poznat po svojoj agresivnoj prirodi i proždrljivosti, širi se zapadnom Europom i predstavlja ozbiljnu opasnost za populacije oprašivača, posebice pčela, koje su ključne za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane, prenosi Agroklub.
Omiljeni plijen – pčele
Istraživanje koje su proveli znanstvenici Sveučilišta Exeter iz Velike Britanije otkriva zastrašujuće podatke. Analizom crijevnog sadržaja više od 1.500 ličinki azijskog stršljena pomoću metode dubinskog sekvenciranja, utvrđeno je da su konzumirale više od 1.400 različitih vrsta kukaca, među njima i brojne vrste koje oprašuju biljke.
Od pedeset najčešće identificiranih vrsta plijena, čak 43 su kukci koji se hrane nektarom cvijeća, uključujući europsku medonosnu pčelu (Apis mellifera) i dvije vrste bumbara. Njihov nestanak može imati katastrofalne posljedice jer bez oprašivača, biljke se ne mogu razmnožavati, što dovodi do poremećaja u opskrbi hranom i mogućeg kolapsa ekosustava.
Znanstvenici upozoravaju kako se azijski stršljen brzo prilagođava, njegov izbor plijena varira ovisno o sezoni i dostupnosti, što ga čini posebno opasnim predatorom. Njegova prisutnost već je potvrđena diljem zapadne Europe, a stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju.
Znanstvenici pozivaju na akciju
“Vrijeme curi, potrebna je zajednička akcija“, poručuju znanstvenici, pozivajući građane, posebno vrtlare i pčelare, da nauče prepoznati azijskog stršljena i prijave svako uočeno gnijezdo nadležnim službama.
Podsjećaju i na poznatu Einsteinovu izreku: “Ako pčele nestanu sa Zemlje, čovjeku preostaju još četiri godine života.“ Iako je izjava simbolična, poruka je jasna: bez pčela nema ni budućnosti za čovječanstvo.
PU ZADARSKA: Proteklog vikenda spriječena dva krijumčarenja!
(FOTO) UZ “ŽUPANIJSKE DANE 2025.” / “Jezik, pismo i pjesma naših starih” u Ravnim kotarima
DAN PLANETE ZEMLJE / Na Bokanjcu uklonjeno 24,86 tona nepropisno odbačenog otpada
OBAVIJEST / Regulacija prometa i tehničke informacije o proslavi Nedjelje Božjeg milosrđa u Zadru
Tifus postao otporan na antibiotike: Vraća se stara bolest koja ubija
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije#BARABA / Sveti Šime (Erlić)
-
Hrvatska3 dana prijeStižu velike novosti u kaznama za vozače: Evo što se sve mijenja
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”
-
Hrvatska3 dana prijeJoš kratko sunčano, popodne lokani pljuskovi i grmljavima