Više od 150 tona zlata, čija se vrijednost procjenjuje na oko četiri milijarde eura, otkriveno je na jednom poljoprivrednom gospodarstvu u Francuskoj, javlja Anadolu.

Prema izvješćima francuskih medija, poljoprivrednik Michel Dupont pronašao je nekoliko grumena zlata tijekom poljoprivrednih radova u regiji Auvergne.

To mu je privuklo pozornost pa je pozvao geologe koji su po izlasku na teren utvrdili da se na zemljištu nalazi više od 150 tona zlata.

Procjenjuje se da je nalazište zlata vrijedno oko 4 milijarde eura, što ga čini jednim od najvećih otkrića zlata u zemlji posljednjih godina.

Službene vlasti još nisu dopustile iskopavanje zlata na Dupontovoj zemlji, zbog čega su potrebna istraživanja kako bi se zaštitila priroda tog područja.

U Francuskoj je eksploatacija nalazišta zlata u nadležnosti vlade, prenosi Fenix Magazin.

Dok ekonomski stručnjaci tvrde da bi iskopavanje zlata moglo značajno doprinijeti regionalnom gospodarstvu zapošljavanjem stotina ljudi, ekolozi tvrde da bi takva aktivnost mogla imati negativne posljedice za prirodu.

Nova istraga otkrila je raširenu kontaminaciju europskih vina s trifluorooctenom kiselinom (TFA) — postojanim nusproizvodom PFAS-a, grupe industrijskih kemikalija široko poznatih kao “vječne kemikalije”.

Niti jedno vino proizvedeno u posljednjih nekoliko godina u 10 zemalja EU-a nije prošlo analizu. U nekim je bocama utvrđeno da su razine 100 puta veće od onih koje se obično registriraju u vodi za piće.

Studija, koju je u srijedu objavila Pesticide Action Network (PAN) Europe, daje dodatan razlog za što hitnijim postupnim ukidanjem pesticida koji sadrže PFAS, skupinu kemikalija koje je napravio čovjek, a koje su dizajnirane da izdrže toplinu, vodu i ulje te da se odupru razgradnji u okolišu.

Prije 1988. ga nije bilo, danas 3000 veći od granice

Proizvodnja vina među najvećim je korisnicima pesticida u europskoj poljoprivredi, osobito fungicida, što vinograde čini vjerojatnim žarištem za nakupljanje kemikalija. Grožđe je posebno osjetljivo na gljivične bolesti, što zahtijeva često prskanje tijekom vegetacijske sezone, uključujući i neke proizvode koji sadrže PFAS spojeve.

Istraživači su otkrili da, iako se TFA nije mogao otkriti u vinima ubranim prije 1988., razine kontaminacije od tada su stalno rasle – dosegnuvši do 320 mikrograma po litri u bocama iz posljednje tri berbe, što je razina koja je više od 3000 puta veća od zakonske granice EU-a za ostatke pesticida u podzemnim vodama.

Autori studije povezuju ovaj porast s rastućom upotrebom pesticida na bazi PFAS-a i novijih fluoriranih rashladnih sredstava tijekom prošlog desetljeća.

“Ovo je znak upozorenja koju ne treba ignorirati”, rekao je Helmut Burtscher-Schaden iz austrijske nevladine organizacije Global 2000, koji je vodio istraživanje. “Ogromno nakupljanje transmasnih kiselina u biljkama znači da vjerojatno unosimo puno više ove vječne kemikalije putem hrane nego što se prije pretpostavljalo.”

Analizirano 49 vina, opasna i organska

Izvješće pod naslovom Poruka iz boce analiziralo je 49 vina, uključujući konvencionalne i organske proizvode. Iako su organska vina obično imala niže koncentracije TFA, nijedno nije bilo bez kontaminacije. Vina iz Austrije pokazala su posebno visoke razine, iako su istraživači naglasili da problem obuhvaća cijeli kontinent.

“Ovo nije lokalni problem, to je globalni problem”, upozorio je Michael Müller, profesor farmaceutske i medicinske kemije na Sveučilištu u Freiburgu, koji je proveo neovisnu studiju koja je potvrdila slične rezultate. “Nema više nezagađenih vina. Čak ni organski uzgoj ne može u potpunosti zaštititi od ovog zagađenja jer je transmasna masna kiselina sada sveprisutna u okolišu.”

Nalazi naglašavaju sve veći nadzor PFAS-a – široke klase fluoriranih spojeva koji se koriste u proizvodima od neljepljivog posuđa do pjene za gašenje požara i poljoprivrednih pesticida. Te su tvari cijenjene zbog svoje trajnosti, ali se pokazalo da se nakupljaju u okolišu iu živim organizmima, s poveznicama s rakom, oštećenjem jetre i reproduktivnim oštećenjima.

Dok su rizici dugolančanih PFAS odavno prepoznati, TFA su donedavno i regulatori i proizvođači smatrali relativno benignim. To se stajalište sada dovodi u pitanje. Studija koju je financirala industrija iz 2021. u skladu s EU-ovom uredbom o kemikalijama REACH povezala je izloženost TFA s ozbiljnim malformacijama fetusa kunića, što je navelo regulatore da predlože klasificiranje TFA kao “otrovne za reprodukciju”.

EU treba glasati o PFAS pesticidu

“Zbog toga je još hitnije djelovati”, rekla je Salomé Roynel, službenica za politiku u PAN Europe. Istaknula je da prema važećim pravilima EU-a o pesticidima, metaboliti koji predstavljaju rizik za reproduktivno zdravlje ne bi se smjeli otkriti u podzemnim vodama iznad 0,1 mikrograma po litri – granica koju TFA redovito premašuje i u vodi, a sada i u hrani.

Vrijeme objave izvješća dodaje politički pritisak samo nekoliko tjedana prije nego što zemlje članice EU-a trebaju glasovati o tome hoće li zabraniti flutolanil, PFAS pesticid koji je identificiran kao značajan emiter TFA. Pokretači kampanje tvrde da EU mora ići dalje, apelirajući na zabranu svih PFAS pesticida.

Moguće zamjene?

“Glasovanje o flutolanilu prvi je test o tome shvaćaju li kreatori politike ozbiljno ovu prijetnju”, rekao je Roynel. “Ali u konačnici, moramo eliminirati cijelu kategoriju ovih kemikalija iz poljoprivrede.”

Industrijske skupine će vjerojatno odstupiti, tvrdeći da su pesticidi na bazi PFAS-a i dalje ključni za zaštitu usjeva. No Müller se suprotstavlja toj tvrdnji, rekavši da su alternative dostupne: “Postoje alternative. Ideja da su te kemikalije bitne jednostavno nije istinita.”

Uz obuhvatnija ograničenja PFAS-a u EU-u o kojima se trenutno raspravlja, studija o vinu unosi novi moment u rasprave o tome kako se uhvatiti u koštac s kemijskim onečišćenjem i zaštititi opskrbu hranom u Europi.

“Što više odgađamo, to je zagađenje gore”, rekla je Burtscher-Schaden. “I zato što imamo posla s vječnim kemikalijama, svaka godina nedjelovanja zaključava štetu za generacije koje dolaze.”

Europska komisija odbila je komentirati izvješće.

XDR Typhi nije samo otporan na antibiotike koji se uobičajeno daju, kao što su ampicilin, hloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, već raste i otpornost na nove antibiotike, kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije

Tifusna groznica je možda rijetka u razvijenim zemljama, ali ova bolest, za koju se smatra da postoji tisućljećima , još uvijek predstavlja veliku opasnost, a prema istraživanju objavljenom 2022. godine, bakterija koja izaziva tifusnu groznicu razvija veliku otpornost na lijekove.

Raste otpornost bakterija na antibiotike

Trenutno su antibiotici jedini način za učinkovito liječenje tifusa, koji izaziva bakteriju Salmonella enterica serovar Typhi (S Typhi). Ipak, tijekom posljednja tri desetljeća, otpornost bakterija na oralne antibiotike raste.

Znanstvenici su sekvencionirali genom 3.489 sojeva S Typhia prikupljenih od 2014. do 2019. godine u Nepalu, Bangladešu, Pakistanu i Indiji i otkrili porast ekstenzivno otpornih na lijekove XDR Typhi.

XDR Typhi nije samo otporan na antibiotike koji se uobičajeno daju, kao što su ampicilin, hloramfenikol i trimetoprim/sulfametoksazol, već raste i otpornost na nove antibiotike, kao što su fluorokinoloni i cefalosporini treće generacije. Što je još gore, ovi se sojevi globalno šire velikom brzinom, piše Science Alert.

Dok većina slučajeva XDR Typhi potiče iz južne Azije, istraživači su identificirali skoro 200 slučajeva međunarodnog širenja od 1990. godine – većina je stigla u jugoistočnu Aziju, istočnu i južnu Afriku, ali su superbakterije tifusa također pronađene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Državama i Kanadi.

„Brzina kojom su se pojavili i širili visokorezistentni sojevi S Typhi posljednjih godina je razlog za zabrinutost i naglašava potrebu za hitnim proširenjem mjera prevencije, posebno u zemljama s najvećim rizikom“, rekao je specijalist za zarazne bolesti Jason Andrews sa Sveučilišta Stanford u vrijeme objavljivanja rezultata.

Znanstvenici već godinama upozoravaju na tifus otporan na lijekove.

Samo jedan efikasan

Šrvi XDR soj tifusa identificiran je u Pakistanu 2016, a do 2019. postao je dominantan genotip u naciji. Povijesno gledano, većina XDR sojeva tifusa pobjeđivala se antimikrobnim sredstvima treće generacije, kao što su kinoloni, cefalosporini i makrolidi. Međutim, u ranijim 2000-ih, mutacije koje daju otpornost na kinolone činile su više od 85 postotaka svih slučajeva u Bangladešu, Indiji, Pakistanu, Nepalu i Singapuru. Istovremeno je zavladala i rezistencija na cefalosporine i danas je ostao samo jedan oralni antibiotik: makrolid, azitromicin. I ovaj lijek možda neće djelovati još dugo.

Studija iz 2022. objavljena u The Lancet Microbe, otkrila je da se mutacije isto tako otporne azitromicin sada također šire, „ugrožavajući učinkovitost svih oralnih antimikrobnih sredstava za liječenje tifusa“. Iako XDR S Typhi još nije usvojio ove mutacije, ako bude – u ozbiljnoj smo nevolji. Ako se ne liječi, do 20 posto slučajeva tifusa može biti fatalno, a danas ima 11 milijuna slučajeva tifusa godišnje, prenosi Nova.

Potencijal još jedne zdravstvene krize

Buduće epidemije mogu se donekle spriječiti konjugovanim cjepivima protiv tifusa, ali ako se pristup ovim cjepivima ne proširi globalno, svijet bi uskoro mogao imati još jednu zdravstvenu krizu.

„Nedavna pojava XDR-a i S Typhi otpornog na azitromicin stvara veću hitnost za brzo širenje preventivnih mjera, uključujući upotrebu tifusnih konjugiranih cjepiva u zemljama s endemskim tifusom“, pišu autori. „Ovakve mjere su potrebne u zemljama u kojima je prevalencija otpornosti na antimikrobne lijekove među izolatima S Typhi trenutno visoka, ali s obzirom na sklonost međunarodnom širenju, ne bi trebalo biti ograničena na takvo okruženje.“

Zdravstveni stručnjaci tvrde da nacije moraju proširiti pristup cjepivima protiv tifusa i ulagati u nova istraživanja antibiotika. Otpornost na antibiotike jedan je od vodećih uzroka smrti u svijetu.