Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

UTORAK, SVEUČILIŠTE: Novi koncert Zadarskog komornog orkestra

Objavljeno

-

Sinoć, 16. 11. u punoj crkvi sv. Šime održan je koncert mješovitog pjevačkog zbora Condura Croatica uz članove Udruge žena Luzor iz Preka. Izveli su glazbeno-scensko djelo, oratorij Svit za spasom vapije čije autorstvo potpisuje dirigent zbora, maestro Ivo Nižić.

U utorak, 19. 11. s početkom u 20 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta nastupit će Zadarski komorni orkestar pod dirigentskom palicom Ede Mičića te uz pijanista Bruna Vlaheka i Martina Marijanovića na braču. Izvest će rano djelo Wolfanga Amadeusa Mozarta Koncert za klavir i orkestar u C-duru br. 13, KV 415, zatim Serenadu za gudače u F-duru, op. 6 austrijskog dirigenta, skladatelja i pijanista Felixa Weingartnera koji je rođen u Zadru te Simfoniju u c-molu (rev. S. Šulek) Josipa Mihovila Stratika, inače pripadnika zadarske plemićke obitelji. Večer će biti obogaćena i jednom praizvedbom – Koncertom za A-brač i gudački orkestar op. 63 Bruna Vlaheka.

Dirigent Edo Mičić rođen je u Zadru, gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Na Muzičkoj akademiju u Zagrebu studirao je na Odjelu za glazbenu kulturu. U vrijeme studija vodio je nekoliko amaterskih zborova. Nakon Zagreba odlazi u Graz te na Sveučilištu za glazbu i dramske umjetnosti studira orkestralno dirigiranje u klasi M. Horvata i M. Turnowskog. Sudjelovao je na majstorskim tečajevima u Weimaru (klasa H. Roegner) i Beču. Od 1995. do 1998. bio je asistent na Odjelu za kompoziciju i dirigiranje na Sveučilištu u Grazu, a od 1999. unaprijeđen je u docenta. Gostovao je s orkestrima i ansamblima u Hrvatskoj, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Kini, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji. Suosnivač je i umjetnički ravnatelj ansambla Zeitfluss Graz i komornog orkestra Camerata Mitropa. Bio je član ARBOS-a, udruženja za novi glazbeni teatar s kojim je dirigirao operne praizvedbe u Klagenfurtu, Salzburgu i Pragu. Posljednjih godina nastoji revitalizirati djela iz zadarske glazbene prošlosti. Na Glazbenim večerima u sv. Donatu 2013. godine uz Zadarski komorni orkestar izvodi Pastorellu Giovannija Cigale, a godine 2015. u sklopu Koncertne sezone Zadar, dirigira Simfonijskim orkestrom HRT – a i programom Nikola Strmić i zadarska glazbena baština 19. stoljeća.

Martin Marijanović diplomski studij tambure završio je 2023. godine na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje trenutno radi kao asistent. Tijekom školovanja osvojio je desetak prvih nagrada na međunarodnim i državnim natjecanjima u kategoriji solo instrumenta i kategorijama komorne glazbe, a dobitnik je Dekanove nagrade za izuzetan akademski uspjeh. Akademske godine 2022./2023. boravi na Umjetničkoj akademiji u Plovdivu (Bugarska) u sklopu programa Erasmus. Član je orkestra Golden String, Tamburaškog kvarteta Bastion i dua H&M s kojim njeguje novu glazbu za tamburu i klavir. Kao solist nastupio je na koncertima mladih glazbenika u Matici hrvatskoj, na Osječkoj glazbenoj srijedi, Varaždinskim baroknim večerima i Glazbenoj tribini u Osijeku. U suradnji s hrvatskim skladateljima i na njegov poticaj, posvećeno mu je nekoliko skladbi pisanih za tamburu.

Bruno Vlahek hrvatski je pijanist rođen u Zagrebu, gdje je na Muzičkoj akademiji diplomirao u klasi Vladimira Krpana kao jedan od najmlađih studenata u povijesti ustanove. Poslijediplomske studije završava na Konzervatoriju u Lausannei kod Jean-Françoisa Antoniolija te na Hochschule für Musik u Kölnu kod Vasilija Lobanova, gdje je istodobno studirao kompoziciju i improvizaciju. Usavršavao se u klasi Dmitrija Baškirova na Visokoj školi za glazbu kraljice Sofije u Madridu. Laureat je međunarodnih pijanističkih natjecanja, poput onih u Parizu, Šangaju i Lyonu, kao i u Monte Carlu i Londonu u klavirskom duu D&B u kojem djeluje sa suprugom, pijanisticom Dubravkom Vukalović. Nastupa diljem Europe i svijeta u dvoranama kao što su Palau de la Música u Barceloni, Liszt Ferenc u Budimpešti,

Dubai Opera, St. Martin-in-the-Fields u Londonu, Auditorio Nacional u Madridu, Mozarteum u Salzburgu, Seoul Arts Centre i drugdje te na festivalima u Dubrovniku, Beču, Bolzanu, Moskvi, Palma de Mallorci, Dar-es-Salaamu itd. Nositelj je naslova Mladi glazbenik godine Zagrebačke filharmonije, dobitnik švicarskih nagrada Paderewski i Max D. Jost, nagrade Yamahine zaklade, Memorijalne nagrade Pnina Salzman u Izraelu, nagrade Artists on Globe te nositelj počasne diplome španjolske kraljice Sofije. Istodobno, kao skladatelj, laureat je međunarodnih natjecanja, poput Cristóbal Halffter i New Classics, a dobitnik je i diskografske nagrade Porin i Nagrade Stjepan Šulek. Njegove snimke emitirane su za televizijske i radijske kuće diljem Europe, a snimao je za Croatia Records, Naxos i PlayClassics. Koncertira i na orguljama, a autor je skladateljskog opusa koji čine orkestralne, komorne, solističke i vokalne skladbe raznih žanrova. Aktivno se bavi i pedagoškim radom te je član ocjenjivačkih sudova glazbenih natjecanja. Redovito održava majstorske tečajeve.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Muzej antičkog stakla dobitnik godišnje nagrade HMD za realizirani marketinško-propagandni program 

Objavljeno

-

By

foto: MAS

Muzej antičkog stakla u Zadru jedan je od ovogodišnjih dobitnika nagrade Hrvatskog muzejskog društva u kategoriji za realizirani marketinško-propagandni program, za izložbeni projekt Staklarske radionice u Muzeju antičkog stakla u Zadru: Advent u MAS-u.

Svečana dodjela godišnjih nagrada Hrvatskog muzejskog društva održala se u ponedjeljak, 10. studenog 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Nagradu je primila autorica izložbenog projekta Fabija Franulović, voditeljica Odsjeka za marketing, promidžbu i prodaju. 

Izložbeni projekt „STAKLARSKE RADIONICE U MUZEJU ANTIČKOG STAKLA U ZADRU: ADVENT U MAS-u” popularizirao je jedinstvenu muzejsku atrakciju koja djeluje isključivo u Muzeju antičkog stakla u Zadru, a to su staklarske radionice. Autori izloženih predmeta, staklopuhači Marko Štefanac i Antonija Gospić uz konzervatoricu-restauratoricu Ivanu Matković svojim su umijećem oblikovanja stakla proizveli unikatne staklene predmete/suvenire koji su putem ove izložbe prezentirani širokoj javnosti na jedan inovativan način. 

Uz ravnatelja Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Hrvoja Manenicu, svečanosti su prisustvovali i ostali kolege iz Muzeja. Četvrta je ovo nagrada Hrvatskog muzejskog društva dodijeljena Muzeju antičkog stakla u Zadru u raznim kategorijama te za izuzetna postignuća i doprinos muzejskoj struci.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Sv. Filip i Jakov u top 5 hrvatskih općina po izdvajanju za socijalnu zaštitu!

Objavljeno

-

By

foto: Općina Sv. Filip i Jakov

U odnosu na 2023. godinu, općine su unutar proračunske stavke socijalna zaštita u 2024. godini, sredstva povećale za preko 50 posto. Po relativnom i apsolutnom iznosu po rastu predvode Bošnjaci, a među vodećima su još općine Bilje, Brdovec, Stara Gradiška, Dubrava, Ribnik, Sveti Filip i Jakov, Klis… Općine Ribnik i Bošnjaci su najviše izdvojile za socijalnu zaštitu po stanovniku i prema udjelu iz proračuna.

Među vodećima su po ta dva kriterija još, primjerice, Lećevica, Sveti Filip i Jakov, Gorjani, Klis, Zadvarje, Lovas, Konavle, Pojezerje, Petlovac, Ružić, Unešić… Pokazala je to naša analiza napravljena iz proračunskih izvješća općina i podacima proračunske stavke socijalna zaštita.

U listopadu je obilježen Svjetski dan beskućnika, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i Međunarodni dan starijih osoba. Nizom projekata i mjera pokušavaju se ublažiti problemi potrebitih, povećati inkluzivnost, pospješiti smještaj starijih u domovima…

U programu rada Vlade RH 2024. – 2028. predviđeno je kreiranje ciljanih i učinkovitih mjera namijenjenih najranjivijim skupinama društva kako bi se stopa rizika od siromaštva smanjila ispod 15 posto. Planirano je povećanje socijalnih naknada, kao i povećanje osnovice na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade s trenutnih 160 na 200 eura do 2028. Naknada za ugroženog kupca energenata – piše i analizira načelnik.hr – nastavit će se isplaćivati u uvećanom iznosu od 70 eura. Osigurat će se i ravnomjeran pristup integriranim uslugama socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja za djecu i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a smanjivat će se i energetsko siromaštvo.

Također, nastavlja se provoditi Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027. godine, s ciljem osiguravanja uvjeta i alata za učinkovito smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti te poboljšanja svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva, kao i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji. Hrvatski nacionalni ciljevi za smanjenje siromaštva, usklađeni s Europskim stupom socijalnih prava do 2030. godine uključuju smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 298 tisuća, uključujući 40 tisuća djece. Republika Hrvatska se također obvezala na ciljeve Europskog jamstva za djecu, čiji je cilj osigurati da sva djeca imaju pristup osnovnim pravima i uslugama, s posebnim projektima usmjerenima na poboljšanje pristupa zaštiti djece i ranom odgoju i obrazovanju.

Novim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine, koje su na snazi od 1. travnja 2025., unaprijeđena je skrb za beskućnike tako što je omogućeno da beskućnik ima pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u 100 posto iznosu iako je smješten u prihvatilište ili organizirano stanovanje, dok su ranije imali pravo na 50 posto iznosa. Skrb o njima je  u nadležnosti je jedinica lokalne i područne samouprave, a Ministarstvo svake godine, u suradnji sa županijama, gradovima i općinama izrađuje Plan zbrinjavanja beskućnika u zimskim uvjetima, pri čemu se prikupljaju podaci o raspoloživim smještajnim kapacitetima te o dodatnim mogućnostima smještaja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima.

Od 2016. godine do danas, Ministarstvo je iz sredstava FEAD-a osiguralo 39,4 milijuna eura za financiranje projekata humanitarnih organizacija kroz koje je pružena pomoć u obliku hrane i osnovne materijalne pomoći za više od 300 tisuća osoba koje žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, u istom je razdoblju Ministarstvo iz sredstava ESF-a financiralo niz projekata u vrijednosti većoj od 655 milijuna eura namijenjenih aktivnostima socijalnog uključivanja brojnih ranjivih skupina. U lipnju ove godine objavljen je Poziv „Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici“, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, u okviru kojeg će se financirati projekti koji će podupirati socijalnu uključenost ranjivih i socijalno osjetljivih skupina.

Akcijskim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. realizirana su 73 programa za beskućnike u iznosu od 2,9 milijuna eura, kojima je obuhvaćeno više od 4 tisuće beskućnika. Novim Akcijskim planovima bit će predviđene mjere usmjerene ka smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, kao i ostvarivanju jednakih prilika i bolju uključenost u zajednicu, koje će uključivati i ranjivu skupinu beskućnika.

U tijeku je i izgradnja te opremanje osamnaest centara za starije osobe diljem Hrvatske, a neki od njih grade se upravo u općinama – Lovasu, Nedelišću, Svetom Filipu i Jakovu, Kostreni, Voćinu i Vrpolju.

Kroz projekt Zaželi sklopljeno je 514 ugovora vrijednih 460,7 milijuna eura osiguranih iz europskog socijalnog fonda. Upravo se i najveći dio općina uključio u ovaj program.

Kako naša analiza pokazuje, u 2024. godini ukupno je 340 općina povećalo izdvajanja unutar stavke socijalna zaštitu, a  u odnosu na 2023. godinu, dok su kod 6 općina sredstva ostala jednaka. Ukupno su sredstva povećana za 24,1 milijun eura, odnosno za 51 posto. Udjeli u proračunu kod dvije općine premašuju 50 posto izdvojenih proračunskih sredstava za stavku socijalne zaštite, a kod čak 78 općina je udjel dvoznamenkasti.

Općina Ribnik najviše je izdvojila za socijalnu zaštitu po stanovniku u lanjskom proračunu, gotovo 2,1 tisuću eura, a Bošnjaci 1,4 tisuću eura, obje koje su na tom području bile vodeće i u našoj mandatnoj analizi ulaganja u socijalnu zaštitu.  Lećevica je, nadalje,  po stanovniku izdvojila 347 eura, Sveti Filip i Jakov 309 eura, Gorjani 294 eura, Klis 284, Zadvarje 260, Lovas 251 euro, Konavle 215 eura i Velika Trnovitica 215 eura. Prema udjelu iz proračuna s izdvojenih gotovo 69 posto opet predvodi Ribnik, mala općina Karlovačke županije i također je slijede Bošnjaci, velika općina Vukovarsko-srijemske županije, koja je izdvojila 54 posto iz proračuna za socijalnu zaštitu. Pojezerje je izdvojilo 32 posto, Gorjani 29 posto, Petlovac 26 posto, Ružić, Unešić i Podgorač 23 posto te Donji Vidovec i Velika Trnovitica 22 posto.

Po rastu izdvojenih sredstava u 2024. godini, u odnosu na 2023., u apsolutnom i relativnom iznosu, predvode Bošnjaci u čijem su proračunu za socijalnu zaštitu sredstva povećana za 4 milijuna eura, odnosno za gotovo 3 tisuće posto. Blizu je po postotnom rastu  Bilje, slijedi Brdovec s rastom od 1,2 tisuće posto, Stara Gradiška u kojoj su sredstva povećana za tisuću posto, za nešto manje povećana su u Dubravi, u Ribniku i Trpnju za nešto više od 900 posto, za 855 posto u Općini Sveti Juraj na Bregu te za 802 posto u Donjoj Motičini i Kistanju.

U apsolutnom iznosu je nakon Općine Bošnjaci, najveći rast izdvojenih sredstava za socijalnu zaštitu na godišnjoj razini imala općina Brdovec, za 2,1 milijun eura, Sveti Filip i Jakov za 1,1 milijun, Klis za 776,8 tisuća eura, Ribnik za 679,9 tisuća, Bilje za 590,7 tisuća, Erdut za 536,8 tisuća, Bistra za 502,2 tisuće, Konavle za 426,1 tisuća i Sveti Juraj na Bregu za 316,6 tisuća eura.

Izvor: Antena Zadar

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PROJEKT OD DVA MILIJUNA EURA / Zagrebačka tvrtka Markoja gradit će širokopojasnu mrežu za područje Bibinja i Zemunika

Objavljeno

-

By

Općina Bibinje potpisala je ugovor s tvrtkom Markoja d.o.o. iz Zagreba o projektiranju i građenju širokopojasne mreže elektroničke komunikacijske infrastrukture na području općina Bibinje i Zemunik Donji. Riječ je o projektu koji će omogućiti brži i pouzdaniji pristup internetu stanovnicima, poduzetnicima i javnim institucijama u tim područjima.

Ukupna vrijednost ugovora nakon provedenog postupka javne nabave iznosi 2.067.500,00 eura, a rok završetka radova je 30. lipnja 2026. godine. 

Realizacija projekta pridonijet će digitalnom razvoju lokalne zajednice, boljoj povezanosti te stvaranju preduvjeta za nove gospodarske i društvene aktivnosti u skladu s nacionalnim i europskim digitalnim strategijama. Projekt se financira u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Načelnik Općine Bibinje, Šime Sekula, istaknuo je važnost ovog projekta za daljnji razvoj lokalne zajednice:

“Ovo je jedan od ključnih infrastrukturnih projekata koji će donijeti konkretne koristi našim mještanima i gospodarstvenicima. Kvalitetna digitalna povezanost otvara mogućnosti za nove poslovne ideje, obrazovanje i svakodnevni život. Ponosni smo što Bibinje ide ukorak s vremenom i ulaže u pametnu budućnost,” izjavio je Sekula.

Provedbom ovog projekta, Bibinje i Zemunik Donji pridružit će se jedinicama lokalne samouprave koje ulažu u digitalnu transformaciju i stvaranje pametne infrastrukture za budućnost.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu