Connect with us

magazin

PRVA JE NEDJELJA ADVENTA Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

U došašću prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.

Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje

U prvome dijelu došašća vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca, pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića, a završava 24. prosinca, na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo do danas, i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme došašća.

U Starom zavjetu proroci su navješćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu naviješta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: “Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo”.

Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: “Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!”, a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.

Zornice i adventski vijenac

U vrijeme došašća služe se rane jutarnje sv. mise zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.

Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”.

Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.

Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

Na sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na sv. Luciju. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je pšenica gušća, viša, bujnija i zelenija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.

U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Susjedi dolaze jedni drugima i govore: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!”. Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punu milosti”, a crkveni oci nazivali su Mariju – Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.

Sveti Nikola

U vrijeme došašća, slavi se i sv. Nikola (6. prosinca), odnosno “Nikolinje”. Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siromašnim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune darova.

U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima. Tako Krampusom plaše djecu i potiču ih da budu dobra i poslušna.

Na sv. Luciju, 13. prosinca, brojni su običaji širom Hrvatske, kao i onaj kad djevojke upisuju imena 11 momaka na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, kako je ime koje posljednje ostane – ime momka za kojeg će se udati. Ako posljednji papirić bude prazan, sljedeće godine, vjeruju, neće se udati.

Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom.

Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novca i sl.

Budući, da je sv. Lucija zaštitnica očiju postoje i običaji vezani uz to. Taj dan štede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i kod bačkih Hrvata.

Djetinjce, materice i očiči običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Hrvatskoj i istočnoj Hercegovini, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od muškaraca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Hrvata u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupnina su uglavnom slatkiši, orasi, lješnjaci i drugo, uglavnom, suho voće.

Dan sv. Tome Apostola, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić.

Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U Bosni peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne šare i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.

Ime Badnjak povezano je s riječju “bdjeti”, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. voštanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.

Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti. Muškarci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.

Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s češnjakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila posna i bez mesa i masti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

FOTOGALERIJA / Neno Belan & Fiumensi sinoć nastupili na Adventu u Zadru

Objavljeno

-

By

Neno Belan i njegovi Fiumensi sinoć su na zadarskom Adventu priredili večer za pamćenje, ispunivši Trg Petra Zoranića do zadnjeg slobodnog mjesta.

Hitovi poput “Sunčan dan”, “Dotakni me usnama”, i “Stojin na kantunu” podigli su atmosferu, a u jednom trenutku Belan je povikao: “Fešta!” – na što je publika oduševljeno popratila glasnim odobravanjem i plesom, stvarajući pravi val energije po kojoj je zapravo zadarski Advent i poznat.

Tijekom koncerta, Belan je posvetio i pjesmu svom preminulom prijatelju i kolegi, Massimu. Izveo je jednu od njegovih pjesama, dirnuvši publiku koja je zapjevala s njim od srca.

Kao što se i očekivalo, Belan je s publikom podijelio ne samo svoje hitove nego i svoj mediteranski šarm, dokazujući još jednom zašto je čest gost Zadra i jedan od najomiljenijih izvođača u Hrvatskoj.

Ovim se koncertom još jednom pokazalo kako je zadarski Advent pravi magnet za sve generacije jer spaja i odličnu glazbu, vrhunsku spizu, ali emocije i zajedništvo u jedinstvenu blagdansku priču. S bogatim programom i izvođačima poput Nene Belana, Advent u Zadru nastavlja graditi svoj status nezaobilaznog odredišta tijekom prosinca.

 
Nastavi čitati

magazin

Vodoinstalater upozorava da ne koristite popularna sredstva za čišćenje jer mogu uništiti WC

Objavljeno

-

By

Pexels

Vodoinstalateri su podijelili popis proizvoda za čišćenje koje nikada ne bi koristili u kupaonici i upozorili da neki popularni trikovi zapravo mogu nanijeti više štete nego koristi – a jedan od njih je tableta s izbjeljivačem.

Kada čistite svoj dom, očekujete da proizvodi koje koristite budu sigurni, prikladni i učinkoviti.

Međutim, kako ljudi osmišljavaju kreativne prečace i trikove, nije sve što obećava olakšanje uvijek najbolji izbor, a može čak izazvati i probleme, piše Mirror.

Prema riječima vodoinstalatera, postoje određene stvari koje nikada ne biste trebali raditi pri čišćenju kupaonice, a otkrili su proizvode i metode čišćenja koje izbjegavaju pod svaku cijenu.

Prva stvar na njihovom popisu je specifičan proizvod za čišćenje koji može “uništiti” vaš toalet. Radi se o tabletama za čišćenje WC-a s izbjeljivačem.

Preporučuju korištenje četke za WC i sredstva za čišćenje poput spreja, što smatraju daleko boljim načinom čišćenja nego stavljanje tablete s izbjeljivačem u WC školjku.

Iako to zahtijeva više truda, “što dulje tableta stoji, dulje njezine kemikalije nagrizaju materijale vašeg WC-a. Cijevi WC-a s vremenom će početi češće curiti, a WC neće pravilno ispirati,” objasnila je tvrtka Mr. Rooter Plumbing.

Stručnjaci također upozoravaju vlasnike kuća da ne vjeruju svemu što se reklamira kao ispravno za ispiranje.

Osim toga, vodoinstalateri upozoravaju na korištenje jakih kemikalija za odčepljivanje odvoda, ističući da često uzrokuju “više štete nego koristi” kod začepljenja uzrokovanih kosom te mogu nagrizati stare cijevi.

Još jedan popularan trik koji se često spominje jest korištenje sode bikarbone u odvodima. No, vodoinstalater AJ Jenkins upozorava da miješanje sode bikarbone s tvarima poput octa može “nagrizati” gumene brtve u sudoperima.

 
Nastavi čitati

magazin

(FOTOGALERIJA) VEČER ZA PAMĆENJE / Deset tisuća ljudi na velikom zadarskom domoljubnom koncertu “Domu mom”

Objavljeno

-

By

Veliki koncert domoljubne glazbe “Domu mom” u organizaciji Laudato TV-a, održan u subotu 30. studenog, oduševio je Zadar i cijelu Hrvatsku. Ozračje zajedništva, ljubavi, ponosa i nade svakog je trenutka višesatnog glazbenog programa isijavalo iz raspjevane publike. Više od 10 000 posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva ispunili su dvoranu Krešimira Ćosića na Višnjiku i iz svega glasa, nerijetko i zagrljeno, pjevali poznate domoljubne hitove dok se na pozornici izmjenjivalo 20 izvođača. Okupljeno mnoštvo uživalo je uz svima dobro znane hitove o ljubavi prema domovini, a koje su na svoj način, utkajući vlastitu osobnost i emocije, otpjevale mnoge zvijezde domoljubne glazbene scene.

Trosatni glazbeno-scenski spektakl u Višnjiku nikoga nije mogao ostaviti ravnodušnim. Snažni stihovi koji su nas podsjetili na teške trenutke naše bremenite prošlosti, kao i one trenutke u kojima smo bili najsretniji, probudili su kod publike rijetko viđene emocije.

Emotivno je bilo od samog početka i sjajne izvedbe hrvatske himne “Lijepa naša” koju je otpjevala Lucija Zovko uz pratnju klavira i gudača, tijekom cijelog glazbenog spektakla, pa sve do kraja i vrhunca večeri – izvedbe pjesme “Lijepa li si” koju su, personificirajući hrvatsko zajedništvo, otpjevali svi izvođači predvođeni Tihom Orlićem. Vijest koja je iz Zadra obradovala sve okupljene zbog koje se dvoranom prolomio pljesak priopćio je publici voditelj Robert Kurbaša – koncert “Domu mom” ponovno se vraća u Zagreb, a termin je 11. listopada 2025.!

Nakon uvodnog dijela koncerta koji su činile himna RH u izvedbi spomenute Lucije Zovko i legendarne pjesme “Moja domovina” koju su zajedničkim snagama izveli svi izvođači, uslijedio je pozdravni govor voditelja Roberta Kurbaše i molitva koju je predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Publiku je za nastavak domoljubnog koncerta podgrijala Klapa “Sv. Juraj” HRM-a pjesmom “Ako ne znaš šta je bilo”. Nakon toga na sceni se pojavio Dražen Žanko koji je zajedno s njima otpjevao “Od stoljeća sedmog”, a zatim je Žanko zapjevao i “Zagora me rodila”. Šima Jovanovac nastupio je s pjesmama “I kad umrem, pjevat će Slavonija” i “Živila Hrvatska”, a pjesme “Suza za zagorske brege” i “To je tvoja zemlja” zajedno s raspjevanom publikom pjevao je Adalbert Turner Juci. Pjesma “Vukovar, Vukovar” bila je za sve okupljene posebno emotivna, a otpjevao ju je Mirko Švenda Žiga. Nakon nje isti izvođač zapjevao je i “Hrvatska mati me rodila”. Dašak dalmatinske pisme u Zadar je prvi donio duet Jure Brkljače i Dina Petrića koji su izvedbom pjesme “Zadar zauvik” dodatno podigli atmosferu. Pava Ravenšćak i Lucija Zovko na pozornicu su donijele jedan od najpoznatijih domoljubnih hitova: “Dajem ti srce, zemljo moja”. Velika hrvatska glazbena diva Meri Cetinić samom pojavom na sceni izazvala je euforiju okupljenih, a njezine emotivne izvedbe pjesama “Dome moj” i “Zemlja dide mog” publiku su dovele do delirija. Tomislav Bralić i klapa Intrade pjesmama “Stina pradidova”, “Ne damo te, pismo naša” i “Croatio, iz duše te ljubim” razgalili su 10 000 ljudi u publici, a nakon njih mikrofon je preuzela Ivana Kovač koja je nastavila u istom, dalmatinskom tonu.

Njezine izvedbe pjesama “Dalmacija u mom oku” i Kome bi šumilo more moje sinje” nikog nisu ostavile ravnodušnim. Dvorana Krešimira Ćosića ovacijama je dočekala drugi izlazak Klape ”Sv. Juraj” HRM-a na pozornicu. Oni im, očekivano, nisu ostali dužni. Sjajno su otpjevali pjesmu “Tu je moj dom”, a nakon njih miljenik dalmatinske publike Ivica Sikirić Ićo zapjevao je “Evo mene, moji ljudi” i “Dalmatinac sam”.

Mladi trio: Jure Brkljača, Pava Ravenšćak i Dino Petrić, oduševio je publiku izvedbom pjesme “Croatia”. Dašak nogometnih stadiona i navijačke atmosfere u Zadar su donijeli Zaprešić Boys energičnim nastupom i pjesmama “Igraj, moja Hrvatska” i “Moj Vukovar” na koje je publika fantastično reagirala. Dražen Zečić otpjevao je pjesmu “Pravi Hrvat ne umire nikada”. Miroslav Škoro pred zadarskom publikom izveo je neke od svojih najvećih hitova: “Ne dirajte mi ravnicu”, “Sude mi” i “Svetinja”. Matu Bulića publika je euforično dočekala na sceni, a on im se odužio pjesmama “Domu mom”, izvedbom “Ja sam na te ponosan” s Franom Peharom i “Moja Hercegovina”. Na kraju su svi izvođači, predvođeni Tihom Orlićem, zajedno s publikom zapjevali veliki Thompsonov domoljubni hit “Lijepa li si”.

Koncert nisu propustili general Mladen Fuzul, izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, Damir Mišković dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, te Iwo Bender, regionalni direktor EWTN-a za istočnu Europu.

Na koncert se osvrnula glavna producentica Ksenija Abramović.

“Koncert u Zadru ispunio je sva naša očekivanja, a vjerujemo i ona publike koja je više od tri sata pjevala iz svega glasa. Zajedništvo u ponosu, ljubavi i zahvalnosti prema domovini mogli su se vidjeti svakog trenutka u pjevanju zagrljenih zaljubljenih, mahanju hrvatskom zastavom djece i roditelja, suzi u oku onih koji su s Hrvatskom prošli mnogo, osmijehu i ponosnom pogledu na mlade generacije koji pjevaju riječi pjesama koje su starije od njih samih. Ljubav prema domovini zaista nas je sve ujedinila, kako publiku, tako i sve one koji iza ovog projekta stoje – glazbenike, organizatore, tehniku i cijelu produkciju. Drago mi je da na kraju ove večeri mogu reći: Gospodine, HVALA, i poručiti: Dome moj, čekamo te u Zagrebu!”

Svi okupljeni, iako tužni zbog kraja dugoočekivanog zadarskog koncerta, puni nade i optimizma vesele se idućem “Domu mom”, onom 11. listopada 2025. u Areni Zagreb, za koji su mnogi odmah pohrlili kupiti ulaznice na Eventim.hr.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu