Hrvatska
Hrvati uzimaju previše bolovanja: Evo koliko su Slovenci produktivniji radnici
Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.Produktivnost je ključni problem dobrog dijela hrvatske industrije, koja po tom pitanju primjerice za Slovenijom zaostaje 60 posto, istaknuto je u utorak tijekom konferencije “Vrijeme je za industriju: Novi pristup za konkurentnost”, koju je organizirala Hrvatska gospodarska komora.
Zabrinjava pad udjela industrije u BDP-u no to nije ključno, nego kako povećati produktivnost kako bi bila u prosjeku EU-a, rekao je potpredsjednik HGK-a Tomislav Radoš.
Trošak bolovanja prepoloviti
Dodao je da po pitanju produktivnost Hrvatska zaostaje za Slovenijom 60 posto.
Industriji nadalje, kako je rekao, u kratkom roku trebaju kvalitetni radnici. Istaknuo je i da je trošak bolovanja na račun poslodavaca sada 42 dana što bi po njemu trebalo smanjiti na pola. Vezano uz problematiku podizanja minimalnih plaća, naveo je da je problem i u dizanju svih ostalih plaća. “Nitko nije protiv toga da plaće rastu, one trebaju rasti – što su plaće veće, to znači da imamo bolje proizvode koje prodajemo i možemo ljude platiti bolje”, naglasio je Radoš.
“Cilj je da se koncentriramo na kratkoročne mjere, koje će poduzećima omogućiti da hvataju korak u produktivnosti, zaključio je.
Brine njemačko usporavanje ekonomije
Predsjednik Sektora IT industrije pri HGK Alojzije Jukić istaknuo je da i dalje u Hrvatskoj imamo porast novoosnovanih poduzeća iz tog segmenta, kao i rast prihoda. Oko 45 posto prihoda IT poduzeća dolazi s globalnog tržišta, oko 55 posto s domaćeg. Tri najveća vanjska tržišta za hrvatske IT kompanije su SAD, Njemačka i Velika Britanija, što po Jukiću izaziva određenu zabrinutost, pogotovo zbog njemačkog usporavanja ekonomije.
IT industrija odskače od ostatka industrije u visini plaća, koje su u prosjeku 1.630 eura, no problem Jukić vidi u velikom broju mikro i malih poduzeća, dok je relativno mali broj srednjih i velikih.
6800 IT kompanija
U Hrvatskoj, kazao je, posluje oko 6.800 IT kompanija s 37 tisuća zaposlenih, a samo lani je osnovano gotovo 600 novih tvrtki. Prihodi su im oko 3,8 milijardi eura. Predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen naveo je da auto industrija prolazi kroz svojevrsnu stagnaciju, prvenstveno zbog loših strategija prebrzog prelaska na električne aute, ali i kao posljedica covida što je ostavilo traga na poslovanju kod proizvođača automobila i njihovih dobavljača.
Bez obzira na te okolnosti, AD Plastik je zadnje dvije godine sklopio više od 200 milijuna eura novih poslova, pa će mu stope rasta biti veće od tržišnih, rekao je.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek smatra da je hrvatska industrija snažna i vrlo otporna na sve izazove. Najveći problemi industrije su po njemu administrativna odnosno porezna opterećenja i manjak radnika. Najavio je da će ministarstvo do kraja godine raspisati četiri nova poziva kojima je cilj osnaživanje i brendiranja industrije.
Hrvatska
Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj: Vrh popisa neće nikoga iznenaditi
Indeks slobodnih radnih mjesta OVI za 2024. pokazuje da je potražnja za radom u odnosu na 2023. pala za 3,2 posto, objavio je u petak Ekonomski institut, Zagreb, čiji analitičari ne očekuju značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini.
“Ukupan broj oglasa u 2024. godini bio je drugi najveći od 2005. godine, otkad pratimo indeks, ali manji u odnosu na rekordnu 2023. godinu. Najveći pad indeksa ipak je iza nas jer je ostvaren u prvih osam mjeseci, dok je u posljednjem tromjesečju zabilježen rast od 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Sudeći prema mjesečnim i desezoniranim podacima, OVI indeks se u 2024. godini stabilizirao te se uzimajući u obzir očekivana makroekonomska kretanja ne očekuje značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini”, istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.
Najveći doprinos godišnjem padu potražnje imali su oglasi u kojima su se tražili radnici s niskom kvalifikacijom, za 1,1 postotni bod, slijedili su oni sa srednjom kvalifikacijom, za 0,7 postotnih bodova, dok su najmanji negativan doprinos imali oglasi s traženom visokom kvalifikacijom, 0,2 postotna boda.
Stoga se i udio oglasa s niskom kvalifikacijom smanjio za jedan postotni bod, na 14,5 posto, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže srednja i visoka kvalifikacija povećali tijekom 2024. godine za 0,7 odnosno 0,3 postotna boda, naveli su iz EIZ-a.
Prodavači najtraženiji
Na ljestvici najtraženijih pet zanimanja gotovo da i nije došlo do promjene u godinu dana. Tako, najviše su se tražili prodavači, kuhari su u 2024. godini pretekli konobare za jedno mjesto, te s trećeg mjesta “skočili” na drugo, a skladištari i vozači su ostali na četvrtoj i petoj poziciji.
Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima su se tražili knjigovođe, profesori i zaposlenici u financijama, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli građevinski radnici, konobari, programeri, radnici u proizvodnji, teleoperateri i učitelji. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pala potražnja za zidarima, s 25. pali na 30. mjesto, dok su se zanimanja farmaceuta, inženjera građevine i medicinske sestre popela za četiri mjesta – farmaceuti s 28. na 24., inženjeri građevine s 14. na 10., a medicinske sestre s 22. na 18. mjesto, piše u EIZ-ovoj analizi.
U 2024. godini zabilježeno je daljnje povećanje i broja i udjela ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 53 posto, 4,8 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije, navodi se.
Sve regije osim južnog Jadrana s padom broja oglasa
Sve regije osim južnog Jadrana zabilježile su pad broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 1,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1,2 postotna boda te istočna Hrvatska s 0,4 postotna boda. Također, i oglasi iz inozemstva su na godišnjoj razini pali za 29 posto te ostvarili negativan doprinos od 0,7 postotnih bodova.
Prema gore su “povukli” jedino oglasi u regiji južni Jadran koji su ostvarili godišnji rast od 6,5 posto te su ukupnom rastu broja oglasa doprinijeli s pozitivnim predznakom u iznosu od 0,9 postotnih bodova. Najtraženija zanimanja u toj regiji bila su ona prodavača, hotelijera/ugostitelja, inženjera građevine, kuhara i profesora, a najveći pad potražnje zabilježen je kod skladištara, konobara i zidara, izvijestili su iz EIZ-a.
OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Hrvatska
Sve je više viroza, liječnici upozoravaju: Najviše dominiraju ove infekcije
Liječnici imaju sve više posla, što je uobičajeno za ovo doba godine. Haraju viroze, a čekaonice u domovima zdravlja se pune.
Nakon blagdanskih dana, kažu, nešto je povećan i broj crijevnih viroza. Sve je više i slučajeva gripe, pa liječnici upozoravaju – treba paziti na higijenu, izbjegavati veća okupljanja u zatvorenim prostorima, a u slučaju pojave simptoma potražiti liječničku pomoć kako bi se spriječile moguće komplikacije.
“Pojačani su pregledi, pojačane su posjete. Jako puno pacijenata se javlja te puno ljudi ima respiratorne simptome – kašalj, suh, vlažan, sekrecija na nos i grlobolje”, objasnila je liječnica obiteljske medicine Jana Car za Dnevnik.hr.
“Najviše dominiraju respiratorne infekcije, ako gledamo kroz cijeli prosinac tu su bile rinovirusne infekcije, adenovirusne ako govorimo o djeci, a ubrzo je uslijedio i značajniji porast osoba oboljelih od gripe i respiratorno-sincicijskog virusa”, rekao je infektolog Zoran Barušić.
Hrvatska
Na snazi niz upozorenja. Snijeg pada diljem kopna, na obali moguća jaka nevremena
Stigla je najavljena promjena vremena. Diljem kopna pada snijeg, a u dijelovima zemlje već se stvara snježni pokrivač. Snijeg pada u Lici, Gorskom kotaru, ali i u unutrašnjosti – U Zagrebu, Karlovcu, Sisku, Bjelovaru, Kutini…
Kako najavljuju meteorolozi, očekuje se stvaranje snježnog pokrivača na kopnu, posebno u gorskim predjelima, gdje bi moglo pasti i preko 30 centimetara novog snijega.
Na Jadranu su lokalno mogući izraženi pljuskovi s grmljavinom, osobito na krajnjem jugu. Prema večeri sa sjeverozapada postupno razvedravanje i prestanak oborine.
Vjetar prijepodne umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni, prolazno na udare i jak. Na Jadranu će umjeren do jak jugozapadnjak i jugo okretati na buru, lokalno na udare i olujnu, tijekom jutra na sjeveru, a krajem dana na krajnjem jugu.
Temperatura zraka između -2 i 3, na Jadranu od 6 do 11 Celzijevih stupnjeva. Navečer osjetno hladnije.
Na snazi upozorenja
DHMZ je danas za središnje i gorske predjele upalio žuti alarm zbog snijega i moguće poledice te obilnih padalina. Na obali je na snazi žuti alarm zbog mogućih jakih grmljavinskih nevremena, ali i zbog jakog jugozapadnog vjetra, koji će okretati na buru.
HAK poslao upozorenje vozačima
“Zbog promjenjivih meteoroloških uvjeta, prije polaska na put informirajte se o stanju u prometu na internetskim stranicama ili aplikaciji Hrvatskog autokluba (informacije su dostupne u realnom vremenu kada nastupe promjene za pojedine skupine vozila, o čemu odlučuju nadležne cestarske službe u RH) i provjerite meteorološke uvjete na internetskim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda”, objavio je Hrvatski autoklub.
Kolnici su mokri i skliski od kiše, a u Gorskom kotaru, Lici, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj mjestimice pada snijeg. Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te na put ne kreću bez zimske opreme, dodali su.
Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama te za vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu na cestama u Lici i Gorskom kotaru.
Za sav promet zatvorene su (zbog snijega ili srušenih stabala):
- ŽC4030 Duzluk – Kutjevo
- ŽC4100 Gornji Vrhovci – Poljanska
- ŽC4253 Slatinski Drenovac – Jankovac
- ŽC5217 Bruvno – Mazin – Dobroselo – Donji Lapac.
U nastavku petka i dalje tmurno uz kišu i snijeg, no već poslijepodne sa sjeverozapada postupno razvedravanje. Umjeren do jak jugozapadnjak zamijenit će bura, u unutrašnjosti pušu sjeveroistočnjak i sjeverozapadnjak na istoku Hrvatske.
U subotu će biti od jutra duž Jadrana pretežno sunčano, u unutrašnjosti mjestimice s maglom koja se može dugotrajnije zadržavati. Jutro će na kopnu biti hladno, stoga treba računati na pojavu mraza, a vozače se poziva na oprez zbog poledice uslijed niskih temperatura. Bura će oslabjeti.
Stabilizacija će biti kratkog vijeka i već tijekom nedjelje sa zapada će navirati oblaci, ponovno će zapuhati jugo i jugozapadnjak, na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru može pasti malo kiše prema kraju dana.
-
magazin3 dana prije
(FOTOGALERIJA) POSJETILI SMO E-SHAPE CENTAR U VESLAČKOJ / Evo kako u 30 minuta odraditi vrhunski trening i “tretman” za kožu i celulit…
-
magazin5 dana prije
NARODNA VJEROVANJA / Evo kako ne smijete ući u Novu godinu!
-
magazin5 dana prije
FENG SHUI OTKRIVA: Šest stvari s kojima treba ući u Novu godinu…
-
magazin5 dana prije
NOVOGODIŠNJI OBIČAJI / Znate li zašto se na Silvestrovo nosi crveno donje rublje?