Europska zemlja iz susjedstva ima jednu od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija u središnjoj Europi, stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu), a kvaliteta života je među najboljima u svijetu.

Hrvati već godina napuštaju svoju zemlju i odlaze u Njemačku, Irsku pa čak i na skandinavski poluotok u potrazi za boljim životom, životnim uvjetima, plaćama… No, prema novim podacima, “obećana zemlja” im je puno bliže. Naime, slovenska Vlada i sindikati potpisali su granski kolektivni ugovor koji predviđa povećanje plaća koji se tiče osnovice plaća u javnom sektoru sve do 2028. godine. Sustav plaća javnog sektora primjenjuje se na cijeli javni sektor, a povećanje plaća odnosi se na oko 190.000 zaposlenih u javnom sektoru. Procjene su da će osnovne plaće javnih službenika prosječno rasti za 19 posto, što u prosjeku znači povećanje za 380 eura bruto, piše RTVSlo, a prenosi Večernji list.

Prema novom ugovoru, nova ljestvica plaća sastoji se od 67 razreda, pri čemu je razlika između razreda smanjena s četiri posto na tri posto, a omjer između najviše i najniže plaće bit će 1:7. Osnovna plaća u prvom razredu bit će jednaka minimalnoj plaći za 2024. godinu, koja iznosi 1.253,90 eura bruto, dok je predviđena osnovna plaća u najvišem razredu 8.821,04 eura bruto, navode slovenski mediji. Sindikati i Vlada dogovorili su se da će svake četiri godine procjenjivati učinak rasta minimalne plaće i plaća u javnom sektoru te poduzimati potrebne mjere.

Poznati su iznosi koje će imati neki od zaposlenika u javnom sektoru. Početna plaća policajca iznosit će 1.636 eura bruto, što je povećanje od 34 posto u odnosu na dosadašnji iznos. Početna plaća profesionalnog vojnika iznosit će 1.636 eura. Raste plaća carinika, pravosudnog policajca i vatrogasca iznosit će 1.685 eura, što je porast od 38 posto. Učitelji će dobiti porast plaće od 28 posto, što znači da će primati 2.135 eura bruto. Početna plaća medicinske sestre primalje iznosit će 1.736 eura bruto, a medicinska sestra na odjelu intenzivne njege dobit će 1.897 eura. Liječnici specijalisti imat će plaću od 4.890 eura bruto.

Slovenija je jedna i od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija u središnjoj Europi, stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu). Zemlja je to koja se redovito rangira među one s najvišom kvalitetom života u svijetu, ima kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, visoku stopu obrazovanja, kao i snažnu socijalnu politiku.

Hladna fronta okrenut će kišu u snijeg od kasnog subotnjeg do nedjeljnog jutra od sjevera prema jugu kroz Alpe. Nad Austrijom i dijelovima Slovenije očekuje se prava mećava.

Dinamičan i progresivan vremenski obrazac u Europi predviđa još jednu intenzivnu zimsku oluju ovog vikenda, piše Severe Weather Europe.

“Duboka depresija razvijat će se prema zapadnoj Europi i intenzivirati u veliku snježnu oluju, što će uzrokovati zimske uvjete na velikom dijelu kontinenta do početka idućeg tjedna. Progresivni vremenski obrazac nad Sjevernim Atlantom i Europom daleko je od svog kraja, jer brojni dolazi prema Europi s zonalnim tokom. Sada se na horizontu oblikuje jedan intenzivan sustav”, piše SWE.

Nastavljaju kako zahvaljujući velikom blokirajućem visokom tlaku koji se razvija nad Atlantikom, vjetrovi će se okrenuti prema sjeveru i gurnuti hladnu zračnu masu u zapadnu i središnju Europu, izazivajući intenzivnu zimsku oluju od petka do nedjelje, prenosi net.hr.

Jaka kiša i snijeg

“Mnoge će regije doživjeti jake kiše i snijeg, a uvjeti za putovanje bit će otežani. Slijedeći blokirani tok nad Sjevernim Atlantom, dominantna značajka bit će značajan sustav visokog tlaka, uparen s dubokom depresijom koja se pomiče s UK-a prema Beneluxu, Njemačkoj i Alpama tijekom vikenda. Intenzivno zimsko vrijeme uspostavit će se uz put fronta”, navodi SWE.

Nadalje, tok između Visokog i Niskog tlaka omogućit će širenje hladne zračne mase daleko na jug prema zapadnoj i jugozapadnoj Europi, uključujući sjeverozapadnu Afriku. To će donijeti svjež snijeg na viša područja Iberijskog poluotoka, Pirineja i Alpa.

Glavna zanimljiva značajka bit će brzo nastajuća atlantska oluja koja će u petak ući u Irsku i UK te će se razviti u veliki frontalni sustav dok se širi zapadnom Europom u subotu.

Snježna oluja

“Zimska oluja pomaknut će se dalje prema jugoistoku u subotu navečer i uvesti sekundarnu depresiju nad sjevernim Sredozemljem, uzrokujući veliku snježnu oluju za Alpe i okolna područja”, navodi SWE.

U nastavku su prikazani ukupni dnevni iznosi snijega u kontinentalnoj Europi. Očekuje se svjež snijeg u mnogim područjima, uključujući sjevernu Veliku Britaniju, sjevernu Iberiju, alpsku regiju, zapadni Balkan i srednju Europu. Snijeg će također padati u istočnoj Europi i Skandinaviji.

Uvjeti za vrijeme i putovanja pogoršat će se brzo u zapadnoj i središnjoj Europi dok zimska oluja pogodi kontinent tijekom vikenda.

“Veliki visoki tlak na višim razinama oblikovat će vremenski obrazac tijekom vikenda i početkom idućeg tjedna. Blokirani zonalni tok izazvat će hladnu invaziju iz Arktičkog područja u zapadnu Europu. Stoga će duboka zatvorena depresija u petak ući u zapadnu Europu, intenzivirajući se i produbljujući tijekom subote i nedjelje dok se pomiče prema središnjoj Europi i Alpama. Na površini će duboka depresija prolaziti kroz Irsku i UK u subotu. Postat će vrlo velik sustav koji će dominirati europskim kontinentom do sredine idućeg tjedna. Ove dvije velike značajke rezultirat će intenzivnim gornjim vjetrovima između blokirajućeg visokog tlaka Atlantika i duboke depresije u Srednjoj Europi, te zaokružujući bazu doline”, navodi SWE.

SWE navodi kako sljedeći grafikon prikazuje intenzitet uspostavljenog zonalnog toka vjetrova na geopotencijalnoj visini od 500 mbar, otprilike 8 km iznad tla. Jezgra strujanja u povezana je s polarnom strujom koja se proteže dalje na sjeveru.

Frontalni sustavi

“Velika dolina omogućit će da se arktička zračna masa širi prema zapadnoj Europi početkom vikenda, postupno se pomičući prema jugu do početka idućeg tjedna. Veliki hladni zračni bazen ostat će na mjestu nekoliko dana, stvarajući uvjete za padaline koje će u mnogim regijama prijeći u snijeg”, navodi SWE.

Od petka ujutro, dodaje SWE, atlantska oluja izlazi sa zapada prema Irskoj i UK-u, dok će joj središnji tlak pasti ispod 980 mbar. Frontalni sustav brzo će se kretati kroz regiju, donoseći jake kiše i olujne vjetrove u blizini središta. Najveće udare vjetra mogli bi doseći 90-120 km/h na jugu Velike Britanije.

Severe Weather Europe navodi kako će snijeg biti moguć na sjevernoj strani depresije od petka popodne do rane petkovne noći na sjeveru Velike Britanije i u Škotskoj. Snijeg će se zatim proširiti na južnu Skandinaviju dok hladna fronta gura prema Alpama.

Anomalija

“Široko rasprostranjeni hladni zračni masiv pomaknut će se u sustavovom tragu preko Irske i UK-a prema Francuskoj kasno u subotu, donoseći zimske pljuskove sa sitnim snijegom i grmljavinskim snijegom lokalno. Jaki vjetrovi puhat će zapadnom Europom do nedjelje. Značajna geopotencijalna anomalija razvijat će se u nedjelju i ponedjeljak dok će sjeverni atlantski greben i zatvorena depresija u središnjoj Europi ojačati. Usmjerit će se veliki kontrast između ovih dviju velikih značajki. Duboka dolina u središnjoj Europi bit će velika, stvarajući zimsku oluju za alpsku regiju ispod”, navodi SWE. Dalje prema jugoistoku, nastavlja SWE, u središnjoj Europi, dogodit će se duboka sekundarna površinska depresija ispod hladnih viših slojeva atmosfere.

“Ovo intenzivira frontalni sustav koji prelazi preko Alpa, sjevernog Sredozemlja i sjevernog Balkana. Hladna fronta okrenut će kišu u snijeg od kasnog subotnjeg do nedjeljnog jutra od sjevera prema jugu kroz Alpe. Težak snijeg padat će nad Austrijom i dijelovima Slovenije. Neki snijeg bit će prognoziran u alpskoj regiji tijekom sljedećih pet dana, od jugoistočne Francuske do Švicarske, Austrije i Slovenije. Iako će sustav postupno slabiti kako se pomiče na jug u ponedjeljak, snijeg će se također razviti duž Dinarskog planinskog lanca u zapadnom Balkanu”, navodi SWE. Dodaju kako će se snijeg vjerojatno nakupljati u južnoj Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj početkom idućeg tjedna.

“Hladni bazen uspostavljen između velikog blokirajućeg visokog tlaka Atlantika i duboke depresije u Srednjoj Europi održavat će hladno vrijeme jugozapadnoj Europi do sredine idućeg tjedna, s najhladnijim anomalijama u utorak i srijedu. Dani će biti mnogo hladniji od normalnih u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj”, zaključuje SWE.

Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, ali rasli su i troškovi stanovanja koji su se, prema najnovijem izvješću Eurostata, u nekim zemljama udvostručili. Najgore je stanovnicima Irske koji su lani imali najveće troškove režija (plin, voda, struja), dvostruko više od prosjeka EU-a, piše Dnevnik.hr.

Druga najskuplja zemlja za stanovanje je Luksemburg gdje su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto iznad prosjeka.

Gdje je Hrvatska?
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU. No, tu je odmah i Hrvatska u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Zanimljivo je da je 2010. situacija bila nepovoljnija, troškovi režija tada su bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.

Eurostat navodi da su troškovi stanovanja porasli u 17 država članica od 2010., dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.

Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine na nivou EU-a, kada su blago pale za prosječnih 0,3 posto.

Rastu cijene najma
Od 2010. do 2023. prosječno najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.

Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. Kad je Hrvatska u pitanju, cijene najma bile su za oko šest posto veće od europskog prosjeka. U prosjeku, stanovnici Europske unije prošle su godine trošili oko petine ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.

Više od dvije trećine ljudi u EU-u, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.

Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.

U 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija. U Irskoj čak 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.

S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).

Hrvatska je treća u Europi i po napučenosti nekretnina: prosjek je oko tri osobe u kućanstvu što Hrvatsku s Poljskom stavlja na dno ljestvice s prosječno jednom sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.