Severe Weather Europe (SWE) objavio je veliku zimsku prognozu koja otkriva što Europu očekuje u sljedeća tri mjeseca.

Na meteorološku zimu 2024./2025., koja je već počela, utjecat će i La Niña. Gledajući zimske temperature, postoji slab signal La Niña faze za niže temperature od normalnih u većem dijelu srednje i zapadne Europe zbog područja niskog tlaka iznad ovih regija i područja visokog tlaka na zapadu.

Općenito gledano, tijekom zime La Niña donosi manje oborina diljem kopnene Europe, a više oborina na jugu i dijelovima sjevera, navodi SWE.

Pristojne količine snježnih oborina

Ukupna prognoza snježnih oborina za ovo razdoblje pokazuje pristojne količine snježnih oborina nad Europom zbog pada hladnog zraka. SWE naglašava da tu nije riječ o snijegu na tlu nego o snježnim padalima izračunatim iz oborina.

U drugoj polovici prosinca očekuje se pomicanje glavnog područja niskog tlaka prema sjevetozapadu, što će omogućiti prodor zapadnijeg tok u kontinentalnu Europu. Temperaturna karta pokazuje trend neutralne do niske temperature u dijelovima jugozapadne i središnje Europe. Toplije anomalije dopiru s Atlantika i preko istoka ispod područja visokog tlaka.

Podaci sugeriraju da neće biti prave hladnoće u vrijeme praznika. Iako strujanje od zapada prema sjeverozapadu iz Atlantika ponekad može biti blago i hladno, ono ne dopušta snažan prijenos hladnog zraka sa sjevera.

Temperature iznad normale

Prognoza zimske temperature pokazuje uglavnom više temperature od normalnih u Europi. Tople anomalije su slabije na zapadu i jugozapadu zbog zapadnog strujanja s Atlantika, koje je općenito blago do hladno. Jače tople anomalije predviđaju se nad istočnim središnjim krajevima i prema sjeveroistoku.

Najnovija prognoza oborinske anomalije pokazuje više oborina nad sjevernom Europom. Za jugozapadnu Europu prognozira se manje oborina od normale, dok se za ostatak kopna očekuje normalna količina oborina u ovom razdoblju. Dijelovi Sredozemnog mora također pokazuju više oborina, predviđa SWE na temelju mogela ECMWF.

Američki model CFS pokazuje sličnu prognozu kad je riječ o tlaku – upućuje na zonu niskog tlaka iznad sjeverozapada i izvan Atlantika.

Gledajući prognozu temperature, CFS predviđa temperature iznad normale u većem dijelu Europe. Baš kao i ECMWF, to je zato što zapadno strujanje donosi blaži atlantski zrak preko zapada, ali prelazi u toplije južno strujanje prema istoku.

Zimski potencijal u veljači

Prognoza oborina također je slična ECMWF-ovoj. To znači povećanu količinu oborina ispod mlaznog toka prema sjeveru. Više oborina zahvatit će i sjeverni dio srednje Europe i jugoistok, dok se manje oborina predviđa u jugozapadnim i južnim središnjim krajevima.

SWE navbodi da podaci sugeriraju na bolji zimski potencijal u mjesecu veljači. CFS model ukazuje na drugačiji obrazac pritiska nego ECMWF-ov model. Prikazuje područje visokog tlaka koje se diže iznad sjeverozapada umjesto sustava niskog tlaka kao u ECMWF-u.

Budući da se visokotlačni sustav vrti u smjeru kazaljke na satu, to znači strujanje od sjevera prema sjeveroistoku na prednjoj strani i južno strujanje na stražnjoj strani. To omogućuje koridor hladnog zraka sa sjeveroistoka izravno u istočnu, središnju i dijelove južne Europe.

To se može vidjeti u prognozi temperature za veljaču u ovom modelu. Topla anomalija uzdiže se iznad Atlantika u jugozapadnu i sjeverozapadnu Europu. Ali nagovještava se koridor hladnog zraka, koji donosi hladniji (ali suši) zrak sa sjeveroistoka dublje u kontinent.

Takav bi događaj donio niže temperature. SWE ukazuje na to da oba modela ukazuju na to da se nešto događa u veljači, ali s drugačijim scenarijem u svakom modelu.

Hladna fronta okrenut će kišu u snijeg od kasnog subotnjeg do nedjeljnog jutra od sjevera prema jugu kroz Alpe. Nad Austrijom i dijelovima Slovenije očekuje se prava mećava.

Dinamičan i progresivan vremenski obrazac u Europi predviđa još jednu intenzivnu zimsku oluju ovog vikenda, piše Severe Weather Europe.

“Duboka depresija razvijat će se prema zapadnoj Europi i intenzivirati u veliku snježnu oluju, što će uzrokovati zimske uvjete na velikom dijelu kontinenta do početka idućeg tjedna. Progresivni vremenski obrazac nad Sjevernim Atlantom i Europom daleko je od svog kraja, jer brojni dolazi prema Europi s zonalnim tokom. Sada se na horizontu oblikuje jedan intenzivan sustav”, piše SWE.

Nastavljaju kako zahvaljujući velikom blokirajućem visokom tlaku koji se razvija nad Atlantikom, vjetrovi će se okrenuti prema sjeveru i gurnuti hladnu zračnu masu u zapadnu i središnju Europu, izazivajući intenzivnu zimsku oluju od petka do nedjelje, prenosi net.hr.

Jaka kiša i snijeg

“Mnoge će regije doživjeti jake kiše i snijeg, a uvjeti za putovanje bit će otežani. Slijedeći blokirani tok nad Sjevernim Atlantom, dominantna značajka bit će značajan sustav visokog tlaka, uparen s dubokom depresijom koja se pomiče s UK-a prema Beneluxu, Njemačkoj i Alpama tijekom vikenda. Intenzivno zimsko vrijeme uspostavit će se uz put fronta”, navodi SWE.

Nadalje, tok između Visokog i Niskog tlaka omogućit će širenje hladne zračne mase daleko na jug prema zapadnoj i jugozapadnoj Europi, uključujući sjeverozapadnu Afriku. To će donijeti svjež snijeg na viša područja Iberijskog poluotoka, Pirineja i Alpa.

Glavna zanimljiva značajka bit će brzo nastajuća atlantska oluja koja će u petak ući u Irsku i UK te će se razviti u veliki frontalni sustav dok se širi zapadnom Europom u subotu.

Snježna oluja

“Zimska oluja pomaknut će se dalje prema jugoistoku u subotu navečer i uvesti sekundarnu depresiju nad sjevernim Sredozemljem, uzrokujući veliku snježnu oluju za Alpe i okolna područja”, navodi SWE.

U nastavku su prikazani ukupni dnevni iznosi snijega u kontinentalnoj Europi. Očekuje se svjež snijeg u mnogim područjima, uključujući sjevernu Veliku Britaniju, sjevernu Iberiju, alpsku regiju, zapadni Balkan i srednju Europu. Snijeg će također padati u istočnoj Europi i Skandinaviji.

Uvjeti za vrijeme i putovanja pogoršat će se brzo u zapadnoj i središnjoj Europi dok zimska oluja pogodi kontinent tijekom vikenda.

“Veliki visoki tlak na višim razinama oblikovat će vremenski obrazac tijekom vikenda i početkom idućeg tjedna. Blokirani zonalni tok izazvat će hladnu invaziju iz Arktičkog područja u zapadnu Europu. Stoga će duboka zatvorena depresija u petak ući u zapadnu Europu, intenzivirajući se i produbljujući tijekom subote i nedjelje dok se pomiče prema središnjoj Europi i Alpama. Na površini će duboka depresija prolaziti kroz Irsku i UK u subotu. Postat će vrlo velik sustav koji će dominirati europskim kontinentom do sredine idućeg tjedna. Ove dvije velike značajke rezultirat će intenzivnim gornjim vjetrovima između blokirajućeg visokog tlaka Atlantika i duboke depresije u Srednjoj Europi, te zaokružujući bazu doline”, navodi SWE.

SWE navodi kako sljedeći grafikon prikazuje intenzitet uspostavljenog zonalnog toka vjetrova na geopotencijalnoj visini od 500 mbar, otprilike 8 km iznad tla. Jezgra strujanja u povezana je s polarnom strujom koja se proteže dalje na sjeveru.

Frontalni sustavi

“Velika dolina omogućit će da se arktička zračna masa širi prema zapadnoj Europi početkom vikenda, postupno se pomičući prema jugu do početka idućeg tjedna. Veliki hladni zračni bazen ostat će na mjestu nekoliko dana, stvarajući uvjete za padaline koje će u mnogim regijama prijeći u snijeg”, navodi SWE.

Od petka ujutro, dodaje SWE, atlantska oluja izlazi sa zapada prema Irskoj i UK-u, dok će joj središnji tlak pasti ispod 980 mbar. Frontalni sustav brzo će se kretati kroz regiju, donoseći jake kiše i olujne vjetrove u blizini središta. Najveće udare vjetra mogli bi doseći 90-120 km/h na jugu Velike Britanije.

Severe Weather Europe navodi kako će snijeg biti moguć na sjevernoj strani depresije od petka popodne do rane petkovne noći na sjeveru Velike Britanije i u Škotskoj. Snijeg će se zatim proširiti na južnu Skandinaviju dok hladna fronta gura prema Alpama.

Anomalija

“Široko rasprostranjeni hladni zračni masiv pomaknut će se u sustavovom tragu preko Irske i UK-a prema Francuskoj kasno u subotu, donoseći zimske pljuskove sa sitnim snijegom i grmljavinskim snijegom lokalno. Jaki vjetrovi puhat će zapadnom Europom do nedjelje. Značajna geopotencijalna anomalija razvijat će se u nedjelju i ponedjeljak dok će sjeverni atlantski greben i zatvorena depresija u središnjoj Europi ojačati. Usmjerit će se veliki kontrast između ovih dviju velikih značajki. Duboka dolina u središnjoj Europi bit će velika, stvarajući zimsku oluju za alpsku regiju ispod”, navodi SWE. Dalje prema jugoistoku, nastavlja SWE, u središnjoj Europi, dogodit će se duboka sekundarna površinska depresija ispod hladnih viših slojeva atmosfere.

“Ovo intenzivira frontalni sustav koji prelazi preko Alpa, sjevernog Sredozemlja i sjevernog Balkana. Hladna fronta okrenut će kišu u snijeg od kasnog subotnjeg do nedjeljnog jutra od sjevera prema jugu kroz Alpe. Težak snijeg padat će nad Austrijom i dijelovima Slovenije. Neki snijeg bit će prognoziran u alpskoj regiji tijekom sljedećih pet dana, od jugoistočne Francuske do Švicarske, Austrije i Slovenije. Iako će sustav postupno slabiti kako se pomiče na jug u ponedjeljak, snijeg će se također razviti duž Dinarskog planinskog lanca u zapadnom Balkanu”, navodi SWE. Dodaju kako će se snijeg vjerojatno nakupljati u južnoj Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj početkom idućeg tjedna.

“Hladni bazen uspostavljen između velikog blokirajućeg visokog tlaka Atlantika i duboke depresije u Srednjoj Europi održavat će hladno vrijeme jugozapadnoj Europi do sredine idućeg tjedna, s najhladnijim anomalijama u utorak i srijedu. Dani će biti mnogo hladniji od normalnih u Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj”, zaključuje SWE.

Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 48 posto između 2010. i 2023. godine, ali rasli su i troškovi stanovanja koji su se, prema najnovijem izvješću Eurostata, u nekim zemljama udvostručili. Najgore je stanovnicima Irske koji su lani imali najveće troškove režija (plin, voda, struja), dvostruko više od prosjeka EU-a, piše Dnevnik.hr.

Druga najskuplja zemlja za stanovanje je Luksemburg gdje su troškovi stanovanja 86 posto iznad prosjeka EU, a treća je Danska s troškovima režija 80 posto iznad prosjeka.

Gdje je Hrvatska?
S druge strane, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najniže troškove stanovanja u Uniji, s cijenama koje su bile 61 odnosno 56 posto ispod prosjeka EU. No, tu je odmah i Hrvatska u kojoj su troškovi stanovanja prošle godine bili 53,4 posto ispod prosjeka Europske unije. Zanimljivo je da je 2010. situacija bila nepovoljnija, troškovi režija tada su bili 49 posto ispod prosjeka EU-a.

Eurostat navodi da su troškovi stanovanja porasli u 17 država članica od 2010., dok su smanjeni u devet država, uključujući Grčku, Cipar i Španjolsku.

Dok se kriza na tržištu nekretnina pogoršava u zemljama poput Irske, Portugala i Španjolske, trend naglog rasta cijena nekretnina usporio je prošle godine na nivou EU-a, kada su blago pale za prosječnih 0,3 posto.

Rastu cijene najma
Od 2010. do 2023. prosječno najveći rast cijena nekretnina zabilježen je u Estoniji, i to od 209 posto, a slijede Mađarska i Litva s rastom od 191 odnosno 154 posto. Smanjenje cijena zabilježeno je samo u Italiji, i to od osam posto te na Cipru gdje je smanjenje cijena dva posto.

Cijene najma su u istom razdoblju porasle za ukupno 22 posto u gotovo svim članicama EU, osim u Grčkoj. U nekim zemljama cijene najma su rasle znatno iznad prosjeka. U Estoniji su skočile za 211 posto, u Litvi za 169 posto, dok su se u Irskoj cijene najma udvostručile. Kad je Hrvatska u pitanju, cijene najma bile su za oko šest posto veće od europskog prosjeka. U prosjeku, stanovnici Europske unije prošle su godine trošili oko petine ili 19,7 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto). U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, troše otprilike četvrtinu raspoloživog dohotka na stanovanje.

Više od dvije trećine ljudi u EU-u, odnosno njih 69 posto posjedovalo je svoju nekretninu u 2023. godini, dok je preostalih 31 posto živjelo u najmu. Najveći postotak vlasnika nekretnina zabilježen je u Rumunjskoj, s više od 95 posto, dok su iza nje Slovačka, Hrvatska i Mađarska s više od 90 posto.

Najam je najčešći u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od 50 posto stanovnika žive kao podstanari.

U 2023. više od polovice stanovništva EU-a (51,7 posto) živjelo je u kućama, 48 posto u stanovima, a samo 0,6 posto u alternativnim oblicima smještaja poput brodova ili kombija. U Irskoj čak 90 posto stanovnika živi u kućama, u Nizozemskoj 79 posto, a u Hrvatskoj i Belgiji 77 posto.

S druge strane, Španjolska ima najveći udio stanovništva u stanovima (66 posto), slijede Latvija (65 posto, podaci iz 2021.), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).

Hrvatska je treća u Europi i po napučenosti nekretnina: prosjek je oko tri osobe u kućanstvu što Hrvatsku s Poljskom stavlja na dno ljestvice s prosječno jednom sobom po članu kućanstva. Najveći je omjer u Luksemburgu i na Malti, s oko dvije prostorije po osobi.