Connect with us

Hrvatska

Stručnjak DHMZ-a otkrio hoće li biti snijega i kakve nas temperature očekuju za zimu

Objavljeno

1 mjesec prije

-

Hoće li nas ove godine ikako počastiti bijeli pokrivač? Većina mu se nada, posebice za Božić, ali činjenica jest da ga stanovnici metropole nisu doživjeli od 2007. godine. Državni hidrometeorološki zavod objavio je nedavno veliku sezonsku prognozu za zimu prema kojoj u sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Za Večernji list govorio je Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju, koji je komentirao meteorološka predviđanja nadolazeći zimski period.

Ova godina mogla bi, najavljuju to meteorolozi, mogla biti jedna od najtoplijih otkako postoje mjerenja. Ljeto je rušilo temperaturne rekorde, imali smo i dugotrajne toplinske valove. Kakva su predviđanja za zimu? Hoće li i ona pratiti trend iznadprosječnih temperatura u odnosu na prijašnje godine?

U smislu iznadprosječnih temperatura, možemo se vratiti i na period prije ljeta. Možemo gledati još dva godišnja doba ranije pa i krenuti od protekle zime, uključujući i proljeće i ljeto. Sva tri godišnja doba prije jeseni bila su gotovo ekstremno topla. U većini krajeva ljeto je imalo nekoliko toplinskih valova. Od toga su tri bila zaista intenzivna i dugotrajna. Jesen je nekako malo normalizirala situaciju, dakle protekla tri mjeseca kada govorimo o klimatološkoj jeseni. Rujan, listopad i studeni bili su, dakle, nešto normalniji, ali ipak je bilo nešto malo toplije od prosjeka u većini krajeva. A što se tiče ove zime koja je pred nama, već smo ušli u nju, klimatološki gledano, s prvim prosinca, i ona bi, po dostupnim sezonskim prognozama, trebala biti barem malo toplija od prosjeka i trebalo bi biti nešto više oborina. Točnije, očekuje se da će biti prosječno kišovita uz nešto više oborina u veljači, pogotovo na Jadranu te da će biti barem malo toplije od prosjeka. Prije svega se misli na srednju temperaturu.

Približavaju nam se veliki blagdani, uskoro je Božić, a onda će i Nova godina. Kako zapravo vrijeme očekujete za blagdane? Svi sanjamo o Bijelom Božiću, međutim činjenica je da ga u Zagrebu nismo imali od 2007.

S obzirom na temperature koje se očekuju tijekom zime, postoji mogućnost da bude razdoblja koja su hladnija i ako se ona preklope s oborinama, ta razdoblja daju nešto snijega. Najveća vjerojatnost za to je u gorju, ali to je ono što bih htio najprije reći vezano uz sve ove prognoze koje se odnose i na prosinac i na cijelu zimu je riječ o dugoročnim prognozama; mjesečnim, ali i kada gledamo cijelu zimu. To je sezonska prognoza i ona u umjerenim širinama, gdje se mi nalazimo, ima ograničenu pouzdanost. Jako je atraktivna u javnosti. Iz nekog razloga ljudi valjda žele znati kakvo će biti godišnje doba ili cijela godina ispred njih, ali teško je tu dati pouzdanu i preciznu informaciju. Možda samo da se osvrnem na studeni nekoliko mjeseci ili više mjeseci unaprijed, prognoze su davale da će biti topliji od prosjeka. Međutim, evo, ostao je nekako normalan, čak negdje i malo hladniji. A što se tiče ovog prosinca, on u ovim prvim danima nastavlja taj ton studenog. Dakle, tu smo negdje oko prosjeka. Normalno je vrijeme i po mjesečnim prognozama koji idu četiri tjedna unaprijed.

To je druga vrsta dugoročnih prognoza. Sredina mjeseca, odnosno iduća dva tjedna bi trebali biti nekako normalni ili čak možda malo hladniji od prosjeka, a onda bi malo toplije bilo potkraj mjeseca, odnosno u zadnjem tjednu. To znači da bi po tjednima temperatura zraka u svakom tjednu bila malo jednaka ili krajem mjeseca malo viša od onoga što je klimatologija, odnosno, statistika dala za te tjedne iz povijesnih podataka.

A kakva nas prognoza očekuje za početak 2025. Dakle, imamo siječanj i veljaču kao dva zimska mjeseca i dio ožujka. Što možemo očekivati i hoće li i kako će to razdoblje biti u odnosu na prijašnje godine?

Pa možemo, recimo, usporediti s ovom godinom, ali htio bih još možda reći samo za prosinac. Iako nekako prognoze upućuju možda malo topliji od prosjeka. Može se dogoditi da isto bude, kao i studeni, ostao nekako normalan. Ili da se negdje čak dogodi neko malo hladnije od prosjeka vrijeme. U nekim dijelovima Hrvatske. Dakle, to je ta pouzdanost tih dugoročnih prognoza koja nije nije velika. Znači, neće se dogoditi da će biti hladniji puno, ali bi mogao ostati unutar nekakvog prosjeka. Što se tiče snijega, naravno, postoji povećana vjerojatnost za gorje u ovom hladnijem razdoblju koje nam tek malo slijedi, uz uvjet da će biti naravno, oborine. A što se tiče siječnja i veljače rekao sam zima, kao takva bi trebala biti barem malo toplije od prosjeka. Znači, u tim mjesecima neki od njih morao bi biti ipak topliji od prosjeka i nekako je veća vjerojatnost da će topliji od prosjeka biti veljača. A da bi to pozitivno odstupanje srednje temperature siječnja ipak bilo manje nego u veljači, pa bi možda bilo sličniji prosincu ili u tom smislu.

Evo u zapravo detaljnoj prognozi koje je DHMZ objavio za nadolazeći period. Zapravo, spominju se prodori hladnog zraka prilikom kojih se temperatura može spustiti oko vrijednosti prosjeka ili možda čak ispod prosječnih. Što zapravo znači taj prodor hladnog zraka, kako on nastaje što utječe na njegovu njegovo formiranje?

Ono što moram imati u umu kad govorimo o sezoni da se tu ne gledaju pojedini dani, već se njihovo vrijeme zbroji i podijeli pa dobivamo prosjek za tri mjeseca ili prosjek za za cijeli mjesec. Što se tiče zime, to može značiti da će možda češće biti normalnih ili toplijih razdoblja nego onih hladnih. Ali taj hladni prodor sigurno će se dogoditi barem jednom ili nekoliko puta, iako je njihova učestalost onda manja zbog toplih razdoblja, ali su, naravno, itekako moguća. Samo što, s obzirom na prirodu tih dugoročnih prognoza, mi ne možemo razlučiti kada bi se ona događala. Prodori hladnog zraka u principu u Hrvatskoj nastaju određenomm atmosferskomm cirkulacijom. Naši krajevi, prilikom sinoptičkih situacija u kojima zrak dolazi sa sjevera i sjeveroistoka, u načelu imaju hladno vrijeme jer iz tih smjerova zapravo dolaze hladne zračne mase.

Prodor hladnog zraka može biti slabiji i jači. Intenzivni prodori često se povezuju s polarnim vrtlozima koji se u zadnje vrijeme dosta spominju. To nije nikakva neobična pojava, hladni vrtlog postoji nad polarnim krajevima, ali je u određenim situacijama ili oslabljen ili se deformira i uobliči i onda dozvoli malo jače prodore hladnijeg zraka stoga se može dogoditi jače zahlađenje, ali po svemu sudeći to se prije siječnja ne bi trebalo dogoditi.

Postoje li neki drugi meteorološki fenomeni, recimo, hladni valovi ili snježne oluje, a što je možda karakteristično za ovo naše područje i možemo li neke od njih očekivati tijekom ove zime?

Za naše područje, najčešće što se tiče obilnih oborina, odnosno obilnih snježnih oborina, su ciklone koje dolaze iz Sredozemlja. To najčešće bude genovska ciklona za koju su svi već čuli. Kada dolazi na hladnu zračnu masu ili kad sama napravi dotok hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, onda su moguće te situacije koje bi se mogle opisati kao snježne oluje. Naravno, ciklona mora iskombinirati nekoliko stvari da bi se dogodila snježna oluja. Prije toga mora biti dosta hladnog zraka koji se mora uvući i u naše krajeve. Ciklona prije nego što dolazi u naše krajeve vuče topli zrak. U trenutku kada odlazi, sa sjevera vuče hladni zrak. Ako se tu, naravno, poklopi dovoljno vlage ili oborina ne prestane prije nego zahladi, a još pritom imamo buru, onda dobijemo, uvjetno rečeno, snježne oluje. Takva se, primjerice, dogodila u Lici prošle godine u veljači, kada je bio kaos i zastoji u prometu.

Što se tiče hladnih valova, oni su sad već malo zakinuti po tom pitanju. Nemamo ih baš previše zadnjih godina i slabi su. Prije su bili dosta jači, a dogodilo bi se kad bi, recimo, imali su drugi fenomen. To je bila sibirska anticiklona koja se već godinama ne proširi do Hrvatske. Ona ostaje dalje na istoku. Kad bi došla, onda bi se moglo očekivati neko dugotrajnije hladno razdoblje, ali ona je već rijedak gost. Iskreno, ne sjećam se kad sam zadnji put imao u svojim prognozama utjecaj sibirske anticiklone.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Za koliko će biti veći računi za struju?

Objavljeno

7 sati prije

-

10. siječnja 2025.

By

Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu prema razdoblju prije 1. studenog prošle godine.

U paketu s višom cijenom plina, moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?

Vedran Špehar, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva kazao je u emisiji HRT-a U mreži Prvog kako je ovo drugi korak koji je započet s 1. listopadom.

“Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi, a sada je i to uslijedilo. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije i on je 10 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je.

Dodaje, da nema ovih mjera poskupljenje bi bilo puno više.

“Na žalost, doba jeftine energije je prošlo što zbog energetska tranzicije, što je proces koji će trajati bar 20-ak godina pa i duže, stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, CO2 neutralan kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i to, ne vodi dobrom”, naglasio je Špehar.

Ističe kako održiva energija košta.

“Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika”, rekao je Špehar.

Veći računi

Građani bi mogli očekivati veće račune od 4-7 eura.

Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kazala je kako svako poskupljenje energenata neminovno se održava na povećanje cijena.

“Oni koji imaju mjesečno očitanje brojila to će ići automatski, a oni koji očitavaju šestomjesečno se iznenade. Kažemo im da bi im to bilo manje stresno da očitavaju mjesečno svoja brojila. Na računima ima mnogo informacija koje ljudi uglavnom ne čitaju, ali i ne razumiju”, rekla je.

Dodaje kako smjernice UN-a govore kako bi bilo lakše potrošačima da plaćaju jednu cijenu. Kako kaže, mi imamo iz dodataka i onda se potrošači izgube.

Raste ovisnost o cijeni energenata

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist, HUP-a kazao je kako građani dugi niz godina plaćaju manje maloprodajnu cijenu električne energije, a poslodavci plaćaju veleprodajnu cijenu više.

“To je izvan svake logike, naglašava i dodaje kako se socijalna politika može voditi na puno više načina nego kroz cijene energenata”, naglasio je.

Ističe kako nama raste ovisnost o cijeni energenata.

“HUP se zalaže za povećanje investicija u nove kapacitete. Danas je fokus na obnovljive izvore energije. Iako su investitori sagradili 2600 megavat sati novih kapaciteta u izvorima novo obnovljive energije, a samo zato što HERA- nije donijela metodologiju za priključak tih kapaciteta to stoji nespojeno na mrežu”, rekao je Stojić.

Objasnio je kako 2600 megavat sati može pokriti od prilike pola potrebe stanovništva u Hrvatskoj.

“Kada bi se to spojilo, imali bismo slatke brige oko cjenovne politike”, naglasio je.

Rekao je kako veliki potrošači u europskim okvirima i nisu veliki, a oni plaćaju cijenu iznad prosjeka EU.

“To je bitno stoga što neki naši veći poduzetnici su zbog toga manje konkurentni”, kazao je.

Špehar ističe kako se poskupljenje odnosi prvenstveno na kućanstva i na male neprofitne tvrtke. Kod njih su regulirane cijene te se na njih odnose mjere za ublažavanje poskupljenja.

Knežević je naglasila kako od 2022. godine imamo stalni rast cijena.

“Udruge potrošača su stalno prozivane kako su trebale reagirati. Mi nikakvih ovlasti nemamo, a tražili smo da ih imamo”, istaknula je.

Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta

Stojić se osvrnuo na uvođenje eura koji je bio uveden u jeku energetske krize, jeku uvezenih prehrambenih proizvoda, rata u Ukrajini. Smatra kako imamo cijeli niz uvezenih šokova što se tiče cijena.

Špehar naglašava kako je Hrvatska dio jednog velikog društva gdje se svaka promjena na tržištu odražava kod nas.

“Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta. To su milijarde eura koje svima nama dolaze na naplatu”, rekao je.

Knežević se osvrnula na umirovljenike koji imaju manje od 300 eura mirovine i zapitala se što s njima.

“Ublažili smo situacije, ali situacije se trebaju mijenjati”

“Ovdje smo samo obrazložili situacije, ali situacije se trebaju mijenjati. Nisu pomoć ograničene cijene, ako vi taj proizvod ne možete kupiti”, naglasila je.

Stojić je kazao kako u odnosu na kraj 2019. ukupna primanja zaposlenih do danas su porasla za 58 posto nominalno, a 28 posto realno.

“Prosječna cijena košarice je porasla oko 30 posto”, dodao je.

Ističe kako smo glede realnog medijalnog dohotka u zadnjih 4-5 godina preskočili 4 članice EU.

“Činjenica je da standard građana u Hrvatskoj raste”, zaključio je Stojić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako trgovci varaju kupce! Inspekcija ih uhvatila na (ne)djelu

Objavljeno

1 dan prije

-

9. siječnja 2025.

By

Pexels

Tržišna inspekcija Državnog inspektorata u razdoblju od 9. do 31. prosinca 2024. obavila je ukupno 163 inspekcijska nadzora trgovaca prilikom provođenja posebnih oblika prodaje robe, a to su akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja robe s greškom i prodaja robe kojoj istječe rok uporabe, u kojima je utvrđeno 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Tržišna inspekcija je, kako su naveli, od 9. do 31. prosinca 2024. godine obavljala ciljane inspekcijske nadzore poslovne prakse trgovaca prilikom provođenja posebnih oblika prodaje robe i uvjeta prodaje kao i oglašavanja radi utvrđivanja ima li u njima elemenata nepoštene poslovne prakse, s naglaskom na trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine prehrambenim proizvodima, objavio je u četvrtak Državni inspektorat na svojim internetskim stranicama.

Prema podacima Inspektorata, u navedenom su razdoblju obavljena ukupno 163 inspekcijska nadzora, u kojima je utvrđeno 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Od ukupno utvrđenih povreda u 26 slučajeva je utvrđena nepoštena poslovna praksa trgovaca koja se primjerice odnosila na zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je cijena proizvoda izračunata, odnosno trgovac kao sniženu cijenu iskazuje cijenu koja je veća od referentne cijene, isto tako prilikom oglašavanju isticanje netočnih informacija vezano uz referentnu cijenu. U četiri slučaja je utvrđeno kršenje Vladine odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo.

Nadalje, u 18 slučajeva utvrđenih povreda sukladno ovlasti iz Zakona o zaštiti potrošača, primijenjeno je načelo oportuniteta i to za utvrđene prekršaje koji su otklonjeni tijekom nadzora te za koje trgovac nije u povratu počinio prekršaj. Primjerice, primjena oportuniteta se odnosila na neisticanje maloprodajne cijene, neisticanje obavijesti o načinu podnošenja pisanog prigovora, neisticanje uvjeta prodaje, navode iz Državnog inspektorata.

Napominju i da je predviđena kazna za utvrđene nepravilnosti propisana Zakonom o zaštiti potrošača, koji propisuje novčanu kaznu u iznosu od 1.327,23 eura do 26.544,56 eura za trgovca – pravnu osobu, od 1.327,23 eura do 1.990,84 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 663,61 eura do 1.990,84 eura za fizičku osobu – obrtnika. Također, ako se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac obavlja nepoštenu, zavaravajuću poslovnu praksu, trgovcu se zabranjuje nepoštena poslovna praksa.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ryanair srezao cijene: Letovi iz Zadra, Zagreba i Dubrovnika od 14.99 eura

Objavljeno

2 dana prije

-

8. siječnja 2025.

By

Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura. Nova godina donosi nove Ryanair popuste. Ovaj popularni europski niskobudžetni avioprijevoznik poznat je po povoljnim cijenama karata i kratkotrajnim akcijama na koje treba brzo reagirati, piše Dubrovačkidnevnik.

Letovi iz Hrvatske dostupni su s aerodroma u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, a ponuda letova iz glavnog grada zemlje je najbogatija. Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura.

Let prema Sofiji dostupan je od 19.35 eura, a prema Malagi od 21.99 eura. U okviru iste akcije iz Zagreba su dostupni i letovi prema Lanzaroteu po cijeni od 24.99 eura, Malmöu od 34.58 eura, Oslu od 37.97 eura te Palermu od 73.99 eura.

Ponuda letova iz Zadra nešto je skromnija – iz ovog grada se može letjeti u Poznan po cijeni od 28.08 eura te u Eindhoven po cijeni od 36.09 eura. Iz Dubrovnika su dostupni letovi za Bruxelles od 14.99 eura, Dublin od 19.99 eura, Poznan od 30.39 eura i Bari od 30.94 eura.

Karte je potrebno rezervirati do 9. siječnja 2025., a za putovanja između 8. siječnja 2025. i 31. ožujka 2025.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu