Hrvatska
Stručnjak DHMZ-a otkrio hoće li biti snijega i kakve nas temperature očekuju za zimu
Hoće li nas ove godine ikako počastiti bijeli pokrivač? Većina mu se nada, posebice za Božić, ali činjenica jest da ga stanovnici metropole nisu doživjeli od 2007. godine. Državni hidrometeorološki zavod objavio je nedavno veliku sezonsku prognozu za zimu prema kojoj u sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Za Večernji list govorio je Tomislav Kozarić, voditelj Odjela za vremensku analizu i verifikaciju, koji je komentirao meteorološka predviđanja nadolazeći zimski period.
Ova godina mogla bi, najavljuju to meteorolozi, mogla biti jedna od najtoplijih otkako postoje mjerenja. Ljeto je rušilo temperaturne rekorde, imali smo i dugotrajne toplinske valove. Kakva su predviđanja za zimu? Hoće li i ona pratiti trend iznadprosječnih temperatura u odnosu na prijašnje godine?
U smislu iznadprosječnih temperatura, možemo se vratiti i na period prije ljeta. Možemo gledati još dva godišnja doba ranije pa i krenuti od protekle zime, uključujući i proljeće i ljeto. Sva tri godišnja doba prije jeseni bila su gotovo ekstremno topla. U većini krajeva ljeto je imalo nekoliko toplinskih valova. Od toga su tri bila zaista intenzivna i dugotrajna. Jesen je nekako malo normalizirala situaciju, dakle protekla tri mjeseca kada govorimo o klimatološkoj jeseni. Rujan, listopad i studeni bili su, dakle, nešto normalniji, ali ipak je bilo nešto malo toplije od prosjeka u većini krajeva. A što se tiče ove zime koja je pred nama, već smo ušli u nju, klimatološki gledano, s prvim prosinca, i ona bi, po dostupnim sezonskim prognozama, trebala biti barem malo toplija od prosjeka i trebalo bi biti nešto više oborina. Točnije, očekuje se da će biti prosječno kišovita uz nešto više oborina u veljači, pogotovo na Jadranu te da će biti barem malo toplije od prosjeka. Prije svega se misli na srednju temperaturu.
Približavaju nam se veliki blagdani, uskoro je Božić, a onda će i Nova godina. Kako zapravo vrijeme očekujete za blagdane? Svi sanjamo o Bijelom Božiću, međutim činjenica je da ga u Zagrebu nismo imali od 2007.
S obzirom na temperature koje se očekuju tijekom zime, postoji mogućnost da bude razdoblja koja su hladnija i ako se ona preklope s oborinama, ta razdoblja daju nešto snijega. Najveća vjerojatnost za to je u gorju, ali to je ono što bih htio najprije reći vezano uz sve ove prognoze koje se odnose i na prosinac i na cijelu zimu je riječ o dugoročnim prognozama; mjesečnim, ali i kada gledamo cijelu zimu. To je sezonska prognoza i ona u umjerenim širinama, gdje se mi nalazimo, ima ograničenu pouzdanost. Jako je atraktivna u javnosti. Iz nekog razloga ljudi valjda žele znati kakvo će biti godišnje doba ili cijela godina ispred njih, ali teško je tu dati pouzdanu i preciznu informaciju. Možda samo da se osvrnem na studeni nekoliko mjeseci ili više mjeseci unaprijed, prognoze su davale da će biti topliji od prosjeka. Međutim, evo, ostao je nekako normalan, čak negdje i malo hladniji. A što se tiče ovog prosinca, on u ovim prvim danima nastavlja taj ton studenog. Dakle, tu smo negdje oko prosjeka. Normalno je vrijeme i po mjesečnim prognozama koji idu četiri tjedna unaprijed.
To je druga vrsta dugoročnih prognoza. Sredina mjeseca, odnosno iduća dva tjedna bi trebali biti nekako normalni ili čak možda malo hladniji od prosjeka, a onda bi malo toplije bilo potkraj mjeseca, odnosno u zadnjem tjednu. To znači da bi po tjednima temperatura zraka u svakom tjednu bila malo jednaka ili krajem mjeseca malo viša od onoga što je klimatologija, odnosno, statistika dala za te tjedne iz povijesnih podataka.
A kakva nas prognoza očekuje za početak 2025. Dakle, imamo siječanj i veljaču kao dva zimska mjeseca i dio ožujka. Što možemo očekivati i hoće li i kako će to razdoblje biti u odnosu na prijašnje godine?
Pa možemo, recimo, usporediti s ovom godinom, ali htio bih još možda reći samo za prosinac. Iako nekako prognoze upućuju možda malo topliji od prosjeka. Može se dogoditi da isto bude, kao i studeni, ostao nekako normalan. Ili da se negdje čak dogodi neko malo hladnije od prosjeka vrijeme. U nekim dijelovima Hrvatske. Dakle, to je ta pouzdanost tih dugoročnih prognoza koja nije nije velika. Znači, neće se dogoditi da će biti hladniji puno, ali bi mogao ostati unutar nekakvog prosjeka. Što se tiče snijega, naravno, postoji povećana vjerojatnost za gorje u ovom hladnijem razdoblju koje nam tek malo slijedi, uz uvjet da će biti naravno, oborine. A što se tiče siječnja i veljače rekao sam zima, kao takva bi trebala biti barem malo toplije od prosjeka. Znači, u tim mjesecima neki od njih morao bi biti ipak topliji od prosjeka i nekako je veća vjerojatnost da će topliji od prosjeka biti veljača. A da bi to pozitivno odstupanje srednje temperature siječnja ipak bilo manje nego u veljači, pa bi možda bilo sličniji prosincu ili u tom smislu.
Evo u zapravo detaljnoj prognozi koje je DHMZ objavio za nadolazeći period. Zapravo, spominju se prodori hladnog zraka prilikom kojih se temperatura može spustiti oko vrijednosti prosjeka ili možda čak ispod prosječnih. Što zapravo znači taj prodor hladnog zraka, kako on nastaje što utječe na njegovu njegovo formiranje?
Ono što moram imati u umu kad govorimo o sezoni da se tu ne gledaju pojedini dani, već se njihovo vrijeme zbroji i podijeli pa dobivamo prosjek za tri mjeseca ili prosjek za za cijeli mjesec. Što se tiče zime, to može značiti da će možda češće biti normalnih ili toplijih razdoblja nego onih hladnih. Ali taj hladni prodor sigurno će se dogoditi barem jednom ili nekoliko puta, iako je njihova učestalost onda manja zbog toplih razdoblja, ali su, naravno, itekako moguća. Samo što, s obzirom na prirodu tih dugoročnih prognoza, mi ne možemo razlučiti kada bi se ona događala. Prodori hladnog zraka u principu u Hrvatskoj nastaju određenomm atmosferskomm cirkulacijom. Naši krajevi, prilikom sinoptičkih situacija u kojima zrak dolazi sa sjevera i sjeveroistoka, u načelu imaju hladno vrijeme jer iz tih smjerova zapravo dolaze hladne zračne mase.
Prodor hladnog zraka može biti slabiji i jači. Intenzivni prodori često se povezuju s polarnim vrtlozima koji se u zadnje vrijeme dosta spominju. To nije nikakva neobična pojava, hladni vrtlog postoji nad polarnim krajevima, ali je u određenim situacijama ili oslabljen ili se deformira i uobliči i onda dozvoli malo jače prodore hladnijeg zraka stoga se može dogoditi jače zahlađenje, ali po svemu sudeći to se prije siječnja ne bi trebalo dogoditi.
Postoje li neki drugi meteorološki fenomeni, recimo, hladni valovi ili snježne oluje, a što je možda karakteristično za ovo naše područje i možemo li neke od njih očekivati tijekom ove zime?
Za naše područje, najčešće što se tiče obilnih oborina, odnosno obilnih snježnih oborina, su ciklone koje dolaze iz Sredozemlja. To najčešće bude genovska ciklona za koju su svi već čuli. Kada dolazi na hladnu zračnu masu ili kad sama napravi dotok hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka, onda su moguće te situacije koje bi se mogle opisati kao snježne oluje. Naravno, ciklona mora iskombinirati nekoliko stvari da bi se dogodila snježna oluja. Prije toga mora biti dosta hladnog zraka koji se mora uvući i u naše krajeve. Ciklona prije nego što dolazi u naše krajeve vuče topli zrak. U trenutku kada odlazi, sa sjevera vuče hladni zrak. Ako se tu, naravno, poklopi dovoljno vlage ili oborina ne prestane prije nego zahladi, a još pritom imamo buru, onda dobijemo, uvjetno rečeno, snježne oluje. Takva se, primjerice, dogodila u Lici prošle godine u veljači, kada je bio kaos i zastoji u prometu.
Što se tiče hladnih valova, oni su sad već malo zakinuti po tom pitanju. Nemamo ih baš previše zadnjih godina i slabi su. Prije su bili dosta jači, a dogodilo bi se kad bi, recimo, imali su drugi fenomen. To je bila sibirska anticiklona koja se već godinama ne proširi do Hrvatske. Ona ostaje dalje na istoku. Kad bi došla, onda bi se moglo očekivati neko dugotrajnije hladno razdoblje, ali ona je već rijedak gost. Iskreno, ne sjećam se kad sam zadnji put imao u svojim prognozama utjecaj sibirske anticiklone.
Blagdanski vikend donosi pretežno sunčano vrijeme zahvaljujući anticikloni koja će dominirati sve do utorka.
Ujutro nas očekuje pretežno vedro nebo, ponegdje sasvim čisto ili s visokim oblacima koji ne kvare dojam lijepog vremena. U Dalmaciji će puhati slab vjetar, dok će na sjevernom Jadranu zapuhati umjeren jugoistočni vjetar. U unutrašnjosti zemlje vjetrovitije – osobito u središnjim i gorskim krajevima gdje će jugozapadnjak biti umjeren do jak. Temperature ujutro između šest i deset stupnjeva u unutrašnjosti, te od deset do 14 uz obalu.
Tijekom popodneva središnji i sjeverozapadni dijelovi zemlje ostat će pretežno sunčani, no snažniji jugozapadnjak mogao bi donekle umanjiti ugodu. Unatoč tome, bit će iznimno toplo – ponegdje i do 25 °C.
U istočnim krajevima – Slavoniji, Baranji i Srijemu – slično: sunčano i toplo s temperaturama oko 24 stupnja, uz umjeren jugozapadni vjetar, ali ipak nešto slabiji nego u zapadnijim dijelovima, prenosi Net.hr.
Dalmaciju čeka sunčan i često potpuno vedar dan, s blagim vjetrom i temperaturama između 20 i 25 °C. Na sjevernom Jadranu i u planinskim područjima prevladavat će sunčano vrijeme. Na moru će puhati slab do umjeren jugoistočnjak, dok će u gorju jugozapadnjak biti umjeren do jak. Temperatura će biti viša od prosjeka za ovo doba godine – uglavnom oko 20 stupnjeva.
U unutrašnjosti će se zadržati djelomice do pretežno sunčano vrijeme, premda se sredinom dana očekuje više oblaka. U Gorskom kotaru moguć je i kraći pljusak. Od utorka dolazi do promjene – očekuje se nestabilnije vrijeme s povremenom kišom i lokalnim pljuskovima, koji ponegdje mogu biti i izraženiji. Vjetar će početkom novog tjedna oslabiti, a iako će dnevne temperature od srijede biti nešto niže zbog oborina, ostat će blizu ugodnih 20-ak stupnjeva.
Na Jadranu ponedjeljak donosi pretežno sunčano vrijeme, no od utorka se i tamo očekuje nestabilnije razdoblje. Kiša i pljuskovi prvo će zahvatiti sjeverni Jadran i zaobalje, a zatim će se proširiti i na Dalmaciju. Vjetar će biti slab do umjeren s mora, a temperature će ostati više-manje iste – tako da će i unatoč oblačnijem i kišovitijem vremenu ostati relativno toplo.
Hrvatska
Građanima stižu lažne poruke u ime HRT-a i HEP-a. Evo kako izgledaju i što učiniti da vas ne ‘upecaju’
Nacionalni CERT, odsjek CARNET-a zadužen za očuvanje kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj, upozorio je ovih dana na dva phishing napada koja su u tijeku i prijete građanima.
Prvi napad odvija se putem elektroničke pošte, a napadači se predstavljaju kao odvjetničko društvo koje zastupa Hrvatsku radioteleviziju uvjeravajući građane da krše autorska prava HRT-a.
CERT upozorava kako je cilj prijevare ‘navući’ potencijalnu žrtvu da preuzme zlonamjernu .zip arhivu u mailu koji je prethodno primio. U mailu se nalazi poveznica koja pokreće automatsko preuzimanje zlonamjernog sadržaja s ciljem zaraze uređaja malwareom (zloćudnim softverom) za krađu podataka.
“Razmislite prije preuzimanja privitaka”
“Savjetujemo građane da obrate pažnju na ovaj tip prijevare te razmisle prije preuzimanja privitaka iz e-pošte. Provjerite adresu s koje vam je stigla poruka te ako je potrebno provjerite istinitost zahtjeva drugim kanalima komunikacije”, kažu u CERT-u i građanima savjetuju da im prijave takvu elektronsku poštu s malicioznim privitkom ili URL-om prijave na njihovoj stranici ili na na adresu incident@cert.hr.
Ako je korisnik ipak preuzeo malware, CERT savjetuje poduzimanje sljedećih koraka:
- odspajanje uređaja s mreže
- skeniranje uređaja antivirusnim alatom
- ako je potrebno i moguće, vratiti uređaj na prethodno stanje korištenjem slike sustava (eng. backup). Preporučuje se vraćanje backupa na stanje prije zaraze uređaja, a ako to nije moguće, onda treba napraviti ponovnu instalaciju operacijskog sustava
- izmijeniti sve lozinke koje su bile spremljene u sustavu, uključujući i one koje su pohranjene u internet pregledniku
Krađa lozinki, kreditnih kartica, kriptonovčanika…
Također savjetuju korisnicima da ne spremaju lozinke u internetske preglednike, koriste upravitelj lozinkama, omoguće višefaktorsku autentifikaciju (MFA), koriste snažne lozinke te redovno ažuriraju sustave.
Naime, infostealer je vrsta zlonamjernog programskog kôda koji krade lozinke, spremljene kreditne kartice, kolačiće, kriptonovčanike i slične podatke. Također se, kažu, kradu i podaci iz aplikacija kao što su Discord, Steam, Epic token/nalog, Telegram sesija. A kada uređaj bude zaražen zlonamjernim softverom, može doći do neovlaštenog pristupa, ugrožavanja podataka ili blokiranja pristupa uređaju ako se ne plati otkupnina.
I dalje stižu lažna upozorenja kupcima HEP-a
Osim toga, CERT upozorava da je i dalje u tijeku phishing kampanja putem SMS poruka u kojima se napadači lažno predstavljaju kao HEP (Hrvatska elektroprivreda), o čemu smo već pisali OVDJE prije mjesec dana. Cilj tih napada je krađa osobnih podataka i novca. Obavijest koju osoba dobije putem SMS poruke izgleda ovako:
Poruka sadrži i obmanjujuću poveznicu koja vodi na zlonamjernu stranicu, a doima se kao službena web adresa HEP-a.
Kako prepoznati phishing napad?
U CERT-u kažu da ta poruka sadrži nekoliko elemenata po kojima je moguće prepoznati da se radi o phishing napadu:
- lažno predstavljanje (predstavljaju se kao HEP)
- naizgled legitiman zahtjev (ispravite grešku jer vaše plaćanje nije uspjelo)
- izazivanje snažne emocije (strah od isključivanja struje)
- kratko vrijeme za reakciju (24 sata za plaćanje)
- zlonamjerna poveznica (imitira se HEP)
Odlaskom na phishing stranicu korisnika dočeka poruka o neplaćenom računu te zahtjev za unos osobnih podataka i podataka bankovne kartice koja izgleda ovako:
U slučaju da je korisnik ipak bio ‘upecan’ u ovoj prijevari i unio osobne podatke na lažnoj stranici HEP-a, CERT savjetuje da odmah kontaktira banku kako bi se poduzele radnje za zaštitu računa, a ako je ukraden novac da slučaj prijavi policiji. Također savjetuju prevarenima da u narednom periodu obrate pažnju na primljene poruke i pozive jer prevaranti raspolažu njihovim imenom, prezimenom i brojem telefona.
Nakon razdoblja obilježenog oblačnim vremenom, prljavom kišom, jugom, vlagom i sparinom, uskrsni produženi vikend donosi znatno ljepše vremenske prilike. Ciklona koja je uzrokovala nestabilnosti pomiče se dalje prema istoku, a s juga se širi anticiklona pod čijim ćemo utjecajem biti sve do ponedjeljka.
Subotnje jutro će u većini krajeva biti pretežno sunčano i suho, s izuzetkom riječkog područja i Gorskog kotara, gdje se povremeno može pojaviti nešto više oblaka i mogućnost slabe kiše. Vjetar će biti slab do umjeren, jugo i jugozapadnog smjera. Temperature u unutrašnjosti će se kretati oko 8 °C, u gorju nešto niže, dok će uz obalu biti između 10 i 12 °C.
Tijekom popodneva, u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj zadržat će se sunčano vrijeme uz povremene oblake koji će se do večeri povući. Puhat će slab jugozapadnjak, a dnevne temperature prelazit će ugodnih 20 °C.
Na istoku zemlje bit će još toplije, s najvišom temperaturom oko 22 °C. Iako se očekuje povremena naoblaka, osobito u Slavoniji, zadržat će se suho i ugodno uz slab, promjenjiv vjetar.
Dalmaciju i njezino zaleđe očekuje sunčano poslijepodne. Na obali i otocima vrijeme će biti gotovo vedro, dok u zaleđu može pasti poneka kap kiše. Vjetar će okrenuti na jugozapadni, što će uzrokovati nešto niže maksimalne temperature, do 20 °C.
Na sjevernom Jadranu i u gorju pretežno sunčano, iako u okolici Rijeke i Gorskog kotara postoji manja mogućnost slabe kiše. Prema večeri razvedravanje. Uz slab vjetar s mora, temperature će se kretati od 17 do 20 °C, dok će u višim predjelima biti svježije – oko 15 °C.
Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
Uskrs donosi obilje sunca, a kopneni dijelovi Hrvatske bit će iznadprosječno topli i suhi. Uskrsni ponedjeljak bit će najtopliji dan u tjednu – dnevne temperature mogle bi prelaziti i 25 °C. Ipak, krajem dana u gorju se očekuje porast naoblake, što označava početak promjene vremena.
Nastavak tjedna
U danima nakon Uskrsa vrijeme će postati nestabilnije. Veća je vjerojatnost za kišu i pljuskove, osobito u gorju, a takvi uvjeti mogli bi se zadržati sve do vikenda. Temperature će pritom blago pasti.
Vikend na Jadranu bit će topao, sunčan i ugodan uz slab vjetar. No, već od utorka slijedi promjenjivije vrijeme s lokalnim pljuskovima, prvo na riječkom području, a potom i drugdje duž obale. Kiša neće padati svugdje i svaki dan, stoga je preporučljivo redovito pratiti prognozu. U idućem razdoblju dominirat će dnevni sjeverozapadni vjetar, što je znak ulaska u topliji dio godine.
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Ovan, Blizanac i Bik
FOTO / Vazmeno bdjenje u katedrali sv. Stošije predvodio nadbiskup Zgrablić
Dolazi pogoršanje vremena: Vjetar, kiša, temperature kao da se vratila zima…
Građanima stižu lažne poruke u ime HRT-a i HEP-a. Evo kako izgledaju i što učiniti da vas ne ‘upecaju’
Horoskop za 20. travnja 2025.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeVELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVELIKI ČETVRTAK / Danas je spomendan Isusove posljednje večere. Do subote se gase sva crkvena zvona
-
magazin3 dana prijeZašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVELIKI PETAK / Kršćani diljem svijeta sjećaju se Isusove osude, muke i smrti