magazin
Hrvati masovno guglaju recept za francusku salatu. Evo najboljeg!

Google je u utorak objavio popis najtraženijih pojmova u Hrvatskoj u 2024. godini. Očekivano, najviše su se pretraživali pojmovi vezani uz nogomet.
Uz nogometaše, Hrvate su zanimale informacije i o Olimpijskim igrama i Donni Vekić, a 2024. obilježio je i Baby Lasagna pa se i on našao na ljestvici najpretraživanijih pojmova. Ovu godinu obilježili su i brojni izbori, a jedno od najpretraživanijih pitanja u Hrvatskoj bilo je: Kako glasati na izborima?
Svake godine Google objavi i najčešće pretraživane recepte, a ove godine na vrh ljestvice zasjela je – francuska salata.
Francuska salata
Ovo jelo ima bogatu povijest, a iako se često povezuje s francuskom kuhinjom, zapravo potječe – iz Rusije. U nekim dijelovima svijeta zbog toga se naziva i ruskom salatom. Kako god je zvali, francuska salata jedno je od najpopularnijih jela koje se priprema u različitim svečanim prigodama širom svijeta.
Francuska salata nezaobilazan je dio blagdanskog stola tijekom Božića i Nove godine i kod nas. Zbog svoje jednostavnosti i mogućnosti prilagodbe raznim dodacima, ovo je jelo omiljeno među različitim generacijama.
Recept za francusku salatu osmislio je belgijski kuhar Lucien Olivier u Moskvi sredinom 19. stoljeća. Njegova francuska salata bila je luksuzno jelo koje se sastojalo od delikatesa poput kavijara, rakova, jastoga, kapara i skupih preljeva. S vremenom se recept prilagodio dostupnijim sastojcima, a jelo se proširilo po Europi.
Današnji recepti za francusku salatu obično uključuju:
- Krumpir – narezan na sitne kockice i kuhan,
- Mrkvu – narezanu na kockice i kuhanu,
- Grašak – najčešće konzerviran ili kuhan,
- Kisele krastavce – sitno sjeckane,
- Majonezu – osnovni preljev koji povezuje sve sastojke,
- Jaja – kuhana i narezana,
- Senf i začine – za dodatnu aromu.
Ovisno o regiji ili osobnim preferencijama, mogu se dodati i drugi sastojci. Tako negdje dodaju kuhano meso, šunku ili piletinu, a vode se i vrlo živahne rasprave treba li u francusku dodati – jabuke.
Svi sastojci se skuhaju, narežu na sitne komade i pomiješaju s majonezom i začinima. Salata se ohladi i poslužuje se kao hladno predjelo ili prilog uz glavno jelo.
Najbolji recept za francusku salatu
Sastojci
- 450 g zamrznute mješavine graška i mrkve,
- 300 g krumpira,
- 200 g kiselih krastavaca,
- sol
Sastojci za nadjev
- 360 g majoneze,
- ¼ jabuke granny smith,
- 2 žlice kiselog vrhnja,
- 1 žličica senfa,
- crni papar,
- sol
Priprema
1. Zamrznutu mješavinu povrća stavite u kipuću posoljenu vodu te kuhajte otprilike 10 – 15 minuta dok grašak i mrkva ne budu kuhani. Istovremeno u drugu posudu s posoljenom hladnom vodom stavite krumpir u kori da se kuha dok dovoljno ne omekša.
2. Grašak i mrkvu ocijedite i ohladite, a krumpiru, nakon što se ohladi, ogulite koru i nasjeckajte ga na jednake komadiće. Zatim nasjeckajte kiselu jabuku koja će salati dati svježinu i dodajte ju u posudu s nasjeckanim povrćem.
3. Majonezu pomiješajte sa senfom, vrhnjem, soli i paprom i dodajte u mješavinu povrća.
4. Dodajte krastavce i sve zajedno lagano promiješajte.
Posluživanje
Salatu ohladite i poslužite kao prilog uz hladne nareske ili kuhanu šunku.
magazin
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!

Turistička zajednica Općine Kukljica s ponosom najavljuje novu manifestaciju “Šparogijada Kukljica 2025.”, koja će se održati u petak i subotu 28. i 29. ožujka 2025. u prekrasnom prirodnom okruženju Kukljice. Ovaj događaj spaja ljubitelje prirode, gastronomije i tradicije kroz raznovrstan program natjecanja, edukativnih radionica i zabavnih aktivnosti.
Ovogodišnja Šparogijada nudi bogat program koji uključuje natjecanje u branju divljih šparoga, radionicu o ljekovitom i aromatičnom bilju, radionicu rezidbe maslina te kreativne aktivnosti za djecu. Osim toga, posjetitelji će moći uživati u sajmu proizvoda otočnih OPG-ova, koji će predstaviti autohtone proizvode i domaće delicije.
Program započinje u petak, 28. ožujka, radionicom rezidbe maslina u masliniku, a večer je rezervirana za opuštanje uz pub kviz u Caffe baru “Reful”. U subotu, 29. ožujka, nakon registracije natjecatelja, slijedi glavno natjecanje u branju divljih šparoga, čiji će pobjednici biti proglašeni nakon vaganja u podne. Za najbolje berače pripremili smo vrijedne nagrade! Zabavni dio programa uključuje ručak za sve posjetitelje uz DJ-a, dok će lokalni ugostitelji moći uživati u prezentaciji vina – B2B Wine Experience by Vinarija “Trs”.
Šparogijada Kukljica predstavlja savršenu priliku za sve zaljubljenike u prirodu i gastronomiju da se okupe, natječu, educiraju i uživaju u otočnim okusima i mirisima. Prijave su otvorene do 28. ožujka do 16:00 sati, a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem poveznice: https://forms.gle/HJHwVjFqnLbrAjQCA
magazin
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”

U posljednjih desetak godina znanstvenici su primijetili neobičnu pojavu: radijske impulse koji dolaze iz naše galaksije Mliječne staze, a koji se redovito ponavljaju svaka dva sata poput kozmičkog otkucaja srca. Ti neobični signali, koji su trajali između pola minute i minute i pol, stizali su iz smjera zviježđa Velikog medvjeda, poznatog i kao Velika kola.
Astronomi su sada otkrili neočekivan izvor tih impulsa: mrtvu zvijezdu, takozvanog bijelog patuljka, koja kruži oko male, hladne crvene patuljaste zvijezde. Crveni patuljci inače su najčešće zvijezde u svemiru.
Dvije zvijezde, zajedno nazvane ILTJ1101, nalaze se toliko blizu jedna drugoj da im se magnetska polja isprepliću, stvarajući ove dugotrajne radijske signale (tzv. dugoperiodične prolazne pojave – LPT). Dosad su takvi dugi signali povezivani jedino s neutronskim zvijezdama, gustim ostacima nastalim nakon eksplozija supernova.
Novo otkriće, predstavljeno u znanstvenom časopisu Nature Astronomy, pokazuje da i kretanja zvijezda unutar dvostrukih sustava mogu stvarati ove rijetke radijske signale. “Prvi put smo sa sigurnošću utvrdili koje zvijezde stvaraju ove misteriozne signale, pripadnike potpuno nove klase radijskih pojava”, rekla je voditeljica istraživanja, dr. Iris de Ruiter sa Sveučilišta u Sydneyju u Australiji.
Znanstvenici naglašavaju da su ova dosad nezabilježena promatranja samo početak. Ovo bi otkriće moglo pomoći da bolje razumijemo kakve zvijezde mogu emitirati radijske signale kroz svemir te razjasniti njihovu prošlost i međusobne odnose.
Zvjezdani ples
Kako bi riješila ovu svemirsku zagonetku, dr. De Ruiter razvila je metodu kojom je u arhivskim snimkama europskog radioteleskopa LOFAR pronašla duge radijske impulse. LOFAR je najveća mreža radioteleskopa u Europi, specijalizirana za vrlo niske radijske frekvencije.
Koristeći svoju metodu, još kao doktorandica u Amsterdamu, De Ruiter je prvo pronašla jedan radijski signal zabilježen još 2015. godine. Potom je istražujući isto područje neba otkrila još šest signala. Svi su dolazili od jedne slabe crvene zvijezde. Međutim, ta zvijezda sama po sebi nije mogla stvarati tako snažne impulse. Moralo je postojati nešto drugo što ih uzrokuje.
Za razliku od ovih dugotrajnih impulsa, brzi radijski bljeskovi (poznati kao FRB) su vrlo sjajni, traju tek djelić sekunde i uglavnom dolaze iz drugih galaksija. Brzi radijski bljeskovi su mnogo snažniji, a često se javljaju samo jednom.
“Ovi novi impulsi su slični FRB-ima, ali traju puno duže i imaju slabiju energiju. Još uvijek pokušavamo razumjeti jesu li te pojave povezane ili se radi o različitim vrstama događaja”, rekao je suautor studije Charles Kilpatrick sa Sveučilišta Northwestern.
Daljnjim promatranjima uz pomoć velikih teleskopa u Arizoni i Teksasu, znanstvenici su ustanovili da crvena zvijezda zapravo “pleše” naprijed-nazad u pravilnom ritmu od dva sata, što se savršeno poklapalo s radijskim impulsima. Zaključili su da tu zvijezdu pomiče gravitacija obližnjeg bijelog patuljka, male, guste mrtve zvijezde.
Te dvije zvijezde, udaljene 1600 svjetlosnih godina od nas, zajedno orbitiraju oko zajedničke točke svakih 125.5 minuta.
Što uzrokuje ove misteriozne signale?
Znanstvenici misle da postoje dva moguća objašnjenja za ove neobične impulse. Ili bijeli patuljak ima snažno magnetsko polje koje redovito emitira signale, ili pak magnetska polja dviju zvijezda međusobno djeluju i pritom stvaraju ove impulse. Znanstvenici planiraju dodatna promatranja ovog sustava kako bi otkrili jesu li zvijezde emitirale i druge vrste zračenja poput ultraljubičastog svjetla ili rendgenskih zraka, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju njihove prošlosti i međusobnog odnosa.
“Trenutačno su impulsi potpuno nestali, ali je moguće da će se ponovno pojaviti u budućnosti”, rekla je De Ruiter. Tim trenutačno detaljno pregledava stare podatke radioteleskopa LOFAR u potrazi za još sličnih izvora.
“Sve češće otkrivamo ovakve neobične sustave. Svaki novi slučaj otvara nam oči prema ekstremnim pojavama u svemiru koje proizvode takve radijske signale”, rekao je dr. Kaustubh Rajwade sa Sveučilišta Oxford.
U posljednjih nekoliko godina drugi su istraživači otkrili desetak sustava koji emitiraju slične duge impulse. “Svi ti sustavi nalaze se unutar naše Mliječne staze i potpuno su drugačiji od svega što smo ranije poznavali”, zaključila je De Ruiter.
Za razliku od kratkih impulsa pulsara, koji traju djeliće sekunde, ovi dugotrajni signali mogu trajati od nekoliko sekundi do čak sat vremena, rekla je Natasha Hurley-Walker sa Sveučilišta Curtin u Australiji, koja nije sudjelovala u ovom istraživanju.
“Dosad su prolazni radijski izvori doveli do nekih od najvećih otkrića u astronomiji: od otkrića pulsara, preko FRB-ova koji su nam omogućili proučavanje nevidljive tvari između galaksija, pa sada i do ovih novih dugoperiodičnih pojava čiji značaj tek počinjemo shvaćati. Fascinantno je da sad kad znamo za njih, možemo ih pronaći i u podacima koji postoje već desetljećima – bili su skriveni pred našim očima”, rekla je Hurley-Walker.
“Skeniranjem neba snažnim radioteleskopima možemo očekivati još spektakularnija otkrića, uključujući možda i signale koji bi upućivali na prisutnost inteligentnog života – nešto što astronomi kroz projekt SETI već desetljećima traže”, zaključila je.
magazin
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!

Studentski zbor poziva sve ljubitelje dobre glazbe na koncert grupe TTM, koji će se održati u četvrtak, 28. ožujka, u Klubu Opera. Za studente je osigurana akcijska cijena ulaznice od samo 7€ na ulazu između 22:00 i 23:30.
Grupa TTM poznata je po energičnim nastupima i odličnoj atmosferi, a ovaj događaj dio je šire inicijative Studentskog zbora za obogaćivanje kulturnog i društvenog života studenata. Cilj je pružiti mladima priliku za opuštanje i druženje uz kvalitetnu glazbu po pristupačnim cijenama.
Klub Opera, kao jedno od popularnijih mjesta za noćni provod, bit će savršena lokacija za ovu večer ispunjenu hitovima i pozitivnom energijom.
-
magazin6 dana prije
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport6 dana prije
22. OŽUJKA, VRANA / Enduro Stage race Mali Bak u organizaciji BBK Pakoštane
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
KORIZMA U ZADARSKIM CRKVAMA / Pasionska meditacija i tradicijsko, dalmatinsko pučko pjevanje u četiri drevne zadarske crkve…