Do utorka u ponoć, kada je istekao rok za predaju, 11 potencijalnih predsjedničkih kandidata predalo je Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) svoje kandidature, no prema informacijama koje nisu službene, samo osam kandidata ima potrebnih najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa.

Tko su oni, odnosno čija će se imena u konačnici naći na listi kandidata, trebalo bi se znati u srijedu poslijepodne kada će DIP objaviti spomenutu listu, a tim činom počet će službena izborna promidžba za osme predsjedničke izbore od stjecanja neovisnosti.

DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, aktualnog predsjednika koji uz podršku SDP-a i partnera želi izboriti drugi mandat, Dragana Primorca, iza kojeg stoji HDZ s partnerima, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića, Tomislava Jonjića.

Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u utorak posljednja stigla u DIP.

Da bi od potencijalnih, postali ‘pravi’ kandidati za predsjednika, DIP mora utvrditi da je svaki od njih prikupio najmanje 10.000 pravovaljanih potpisa birača.

Neki su birači potpisali za više kandidata

Za to ima rok od 48 sati, no taj će posao obaviti prije, pa će već u srijedu poslijepodne objaviti listu kandidata, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 27. prosinca (petak).  Izbori za predsjednika Republike su u nedjelju, 29. prosinca.

Provjera potpisa traje oko tri sata, a kako se doznaje, u tom se poslu otkrije popriličan broj dvostrukih potpisa, što upućuje da su neki birači potpisali za više potencijalnih kandidata. U takvim slučajevima, potpis se priznaje onom kandidatu koji ih je prvi predao DIP-u.

Nekoliko kandidata odustalo

Do prije 12 dana, kada je počelo prikupljanje potrebnih potpisa, 14 potencijalnih kandidata najavljivalo je ulazak u izbornu utakmicu, no u konačnici su neki odustali, pokazalo se da prikupiti 10.000 potpisa i nije baš lako, posebno onima bez stranačke infrastrukture.

Prvi je odustao Anton Filić, bivši novinar Večernjeg lista, pa nezavisna Aurora Weiss, a u konačnici s potpisima u DIP nije stigao ni Mislav Kolakušić, bivši europarlamentarac i predsjednik stranke Pravo i pravda. Klubu onih koji su odustali priključio se i nezavisni Pavle Perović koji u javnosti i nije oglašavao svoje ambicije.

Pokaže li se točnom informacija da u izbornu utrku ide samo osam kandidata, bit će ih manje nego prije pet godina kada ih je bilo 11.

Na izborima, u prosincu 2019. na glasačkom listiću bila su imena: Zorana Milanovića, Kolinde Grabar Kitarović,  Miroslava Škore, Mislava Kolakušića, Darija Juričana, Dalije Orešković, Ivana Pernara, Katarine Peović, Dejana Kovača, Ante Đapića i Nedjeljka Babića.

Najviše kandidata za predsjednika Republike, 13, natjecalo se 2005. godine, a najmanje, samo trojica, na izborima 1997. godine. Osam predsjedničkih kandidata natjecalo se i na izborima 1992. godine.

Za pobjedu u prvom krugu predsjednički kandidat treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ne uspije li, slijedi drugi krug dva tjedna kasnije, 12. siječnja 2025. godine. Predsjednik se bira na mandat od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno je oblačno diljem zemlje, duž Jadrana i u područjima uz Jadran ima jutros kiše, pljuskova s grmljavinom, snijeg pada u Gorskom kotaru i Lici. Zimskom dojmu doprinosi i snažna bura, olujna na udare pod Velebitom.

Vjetrovito će na Jadranu biti i u nastavku utorka, lokalno može biti i obilnijih pljuskova s grmljavinom. Snijega će i dalje povremeno biti u Gorskom kotaru i Lici.

Slično i tijekom srijede, kiše i pljuskova bit će duž Jadrana i u područjima uz Jadran, snijeg će povremeno padati u gorju, iako prolazno koja pahulja može zalepršati i na sjeveru zemlje.

U četvrtak postupno razvedravanje, posvuda će biti uglavnom suho, veći dio dana. Bura će slabjeti na moru.

Stabilno i većinom suho bit će i tijekom petka, no prema večeri novo jače naoblačenje s jugozapada.

Za vikend će biti nestabilno, uz kišu i pljuskove duž Jadrana, lokalno obilnije, u gorju malo susnježice i snijega.

Iduću su godinu mnogi već nazvali idealnom za planiranje odmora i spajanje blagdana i državnih praznika s vikendima. Nova godina je u srijedu pa se, sa samo dva radna dana, četvrtkom i petkom, može spojiti s vikendom 4. i 5. siječnja, a u ponedjeljak, 6. siječnja, blagdan je Sveta tri kralja, što znači mogući odmor od čak 6 dana.

Uskrs je sljedeće godine 20. travnja, a Uskrsni ponedjeljak kao i svake godine donosi dodatni neradni dan.

Praznik rada, 1. svibnja, pada na četvrtak pa se, spajanjem s petkom i vikendom, dobije četverodnevni odmor. Dan državnosti, 30. svibnja, je u petak, što znači produljeni trodnevni vikend.

Tijelovo, blagdan koji se uvijek slavi četvrtkom, iduće je godine 19. lipnja, a spajanjem s petkom dobiju se četiri dana odmora.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, 2025. obilježava se u utorak pa se, sa spojenim ponedjeljkom i vikendom prije, dobije četverodnevni odmor. Blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, je u petak, što znači – produljeni trodnevni vikend.

Blagdan Svih svetih, 1. studenog, je subota, a 18. studenog, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, utorak, pa se otvara mogućnost spajanja s vikendom prije.

Božić i blagdan svetog Stjepana iduće godine su u četvrtak i petak, na što se automatski nadovezuje vikend.

14 blagdana i državnih praznika

Pogled na novu kalendarsku godinu otkriva – 2025. izvrsna je za ono što Hrvati obožavaju – spajanje neradnih dana.

U godini pred nama 14 je slobodnih dana, odnosno blagdana ili državnih praznika. No ono što se zaista računa kao uspjeh su radni dani pretvoreni u neradne – takvih potencijalnih dana u 2025. bit će 6.

Prva šansa stiže već s prvim vikendom. Budući da Nova godina pada na srijedu, ako se spoji s vikendom i blagdanom Sv. Tri kralja dobiveno je 6 slobodnih dana.

A onda ništa sve do svibnja i Praznika rada, zatim blagdana Tijelova te državnih praznika u kolovozu i studenom.

Slobodni dani kod poslodavaca često imaju negativan predznak, no oni radnicima nisu darovani, oduzimaju se od dana godišnjeg odmora, a ne stoje ništa ni državu ni poslodavce.

“Mudri poslodavci se organiziraju tako da početkom godine daju mogućnost pred svoje radnike ako se neki blagdani, vikendi i nešto može spajati da se unaprijed jave kome bi kako pasalo i tako se rasporede”, kazao je Krešimir Sever za HRT, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Koliko god bili dobri u ovoj kombinatorici, ona nije svojstvena samo Hrvatima.

“To nije hrvatski izum, to nije hrvatski proizvod, vani izvan Hrvatske se to koristi dugi niz godina, u pravilu dogovorno, zna se već godinu dana unaprijed kako će se tko spajati”, dodao je Sever.

Slobodni dani pozitivno utječu na produktivnost

Da spajanje čini dobro i radniku i poslodavcu, potvrđuju istraživanja.

“Slobodni dani povoljno utječu na produktivnost, naravno da je tu važno i kako provodimo to slobodno vrijeme da se odvojimo i fizički od mailove, mobitela, ali i mentalno”, rekla je psihologinja Ines Begčević.

Ipak za ostvarivanje prava na slobodne dane nužan je obostran i pravodoban – dogovor.