Connect with us

Hrvatska

Prosječna mirovina 553 eura: Čak 26 posto umirovljenika preživljava s 395 eura

Objavljeno

-

Pixabay

Netko jede kupus, netko meso, a zajedno jedemo sarmu. Tako izgleda i mirovinska statistika. Prosječna mirovina je 553 eura, a penje se na 623 eura kada se izbace oni koji primaju najmanje, a dodaju oni s najviše. Čak 26 posto umirovljenika preživljava od najniže mirovine od svega 395 eura. S druge strane, braniteljske iznose preko 1.200, a saborske premašuju 2.000 eura.

Prosječna mirovina svih 1.227,747 korisnika u prosincu je iznosila 553 eura. Bez isplata za 188.880 korisnika kojima se mirovine od prosječnih 170 eura isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna mirovina penje se na 623 eura. Međutim, u tom prosjeku nisu samo radničke mirovine, nego i one koje su ostvarene potpuno ili djelomično prema posebnim propisima. Bez njih, prosječna mirovina iznosi 507 eura, pokazuju podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Razlike postoje od grada do grada, pri čemu su mirovine najmanje u Vukovaru, a najveće u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku, piše Mirovina.hr.

Čak 26 posto građana prima najnižu mirovinu

Udio mirovine u prosječnoj plaći pao je u odnosu na prošli mjesec s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće koja je za listopad iznosila 1.340 eura. Ipak, zbog rasta mirovina udio u plaći veći je nego posljednjih godina. Međutim, od 2013. do 2015. godine udio mirovine u plaći prelazio je 47 posto pa je tada bio veći nego danas.

Hrvatska ima 271.416 najnižih mirovina koje iznose svega 395 eura te čine manje od 30 posto udjela u prosječnoj plaći. To znači da više od 26 posto građana preživljava s manje od 400 eura svakog mjeseca. Najnižih mirovina sve je više, jer plaće radnika uvelike zaostaju za prosjekom pa se takva mirovina računa samo na temelju godina radnog staža, pomnoženih s vrijednošću najniže mirovine.

Obiteljsku mirovinu prima 157.477 korisnika, a u prosjeku je riječ o 483 eura, dok je invalidskih mirovina skoro 85.000 od svega 419 eura u prosjeku. Velik dio tih korisnika još uvijek čeka isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život u starosti i bolesti.

Omjer radnika i umirovljenika u pozitivnom trendu

Starosne mirovine u prosjeku su 614 eura, pri čemu one prijevremene ne prelaze 570 eura. U tom prosjeku su i braniteljske te vojne mirovine. Pritom one prema braniteljskom zakonu iznose 1.213 eura te uvelike popravljaju ukupnu mirovinsku statistiku, kao i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika, a koje premašuju 2.000 eura.
Istovremeno, rastu rashodi za mirovine, o čemu smo više pisali ovdje. Do prosinca je na mirovine potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, a predviđa se da će taj trošak do kraja godine porasti na gotovo 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, u troškove su uključena i ostala mirovinska primanja, poput jednokratnih Vladinih dodataka.

Slika je nešto povoljnija i kada je riječ o omjeru radnika i umirovljenika. Taj je omjer prije deset godina bio 1,15, a danas je 1,39 zahvaljujući rastu zaposlenih. Istra ima dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj taj odnos jedan naprema jedan.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Objavljeno

-

By

Pexels

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.

Što to znači?

Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.

U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.

Kakve su to tarife?

Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.

Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).

Koliko je to jeftinije?

Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.

Kada to počinje?

Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.

Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.

Kada je onda viša, a kada niža tarifa?

Ljetno računanje vremena:

viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati

Zimsko računanje vremena:

viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati

Kad počinje ljetno računanje?

2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.

Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.

Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

MORH zapošljava: Objavljen novi natječaj, pogledajte koji su uvjeti

Objavljeno

-

By

foto: MORH

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 26. ožujka 2025. godine javni natječaj za prijam 10 kandidata/kandidatkinja za časnike/časnice – vojne pilote.

Kandidati trebaju imati završen najmanje sveučilišni prijediplomski studij ili stručni studij bilo kojeg usmjerenja te ispunjavati opće uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. Zakona o službi u Oružanim snagama RH te ne mogu biti primljene osobe za čiji prijam postoje zapreke iz članka 35. Zakona.

Na natječaj se mogu prijaviti kandidati koji do kraja 2025. godine navršavaju najviše 27 godina života. Kandidati koji nisu završili program dragovoljnog vojnog osposobljavanja bit će upućeni na dragovoljno vojno osposobljavanje, a prije upućivanja, trebaju prethodno uspješno završiti pripremno osposobljavanje (selekcijsko letenje).

Također, prije upućivanja na osposobljavanje kandidati prolaze posebni odabirni postupak, a kriteriji i postupak za utvrđivanje uvjeta propisani su Zakonom i Pravilnikom o utvrđivanju zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta za prijam u službu u Oružane snage Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 37/24 i 84/24).

Po uspješnom okončanju dragovoljnog vojnog osposobljavanja, odabrani kandidati za časnike vojne pilote bit će upućeni na Temeljnu časničku izobrazbu, a nakon završetka iste kandidati će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, dodijelit će im se prvi časnički čin te će biti raspoređeni na časničku dužnost.

Mjesto osposobljavanja i mjesto službe je teritorij Republike Hrvatske, a uz vlastoručno potpisanu prijavu potrebno je priložiti:

  • životopis,
  • dokaz o odgovarajućem stupnju obrazovanja (preslika diplome),
  • potvrdu odnosno ispis iz elektroničkog zapisa podataka iz područja radnih odnosa koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
  • dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice ili osobne iskaznice),
  • rodni list i
  • dokaz da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne stariji od 6 mjeseci).

Rok za podnošenje prijave na natječaj je 14 dana od dana objave u Narodnim novinama.

Prijave s dokazima o ispunjavanju traženih uvjeta dostavljaju se u Središnjicu za upravljanje osobljem, Ilica 256 b, Zagreb. Dodatne obavijesti kandidati mogu dobiti na broj telefona: 01/3784-636 i 01/3784-812.

Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Cijene struje i plina i grijanja ostaju iste do jeseni, svakom umirovljeniku stiže 50 eura

Objavljeno

-

By

Država će za osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva izdvojiti 296 milijuna eura, rekao je u srijedu na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.

Ukupna vrijednost paketa iznosi 296,2 milijuna eura, a obuhvaća niz ciljanih mjera za koje se očekuje da će imati učinak na kućne budžete građana, poslovanje malih poduzeća, javne i neprofitne institucije, studente, umirovljenike, branitelje i poljoprivrednike.

Za cjenovno pristupačnu energiju namijenjeno je 140 milijuna eura. Postojeće mjere produžuju se do 30. rujna ove godine, čime se osiguravaju nepromijenjene cijene električne energije za kućanstva, kao i za mikro, male i srednje poduzetnike s potrošnjom do 250 tisuća kilovatsati, stabilne cijene plina i toplinske energije za građane i javne ustanove poput vrtića, škola, bolnica, domova za starije i druge, rekao je Plenković.

Potpore umirovljenicima iz “osmog paketa” vrijedne su 62,5 milijuna eura. Svi umirovljenici i korisnici nacionalne naknade koji su bili u isplati za veljaču 2025. dobit će jednokratnu isplatu od 50 eura. To se odnosi na više od 1,2 milijuna korisnika. Isplata će se obaviti najkasnije do kraja travnja. Ovo je jedanaesti paket pomoći za umirovljenike u posljednje četiri godine, čime ukupna vrijednost potpore iznosi 773,5 milijuna eura.

Za 105 tisuća socijalno najugroženijih korisnika, osigurane su mjesečne naknade za troškove energije energiju u iznosu od 70 eura, u razdoblju od travnja do rujna. Za to je osigurano 62,2 milijuna eura.

Za oko 15 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja osigurana je jednokratna potpora od sto eura, kao pomoć u ublažavanju rasta životnih troškova. Ukupna iznos naknade je 1,5 milijuna eura.

Potpore za javni prijevoz ukupno su vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica.

Za potporu proljetnoj sjetvi namijenjeno je 20 milijuna eura. Namijenjena je poljoprivrednicima, za sufinanciranje proizvodnih troškova poput sjemena, gnojiva i goriva.

Nastavljaju se i potpore studentima te je 4,5 milijuna eura namijenjeno potporama studentskim centrima, čime se sprečava rast cijena studentske prehrane. Cijena obroka ostaje nepromijenjena za 111 tisuća studenata u 25 gradova i iznosi 0,86 eura.

“Ovo je cjelovit i ciljan paket kojim komažemo svima kojima je to u ovom trenutku potrebno i osiguravamo kontinuitet mjera građenja sigurnosne mreže očuvanja socijalne kohezije, predvidljivosti i pomoći kućnim proračunima i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je premijer Plenković.

Posebno je naglasio pomoć umirovljenicima i onima koji teže žive.

Ukupna vrijednost svih dosadašnjih vladinih paketa pomoći građanima i gospodarstvu je prema njegovim riječima 8,3 milijarde eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu