U slučaju nepravilnosti i zdravstvenih rizika vezanih s hranom, u Hrvatskoj se pokreće europski Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), a u slučaju svih ostalih proizvoda aktivira se Sustav brzog upozorenja za nesigurne potrošačke proizvode i zaštitu potrošača (RAPEX) koji obuhvaća sve proizvode osim prehrambenih i farmaceutskih te lijekova.

I za RASFF i za RAPEX kontaktna točka u Hrvatskoj je Državni inspektorat (DIRH), a za RASFF još i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Kada se za pojedine proizvode aktiviraju jedan ili drugi sustav, tada se ti proizvodi opozivaju s tržišta i miču s polica trgovina.

Prema popisu obavijesti za potrošače koje je objavio Državni inspektorat, prošle godine je u Hrvatsko opozvano 89 prehrambenih prozvoda. Detaljan popis nalazi se  OVDJE.

Najviše salmonele i listerije

Najviše, u 14 slučajeva, radilo se o prisustvu bakterije salmonele koja uzrokuje zaraznu bolest salmonelozu. Salmonela je bila pronađena u konzumnim jajima, špinatu, ekstrudiranim kuglicama od prosa, otkoštenim pilećim batkovima i zabacima, žabljim kracima, tahini pasti od sezama, smrznutoj lopatici jelena, dopunskoj krmnoj smjesi za nesilice, sojinoj sačmi i hrani za pse.

U 11 slučajeva prehrambeni su proizvodi bili opozvani zbog prisustva patogene bakterije Listeria monocytogenes koja uzrokuje zaraznu bolest listeriozu. Listerija je pronađena u domaćim kobasicama, salami, kulenu, jegeru, pečenici, pakiranim sendvičima te proteinskim sendvičima.

Opasni kuhinjski mlinci za sol

Također u 11 slučajeva iz prodaje su povučeni jednokratni kuhinjski mlinci za sol, a zbog mehaničkog zagađenja jer je utvrđeno da se iz žrvnja za mljevenje krupnih zrna soli na vrhu mlinca u hranu truse komadići plastike.

U šest slučajeva proizvodi su opozvani zbog prisutva aditiva E110, neodobrenog umjetnog bojila koje može izazvati alergijske reakcije. Taj se aditiv najčešće dodaje u slane grickalice, pudinge i marmelade. U svih šest prošlogodišnjih slučajeva zbog tog su bojila bile opozvane grickalice.

U šest slučajeva prehrambeni su proizvodi bili opozivani i zbog neoznačenih alergena – soje (u pilećim salamama, paštetama i roštilj kobasicama), glutena (u kobasicama), miječnog proteina (u pirovim krekrerima) te lješnjaka (u čokoladicama).

Lani je ipak bilo manje opozvanih prehrambenih proizvoda nego 2023. kada ih je s polica trgovina maknuto 94, a još manje nego 2022. kada je opozvano 116 proizvoda.

Lani opozvano čak 1348 vozila

Sustav RAPEX lani je u Hrvatskoj bio aktiviran u 211 navrata. Više od polovice tih opoziva odnosilo se na vozila, a zbog raznih vrsti tvorničkih kvarova. Na drugom mjestu po broju opoziva su bile igračke, u većini slučajeva plišane i one mekane za najmlađu djecu, najčešće zbog lako odvojivih sitnih dijelova ili punila u plišanim igračkama kojima se djeca mlađa od 3 godine mogu ugušiti.

Otkako je 2014. sustav RAPEX uspostavljen i u Hrvatskoj, ukupno je opozvano 2157 proizvoda, a više od polovice bila su vozila – čak 1348 bila su vozila. Na drugom mjestu su igračke kojih je u protelih deset godina opozvano 273.

Od 2014. opozvano je i 60 proizvoda iz skupine nakita, 59 proizvoda za djecu i dječje opreme, 56 proizvoda osobne zaštitne opreme, 46 informatičkih proizvoda, 37 proizvoda dječje obuće i odjeće i isto toliko električnih proizvoda, 21 proizvod iz skupine autodijelova, 19 svjetiljki te isto toliko proizvoda za uljepšavanje i osobnu higijenu. Ostalih vrsta proizvoda opozvano je znantno manje.

Čitav popis možete vidjeti OVDJE.

U većem dijelu Hrvatske prevladavat će sunčano, ujutro u unutrašnjosti mjestimice magla i niski oblaci, posebice u središnjim predjelima gdje će se dugo zadržati, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za subotu.

U Dalmaciji umjereno do pretežno oblačno vrijeme, osobito na krajnjem jugu povremeno s kišom.

Vjetar na kopnu većinom slab. Na Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na sjeveru će bura prijepodne jačati na jaku, a u Dalmaciji prema večeri.

Najviša dnevna temperatura uglavnom od 0 do 5, na moru između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.

Crveno upozorenje meteorologa upaljeno je ove subote na području Velebitskog kanala zbog orkanske bure.

Sutra nas očekuje umjereno i pretežno oblačno vrijeme, u noći i ujutro na kopnu mjestimice maglovito, a sunčanije u Istri. Uglavnom će na krajnjem jugu povremeno biti kiše, a u drugom dijelu dana slab snijeg ponajprije u Konavlima te lokalno u unutrašnjosti, pogotovo Lici.

Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni, popodne na udare mjestimice jak. Na Jadranu će puhati jaka i olujna bura, osobito podno Velebita s orkanskim udarima. Najniža jutarnja temperatura od -8 do -3, na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije od 2 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura od -1 do 4, na Jadranu između 5 i 10 °C.

Crveno upozorenje za orkanske nalete bure proširiti na gotovo cijeli Jadran s nedjeljom, a udari bi mogli ići i do 150 km/h.

HAK: Vjetar otežava promet na Jadranskoj magistrali

Kolnici su mjestimice mokri i skliski, ponegdje ima i magle, zbog vjetra na Jadranskoj magistrali između Novog Vinodolskog i Svete Marije Magdalene (DC8) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle, izvijestio je u subotu Hrvatski autoklub (HAK).

Zbog niskih temperatura moguća je poledica. U tijeku je zimsko održavanje cesta. Na pojedinim dionicama vozi se usporeno zbog vozila zimske službe koja se kreću sporije.

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te da na put ne kreću bez zimske opreme.

Zbog zimskih uvjeta zabrana je prometa za motorna vozila koja nemaju propisanu zimsku opremu te teretnim vozilima s priključnim vozilom kroz Gorski kotar te dionicama Ličko-senjske i Zadarske županije.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

Nova godina donijela je novo poskupljenje struje od 3,7 posto što će ukupno povećati račune za struju za više od 10 posto u odnosu prema razdoblju prije 1. studenog prošle godine.

U paketu s višom cijenom plina, moglo bi doći do niza poskupljenja proizvoda i usluga. Što čeka građane i poduzetnike?

Vedran Špehar, državni tajnik, Ministarstvo gospodarstva kazao je u emisiji HRT-a U mreži Prvog kako je ovo drugi korak koji je započet s 1. listopadom.

“Zbog rasta cijena energenata na tržištu, Vlada RH je u rujnu donijela paket mjera kojima se trebalo kompenzirati ono što slijedi, a sada je i to uslijedilo. Sada je drugi korak povećanja cijena električne energije i on je 10 posto u odnosu na prošlu godinu”, rekao je.

Dodaje, da nema ovih mjera poskupljenje bi bilo puno više.

“Na žalost, doba jeftine energije je prošlo što zbog energetska tranzicije, što je proces koji će trajati bar 20-ak godina pa i duže, stoga što mi kao društvo želimo održivu energetiku, CO2 neutralan kako bi naši nasljednici živjeli kao i mi. Ovako kako se mi ponašamo prilično je neodgovorno i to, ne vodi dobrom”, naglasio je Špehar.

Ističe kako održiva energija košta.

“Druga stvar je da je Ukrajina bila veliki izvoznik i opskrbljivač struje za Europu. Te infrastrukture više nema i Ukrajina se iz velikog izvoznika pretvorila u velikog uvoznika”, rekao je Špehar.

Veći računi

Građani bi mogli očekivati veće račune od 4-7 eura.

Ana Knežević, Hrvatska udruga za zaštitu potrošača kazala je kako svako poskupljenje energenata neminovno se održava na povećanje cijena.

“Oni koji imaju mjesečno očitanje brojila to će ići automatski, a oni koji očitavaju šestomjesečno se iznenade. Kažemo im da bi im to bilo manje stresno da očitavaju mjesečno svoja brojila. Na računima ima mnogo informacija koje ljudi uglavnom ne čitaju, ali i ne razumiju”, rekla je.

Dodaje kako smjernice UN-a govore kako bi bilo lakše potrošačima da plaćaju jednu cijenu. Kako kaže, mi imamo iz dodataka i onda se potrošači izgube.

Raste ovisnost o cijeni energenata

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist, HUP-a kazao je kako građani dugi niz godina plaćaju manje maloprodajnu cijenu električne energije, a poslodavci plaćaju veleprodajnu cijenu više.

“To je izvan svake logike, naglašava i dodaje kako se socijalna politika može voditi na puno više načina nego kroz cijene energenata”, naglasio je.

Ističe kako nama raste ovisnost o cijeni energenata.

“HUP se zalaže za povećanje investicija u nove kapacitete. Danas je fokus na obnovljive izvore energije. Iako su investitori sagradili 2600 megavat sati novih kapaciteta u izvorima novo obnovljive energije, a samo zato što HERA- nije donijela metodologiju za priključak tih kapaciteta to stoji nespojeno na mrežu”, rekao je Stojić.

Objasnio je kako 2600 megavat sati može pokriti od prilike pola potrebe stanovništva u Hrvatskoj.

“Kada bi se to spojilo, imali bismo slatke brige oko cjenovne politike”, naglasio je.

Rekao je kako veliki potrošači u europskim okvirima i nisu veliki, a oni plaćaju cijenu iznad prosjeka EU.

“To je bitno stoga što neki naši veći poduzetnici su zbog toga manje konkurentni”, kazao je.

Špehar ističe kako se poskupljenje odnosi prvenstveno na kućanstva i na male neprofitne tvrtke. Kod njih su regulirane cijene te se na njih odnose mjere za ublažavanje poskupljenja.

Knežević je naglasila kako od 2022. godine imamo stalni rast cijena.

“Udruge potrošača su stalno prozivane kako su trebale reagirati. Mi nikakvih ovlasti nemamo, a tražili smo da ih imamo”, istaknula je.

Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta

Stojić se osvrnuo na uvođenje eura koji je bio uveden u jeku energetske krize, jeku uvezenih prehrambenih proizvoda, rata u Ukrajini. Smatra kako imamo cijeli niz uvezenih šokova što se tiče cijena.

Špehar naglašava kako je Hrvatska dio jednog velikog društva gdje se svaka promjena na tržištu odražava kod nas.

“Ekološki imperativ je svima prihvatljiv, ali on košta. To su milijarde eura koje svima nama dolaze na naplatu”, rekao je.

Knežević se osvrnula na umirovljenike koji imaju manje od 300 eura mirovine i zapitala se što s njima.

“Ublažili smo situacije, ali situacije se trebaju mijenjati”

“Ovdje smo samo obrazložili situacije, ali situacije se trebaju mijenjati. Nisu pomoć ograničene cijene, ako vi taj proizvod ne možete kupiti”, naglasila je.

Stojić je kazao kako u odnosu na kraj 2019. ukupna primanja zaposlenih do danas su porasla za 58 posto nominalno, a 28 posto realno.

“Prosječna cijena košarice je porasla oko 30 posto”, dodao je.

Ističe kako smo glede realnog medijalnog dohotka u zadnjih 4-5 godina preskočili 4 članice EU.

“Činjenica je da standard građana u Hrvatskoj raste”, zaključio je Stojić.