Babac, otok Zadarskog arhipelaga, uskoro će dobiti poučnu i tematsku stazu koja će utjecati na kvalitetu života lokalnog stanovništva te poboljšati iskustvo brojnih posjetitelja. Projekt vrijedan 67.578,31 eura dio je šireg plana za revitalizaciju otoka.

Projekt “Izgradnja poučne i tematske staze na otoku Babac” koji je upravo u tijeku, uključuje izvođenje građevinskih radova, opremanje staze, provedbu nabave te postavljanje oznaka i informativnih materijala. Glavni cilj projekta je poboljšati infrastrukturu na otoku, koja je trenutno u lošem stanju, i stvoriti uvjete za bolji život otočana, ali i za održivi razvoj turizma.

“Poučna staza, duljine 208 metara, bit će opremljena informativnim pločama na kojima će posjetitelji moći doznati više o kulturnoj i prirodnoj baštini otoka. Uz to, postavit će se klupe i koševi za otpad kako bi se dodatno očuvao okoliš i podigla svijest o važnosti održivog ponašanja”, kažu iz Općine Sv. Filip i Jakov.

Osim što će staza pridonijeti boljem upravljanju turističkim tokovima i smanjenju ekološkog otiska na ostatku otoka, lokalno stanovništvo i posjetitelji dobit će mjesto za šetnju, rekreaciju i društvene aktivnosti.

“Otok Babac, udaljen samo 680 metara od kopna, već godinama privlači posjetitelje zbog svoje očuvanosti i autentičnosti. Ova staza usmjerit će ih na jedno mjesto, smanjiti pritisak na ostatak otoka i pridonijeti održivom razvoju,” istaknuto je u izjavi Općine Sveti Filip i Jakov, koja je nositelj projekta.

Dio strateških planova razvoja

Projekt je u skladu s Planom razvoja Općine Sveti Filip i Jakov 2021.–2027., unutar mjere za unaprjeđenje javnih površina, pješačkih zona i šetnica. Također, doprinosi i cilju Plana razvoja Zadarske županije za razvojem pješačkih staza radi rasterećenja cestovne infrastrukture a sufinanciran je i u iznosu od 27.300 eura od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije..

“Radovi na izgradnji staze trebali bi trajati devet mjeseci, a nakon završetka očekuje se daljnji razvoj otoka. Poboljšana infrastruktura otvorit će vrata novim ulaganjima i mogućnostima za revitalizaciju ovog jedinstvenog otočkog prostora”, kažu iz Općine Sv. Filip i Jakov.

Izvor: BnM Portal

Web stranica Centra za mlade Zadar aktivna je na linku www.centarzamladezadar.hr!

Stranica donosi informacije o Centru, rasporede i aktivnosti korisnika, slobodne termine, dvorane s 3D prikazima i fotografijama te obrazac za rezervaciju prostora s uvjetima.
Posjetite web stranicu Centra i informirajte se o mogućnostima sudjelovanja u programima i aktivnostima, realizaciji vlastitih inicijativa i njihovoj realizaciji.

Prioritetna područja djelovanja u Centru su mladi i podrška mladima kroz kulturu, tehničku kulturu, kulturni amaterizam, nezavisnu kulturu, suvremene kulturne i umjetničke prakse, urbanu kulturu, STEM,  neformalno obrazovanje, izvannastavne aktivnosti, razvoj poduzetničkih kompetencija, održivi razvoj, aktivno građanstvo, volonterstvo, inkluzivne programe, programe zaštite prirode, ekologiju, baštinu te urbane sportove.

Za više informacija kontaktirajte koordinatore Centra:

Tel. 023/ 630 623
centarzamlade@grad-zadar.hr

Predavanje VelebitZadarMore – inspirativna priča o identitetu, ljubavi, staništu i zdravlju! održat će prim. dr. sc. Petar Lozo, dr. med., u srijedu 15. siječnja 2025. godine u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače.

Predavanje se održava u sklopu izložbe Velebit, autora Josipa Zankija, koja se može posjetiti u izložbenim dvoranama u prizemlju Kneževe palače.

O predavanju:
Mitska planina Velebit duboko je ukorijenjena u naš nacionalni identitet i duh. Oduvijek je Velebit pružao sigurno utočište i stanište svima koji su mu dolazili s ljubavlju i poštovanjem njegovih vrijednosti. Velebitski masiv zbog klimatske raznolikosti na razmjerno malom prostoru, uvjetovane geografskim položajem i promjenom visine, jedan je  od najvažnijih središta europske bioraznolikosti. Koliko smo doista svjesni moći  i protežitosti takvih održivih i razvojnih potencijala? Suvremenim sve bržim razvojem infoteha i u Hrvatskoj, stasaju sve mlađe generacije koje se sve više udaljuju od prirode kao životnog prostora čovjeka. Uranjajući sve dublje u zavodljivi virtualni svijet, nesvjesno pojačavaju svoju ranjivost. Suvremene svjetske krize ipak postavljaju pitanja, jesmo li svjesni opasnosti i slojevitosti tih ugroza? Koliko smo spremni odgovoriti na moguće različite ugroze zdravlja, pa i same opstojnosti čovjeka, ljudi i naroda. Ova pitanja i odgovori su utoliko složenija ili jednostavnija u tranzicijskim društvima, kojima i mi pripadamo.