Hrvatska
Gdje je bojkot prošlog petka bio najjači, a gdje se najviše ispuhao? Provjerite stanje u svom gradu…

Generalni bojkot trgovina u Hrvatskoj nastavlja se i danas, treći petak zaredom. Dok se čekaju podaci na razini države, objavljena je analiza podataka Porezne uprave o fiskaliziranim računima u maloprodaji (osim trgovine motornih vozila i motocikla) i rezultati prošlotjednog bojkota po gradovima, općinama i županijama.
Portal gradonačelnik.hr navodi da je drugi petak bojkota – 31. siječnja, bio slabiji od onog prvog kad se promet u trgovinama na malo gotovo prepolovio. U odnosu na prvi veliki bojkotni petak 24. siječnja, promet je prošli petak povećan za 19% (7,8 milijuna eura), no usporedimo li ga sa petkom prije bojkota, 17. siječnja, minus u blagajnama trgovačkih lanaca i dalje je priličan – 36% (27 milijuna eura).
Za razliku od prvog petka kad su trgovine najjače bojkotirale redom slavonske županije i kada je promet za preko 50% smanjen u čak sedam županija, prošli petak slika se prilično promijenila.
Najveći pad prometa u odnosu na predbojkotni 17. siječnja zabilježen je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-43,60%) i Koprivničko-križevačkoj županiji (-43,51%). Slijede Osječko-baranjska županija (-42,70%), Splitsko-dalmatinska-županija (-41,99%) te Varaždinska županija (-41,85%). Pad prometa veći od 40% bilježe još Međimurska, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
Gdje je bojkot najviše oslabio?
Usporedi li se ostvareni promet 31. siječnja i 24. siječnja, vidljivo je da je bojkot najviše oslabio tamo gdje je u startu bio najjači – u Požeško-slavonskoj županiji. Tamo je prošli petak fiskalizirani iznos bio 34,78% veći nego tjedan dana ranije.
I dok je prvi bojkot trgovcima donio preko 50% manje prometa u čak 56 gradova, prošli petak minus veći od 50% zabilježen je u tek sedam hrvatskih gradova. Najdosljednije i najžešće bojkota su se, tako, držali građani Komiže koji su u trgovinama ostavili 58,61% manje novca nego 17. siječnja, gotovo jednako kao i prvog petka bojkota kad su po snazi bojkota bili na drugom mjestu. Drugi najjači bojkot prošli petak demonstrirali su građani Valpova, ‘pobjednici’ prvog bojkota.
No, za razliku od 24. siječnja kad su u trgovinama ostavili čak 66,93 posto novca manje nego 17. siječnja, iznos fiskaliziranih računa u na području Valpova u prošli petak je u odnosu na 17. siječnja smanjen za 58,23%. Po snazi bojkota u prošli petak slijede Zagorci – Klanjec (-54,83%), Zabok (-54,57%) i Donja Stubica (-51,55%). U top 10 najžešćih po bojkotu i među jedine gradove čiji su građani prepolovili kupovinu prošli petak plasirali su se Stari Grad sa Hvara (-51,16%) i Sinj (-50,05%) te ponovo Čakovec (-49,26%), Zaprešić (-48,84%) i Ivanec (-48,61%), koji su i prvi petak bojkota bili među najžešćim prosvjednicima protiv divljanja cijena u Hrvatskoj.
Pad prometa veći od 48% u prošli petak dogodio se još samo u Vinkovcima i Prelogu, minus veći od 47% ostvaren je u Našicama, Koprivnici, Županji i Labinu, preko 46% manje novca u trgovinama ostavili su građani Ivanić-Grada, Požege i Supetra, minus od oko 45% bilježe trgovine u Delnicama, Otoku, Makarskoj, Metkoviću, Novoj Gradiški i Đakovu, a iznad 40% manje ostvarenog prometa su još Slatina, Vukovar, Trogir, Sisak, Crikvenica, Pakrac, Bjelovar, Đurđevac, Dugo Selo, Solin, Omiš, Slavonski Brod, Belišće, Varaždin, Split, Čazma, Karlovac, Osijek, Pula, Ludbreg, Kutina, Beli Manastir, Rijeka, Križevci, Zlatar, Daruvar, Šibenik, Virovitica, Petrinja i Samobor.

Gledamo li apsolutne brojke i iznose računa, najveći minus – 5,3 milijuna eura manje nego 17. siječnja zabilježili su naravno trgovci u Zagrebu, drugi je Split sa -1,6 milijuna eura minusa, treća Rijeka sa minusom od milijun eura. U Osijeku se u blagajne slilo 978.331 eura manje nego 17. siječnja, a u Zadru minus iznosi 823.345 eura.
Usporede li se, pak, prošlotjedne brojke s onima od 24.siječnja, minus bilježi tek pet gradova – Vis, Ilok, Kastav, Grubišno Polje i Bakar. S druge strane, bojkot se prošli petak najviše ispuhao u Svetoj Nedelji u kojoj je ostvareno čak 84,36% više prometa u odnosu na 24. siječnja.

I na kraju, općine. Za razliku od bojkota 24. siječnja kad su trgovine u preko 50 općina zabilježile minuse od preko 50%, prošli petak to se dogodilo u samo dvije općine – Vela Luci na Korčuli u kojoj je zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa od 55,02% te Čačincima u Virovitičko-podravskoj županiji u kojima je promet pao za 55,02%.
U top 10 općina čiji su stanovnici najjače bojkotirali trgovine prošli petak u odnosu na petak 17.siječnja su još istarska Sveta Nedjelja, Blato na Korčuli, Gornji Kneginac u Varaždinskoj županiji, Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kotoriba u Međimurskoj županiji, Orebić na Pelješcu, Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji te Župa Dubrovačka.
U odnosu na petak 24. siječnja, prošli petak bojkot je najjači bio u međimurskim općinama Pribislavci i Goričan u kojima je zabilježen pad prometa od preko 9%. Od 158 općina za koje Porezna uprava ima podatke, bojkot se, pak, najviše ispuhao u općini Brestovac u Požeško-slavonskoj županiji, a čiji su mještani u trgovinama ostavili 80,85% više novca nego u petak 24.siječnja, navodi portal gradonačelnik.hr.
Hrvatska
Obrazovni sindikati odgodili prosvjed

Predstavnici triju obrazovnih sindikata izvijestili su u utorak da se zbog smrti pape Franje odgađa prosvjed planiran za petak, 25. travnja, a novi termin bit će objavljen naknadno.
Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja objavili su da se prosvjed, koji se trebao održati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića, odgađa zbog ljudskog i vjerničkog pijeteta.
Navode i da se izvan snage stavlja posebna uputa vezana uz održavanje prosvjeda te se stoga ravnateljima neće predavati zahtjev za sudjelovanjem.
Sindikalne podružnice i javnost naknadno će biti obaviješteni o novom terminu održavanja prosvjeda.
Hrvatska
Pripremite se na nestabilne dane, pljuskovi će mjestimice biti izraženi

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu unutrašnjosti, vedrije duž obale, osobito na području Dalmacije. U nastavku utorka treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, većinom u unutrašnjosti, u drugom dijelu dana.
Nestabilno će biti i tijekom srijede, kad se kiša i pljuskovi očekuju i duž Jadrana i u kopnenom dijelu zemlje.
U četvrtak će u većem dijelu zemlje biti kiše i pljuskova s grmljavinom, koji lokalno mogu biti izraženiji. Malo manje toplo.
I tijekom petka će biti dosta česta pojava kiše i pljuskova u mnogim predjelima, osobito u unutrašnjosti. Temperature će se još malo sniziti.
Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend, no rjeđi će biti kiša i pljuskovi, osobito u nedjelju.
Hrvatska
Maštruko: Papa Franjo je imao veću podršku kod vjernika nego u katoličkoj hijerarhiji

Bivši veleposlanik pri Svetoj stolici u Italiji Ivica Maštruko gostovao je u N1 Specijalu posvećenom smrti Pape Franje.
Maštruko ne očekuje neki poseban potres u katoličkom svijetu zbog smrti pape Franje, kako kaže, to se djelomično i očekivalo.
“Znalo se da je Papa bolestan i da ima teškoće s dianjem i ponašanjem. Ovo je jedan događaj koji će biti prihvaćen kao onaj koji se naprosto morao dogoditi s obzirom na papine godine. Ništa posebno i ništa dramatično”, tvrdi Maštruko.
Maštruko ističke kako je papa Franjo imao plebisticarnu podršku kod vjernika.
“Imao je veću podršku kod samih vjernika nego što je to imao u katoličkoj hijerarhiji, što se vidjelo i otporima koje je imao unutar same Katoličke crkve, unutar vrha Svete stolice, unutar dikasterija koji su se protivili njegovim i financijskim reformama i drugačijem načinu, pristupu u ponašanju u svakodnevnom životu. Počevši od toga da je odbio stanovati u apartmanu u Vatikanu. Preselio se u Svetu Anu”, ispričao je Maštruko.
Ukazao je i na otpore papi u Hrvatskoj.
“Pa i kod nas u Hrvatskoj vidjeli smo da biskupi, s časnim iznimkama, nisu baš u naravi u ponašanju svakodnevnom prihvaćali papu Franju. Dakako, sukladno obavezama koje su imali i hijerarhiji koja je u Katoličkoj crkvi oni su u svakoj prigodi davali podršku na riječima, ali u praksi ne bih rekao da je ta politika u potpunosti provedena. Naprimjer prema nekim zajednicama drugačije seksualne orijentacije ili prema migracijama, nije bila sasvim prihvaćena.
Kontroverze oko Papinih stavova u Hrvatskoj
“Kad smo u prezentaciji njegovih stavova u Hrvatskoj su dvije ili tri kontraverzne stavrčice, a to je vezano za ponašanje ili njegove stvaove za Međugorje. Iako ga je na kraju priznao ga kao mjesto hodočasništva, ali ne i mjesto ukazanja. Pa do odnosa prema Stepincu i te stvari su se naglašavale u hijerarhiji Katoličke crkve, pa i u hrvatskoj vlasti, koja često puta koristila metodom pritiska da se Stepinac proglasi svecem itd.”, kaže Maštruko i dodaje kako papa Franjo nije bio siguran oko Stepinca te da je i sam govorio o tome kako traži istinu.
Maštruko objašnjava da je papa Franjo u osnovi prihvaćao sve.
“U osnovi papa je bio iskren i u humenista. On je stavrno bio ekumenski. Pogledajte njegove postupke za protestante. Njegov odnos prema muslimanima. On je prihvaćao svakog čovjeka bez obzira na njegove različite orijentacije bilo koje naravi; i političke i religijske i seksualne i druge. I zato mi se čini da ima istine možda dijelom u tome da ponekad njegove riječi jesu bile iskrivljavanj ili krivo interpretirane. Problem u komunikaciji nije poruka koju šalješ nego interpretcija koja se naknadno javlja”, poručio je Maštruko.
Izbor novoga pape
Maštruko je objasnio na što možemo računati u izboru nvoog Pape.
“Teško da je došlo vrijem za crnoga Papu, pa da će biti netko od kandidata ili iz područja Afrike, ili čak upitno je i za Aziju s obzirom da je Latinska Amerika na neki način dala svog sadašnjeg Papu, teško da će se ponovno ići na izbor iz Latinske Amerike. Papa iz Sjeverne amerike je isto dosta upitno”, tvrdi Maštruko koji smatra da bi novi Papa mogao biti iz Italije i da će vjerojatnou osnovi biti onaj koji će slijediti temeljna načela i temeljnu politiku Pape Franje.
Novog papu možemo očekivati kroz mjesec dana, smatra Maštruko.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
VELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve
-
magazin5 dana prije
Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?
-
Hrvatska3 dana prije
Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
VELIKI PETAK / Kršćani diljem svijeta sjećaju se Isusove osude, muke i smrti