U sklopu programa  Županijski dani 2025., u petak, 25. travnja s početkom u 20 sati, crkva sv. Donata ponovno postaje središte glazbene tradicije Dalmacije – održava se Smotra klapa Zadarske županije. Ulaz je slobodan.

Na jednoj od najljepših povijesnih pozornica, pod svodom sv. Donata, nastupit će čak 12 klapa koje svojim višeglasjem i emocijom čuvaju duh dalmatinske pjesme i identitet našeg kraja:

1. Aria (ž), Starigrad
2. Asseria (m), Benkovac
3. Dalmatika (ž), Zadar
4. Diadora (m), Zadar
5. Galijota (m), Pag
6. Koporan (m), Poličnik
7. Maraška (mj), Zadar
8. Ponistra (m), Crno
9. Preženca (ž), Zadar
10. Puntadura (mj), Vir
11. Školji (mj), Tkon
12. Žurnata (m), Sv. Filip i Jakov

Klapsko pjevanje, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske nematerijalne kulturne baštine, nije samo glazba – to je život, emocija i zajedništvo. Zadarska županija kroz ovakve manifestacije aktivno pridonosi očuvanju i promociji svog bogatog kulturnog nasljeđa.

Pozivamo sve građane, ljubitelje glazbe i baštine, da nam se pridruže u ovom svečanom glazbenom trenutku i podrže one koji svojim glasovima i predanošću čuvaju neprocjenjivo kulturno blago Dalmacije.

Gost tradicionalnog predstavljanja znanstvenika Sveučilišta u Zadru „Srijedom u sridu” sinoć je bio doc. dr. sc. Marko Šarlija, predavač na Odjelu za informacijske znanosti, čiji su znanstveni interes analiza ljudskog sna i primjena umjetne inteligencije u tom području.

Šarlija je nakon završetka Gimnazije Franje Petrića obrazovanje nastavio s obrazovanjem na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je diplomirao i kasnije doktorirao s temom „Predviđanje ljudskog učinka na temelju psihofizioloških značajki otpornosti i strojnog učenja”. Za vrijeme doktorata radio je kao asistent na FER-u, gdje je sudjelovao u znanstvenom projektu pod pokroviteljstvom NATO Science for Peace and Security Programme, a posebno je zanimljiv njegov ulazak u znanost preko freelance suradnje koju je imao dodatno uz akademsku karijeru.

– Kao asistent nisam imao neka posebna primanja pa sam se počeo baviti freelance aktivnostima, i zbog dodatne zarade i zbog iskustva, birajući poslove koji su bili srodni temi doktorata. Povezao sam se s američkim startupom NeuroGeneces koji je počinjao s analizom EEG-a u kontekstu sna i tako sam upao u taj svijet, rekao je Šarlija.

Nakon završetka doktorata nije se vidio u Zagrebu. Na poticaj sadašnjeg kolege Franje Pehara 2023. se vratio u rodni grad te je zaposlen kao docent na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, za potrebe stručnog prijediplomskog studija Informacijske tehnologije.

Njegovi istraživački interesi uključuju računarsku kognitivnu znanost, obradu bioelektričnih signala te strojno učenje, područje koje je na dodiru računarske znanosti i neuroznanosti, ponajviše istraživanju dubokog sna.

– Svima je poznata REM faza sna, ona u kojoj najčešće sanjamo, no ja sam se najviše bavio drugom, ne-REM fazom, najdubljom fazom dubokog sna, u kojoj mozak dosta drugačije funkcionira. Dok u REM fazi mozak funkcionira kao da je budan, košmarno, što se registrira kroz različite frekvencije na EEG-u, u ne-REM fazi procesi su smireni i orkestrirani, sa sinkroniziranom aktivacijom i deaktivacijom velikog broja neurona. Taj proces je ključan za duboku regeneraciju i pravi odmor na fiziološkoj i neurološkoj razini te konsolidaciju memorije, stvari koje smo naučili napamet, ističe Šarlija.

Kada je netko u toj fazi spavanja, izoliran je od vanjskih podražaja i ne može ga se probuditi tihim šumom ili laganim dodirima. Međutim, spavač ipak mora ostaviti jedan kanal kroz koji će se do njega doprijeti kada je panika.

– Taj zvučni put do mozga otvoren je i u dubokom snu i ako mu se pusti jedan tihi neinvazivni šum u pravoj fazi aktivacije neurona, daje mu se dodatni signal koji orkestrira oscilacije, kao da dodatno zaljuljate ljuljačku. Time se povećava kvaliteta sna, a ljudi nakon njega imaju bolje kognitivne sposobnosti, objasnio je Šarlija.

Što se tiče studija Informacijskih tehnologija na kojemu je angažiran, kaže kako dolazi dosta mladih ljudi koji su tek završili srednju školu i žele nastaviti s razvojnom istraživačkom karijerom, ali ima i starijih koji su zainteresirani za ovo područje i žele promijeniti svoj interes.

pozivamo vas na predavanje dr. sc. Dražena Šimleše o društvenoj i solidarnoj ekonomiji, koje će se održati u sklopu ciklusa Javne sociologije u četvrtak, 24. travnja 2025. u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar. Predavanje organiziraju Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru i zadarska podružnica Hrvatskog sociološkog društva.

U izlaganju će se razmotriti kako je moguće urediti ekonomski sustav da bude pravedan i održiv, dobar prema zaposlenicima i lokalnoj zajednici. Može li poslovanje biti etično prema korisnicima, planetu i budućim generacijama? Odgovor na ta pitanja nudi koncept društvene i solidarne ekonomije. 

Tijekom predavanja publika će se upoznati s osnovnim načelima i ciljevima tog pristupa, kao i s konkretnim primjerima njegovih aktera u Hrvatskoj i svijetu. Bit će predstavljene i neke od uspješnih javnih politika koje potiču razvoj društvene i solidarne ekonomije, uz poziv na raspravu o njihovoj važnosti za ostvarenje pravednijeg društveno-ekonomskog sustava.

Dražen Šimleša zaposlen je na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, gdje se bavi temama održivosti, globalizacije, permakulture i dobre ekonomije, s posebnim naglaskom na obrazovanje za održivi razvoj. Autor je brojnih knjiga i znanstvenih studija te aktivno djeluje u civilnom društvu. Koordinator je Centra znanja za održivi razvoj i permakulturu u udruzi Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju i koordinator Europske mreže za solidarnu ekonomiju (RIPESS EU).