Kad se osoba nađe u takvoj situaciji u fokusu joj je liječenje, a ne razmišlja o tome na koja prava u takvoj situaciji može računati. Korisnu informaciju o naknadama koje im pripadaju uglavnom neće doznati od svog liječnika, već mahom posve slučajno, od drugih koji se nađu u sličnoj situaciji.

Teška dijagnoza, bilo da se radi o karcinomu, kroničnoj bolesti ili opsežnom operativnom zahvatu, pacijenta u velikoj mjeri pogađa i financijski jer za vrijeme liječenja, ako je na bolovanju, ima smanjene prihode, a nerijetko ga bolest čini ovisnim o pomoći okoline.

Informacije se saznaju od drugih pacijenata

– Kad sam prije dvije godine operirana od raka dojke, nitko mi u bolnici nije dao ni osnovne informacije o tome da imam pravo na nekakvu naknadu, na poreznu olakšicu, na dva grudnjaka godišnje o trošku HZZO-a. Sve sam to doznala od drugih operiranih žena, i to tek kasnije, pa sam dio novca koji mi je pripadao izgubila, kaže Zagrepčanka M.R. (45) koja je tek na temelju informacija iz druge ruke došla do socijalne naknade od 79,36 eura mjesečno na rok od dvije godine, piše Novi list.

Toliko joj, naime, pripada temeljem smanjene funkcionalnosti nakon operacije. Umjesto da su joj već u bolnici dali sve informacije o postoperativnim pravima, tamo su, kaže, operiranim pacijenticama prodavali postoperativne kompresivne grudnjake na koje imaju pravo preko zdravstvenog osiguranja. Tek su kasnije čule da su naknadu mogle tražiti još dok su primale kemoterapiju.

Nakon dijagnoze – javite se Zavodu za socijalni rad

Da je informiranost pacijenata o njihovim socijalnim pravima doista niska, potvrđuju u udrugama pacijenata.

“Ljudi najčešće ne znaju da bi se svi nakon dijagnoze trebali javiti u ispostavu Zavoda za socijalni rad koji će ih uputiti na vještačenje. Iz dijagnoze, odnosno stanja pacijenta, mogu proizaći različita prava, od inkluzivnog dodatka do porezne olakšice i drugih oblika pomoći, navodi Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).

Pravo na ovakve naknade i olakšice nemaju samo onkološki bolesnici, već različite kategorije bolesnika. Ali isto tako, neće svi onkološki bolesnici, kao ni oni drugi, ostvariti pravo na naknadu dok se vještačenjem ne utvrdi da li im ona pripada.

– U to ulaze razne kategorije bolesnika. Ako se radi o nekoj opsežnoj operaciji, odstranjenju dojke ili maternice, na primjer, pacijentice imaju pravo na takvu naknadu. Ili recimo, reumatske bolesti, multipla skleroza, kardiovaskularne bolesti. I osoba s dijabetesom, zbog oštećenja organa, može realizirati to pravo, navodi Belina.

Najbolji način da saznaju svoja prava jest da se pacijenti jave u zavod za socijalni rad, dodaje.

Pravo na vještačenje

– Treba se javiti odmah nakon dijagnoze kronične ili neke teške akutne bolesti, a vještačenje se obično provodi nakon liječenja. Onda se utvrđuje tjelesno oštećenje i utjecaj na cjelokupno funkcioniranje.

Prema tome, na temelju nalaza tijela vještačenja određuju sva prava koja pacijent ima. Ako pacijent ne može otići na vještačenje, on ima pravo na vještačenje u svojoj kući, kaže Belina. Ni liječnici, ističe, često ne znaju za ta prava pacijenata pa je nedavno imao predavanje za liječnike iz doma zdravlja gdje im je ukazao kakva pacijenti ostvaruju prava iz svih drugih sustava i pozvao ih da svoje pacijente upute na vještačenje.

Inkluzivni dodatak zamijenio je od ove godine tzv. doplatak za pomoć i njegu koji se temeljem vještačenja od 2018. godine dodjeljivao pacijentima s težim posljedicama bolesti i liječenja, kako piše Novi list.

– Osobe s određenim stupnjem invaliditeta te s određenim vrstama oštećenja zdravlja, ovisno o tome na koji način su oštećene njihove funkcionalne sposobnosti, mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Pravo na inkluzivni dodatak razvrstano je u pet razina, ovisno o težini invaliditeta ili oštećenja funkcionalnih sposobnosti, kažu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Napominju i kako prava nisu kvalificirana u odnosu na dijagnoze, nego u odnosu na tjelesno oštećenje, stupanj invaliditeta i funkcionalnu sposobnost. Najmanji iznos inkluzivnog dodatka danas je 138 eura mjesečno.

Vještačenje stručnjaka

– Radi utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak potrebno je provesti postupak i utvrditi vrstu i stupanj oštećenja zdravlja te stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a isto utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak podnosi se Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad nadležnom po adresi prebivališta, poručuju iz tog ministarstva.

Prava, međutim, ima još pa tako svi kojima je utvrđen teži ili teški stupanj invaliditeta mogu biti oslobođeni plaćanja naknade za dopunsko zdravstveno osiguranje, ako podnesu zahtjev nadležnoj ispostavi HZZO-a.

Mogu zatražiti i jednokratnu naknadu koja se priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti, a one uključuju i bolest, nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe. HZMO-u se podnosi zahtjev za naknadu zbog tjelesnog oštećenja koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Porezne olakšice i privilegije

Kad osoba dobije rješenje o stupnju tjelesnog oštećenja, dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave radi povećanja iznosa osobnog odbitka, odnosno veće porezne olakšice.

Osobe kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje od 80 posto, ili oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 60 posto imaju pravo na izdavanje znaka pristupačnosti što im omogućuje parkiranje na mjestima rezerviranim za osobe s invaliditetom.

Rezultati Crobarometra za kolovoz pokazali su da je na vrhu ljestvice popularnosti stranaka HDZ i dalje vodeći, no i da raste broj ispitanih koji vjeruju da država ne ide u dobrom smjeru.

Na vrhu ljestvice najpopularnijih stranaka i dalje je HDZ, uz porast u odnosu na prošli mjesec podržava ih 30,3 posto ispitanih. Na drugom je mjestu SDP, koji je pak na 20.4 posto te blago raste u odnosu na srpanj, donosi Dnevnik.hr.

Slijedi Možemo! s 10,4 posto. Most ima 6,7 posto. I peti je Domovinski pokret kojem je potpora 5,4 posto, niža nego mjesec prije.

U idućem razdoblju vidjet će se je li riječ o kratkoročnoj destabilizaciji ili ipak nije. Od jučer djeluje i nova stranka DOMINO – Marija Radića i ostalih bivših članova DP-a. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se oni pozicionirati.

Sve ostale stranke pojedinačno gledano imaju potporu manju od 2,7 posto.

Promjena u dojmu o političarima gotovo i nema u odnosu na mjesec ranije. Zoran Milanović i dalje je političar o kojem najveći broj građana ima pozitivan dojam, odnosno, njih 43 posto. Slijede Tomislav Tomašević i Andrej Plenković koji su izjednačeni s 35 posto pozitivnog dojma, Božo Petrov pozitivan je za 33 posto ispitanika, a Dalija Orešković za 31 posto.

U suprotnom smjeru Milorad Pupovac ostaje prvi na listi negativnog dojma, o njemu se tako izjasnilo 77 posto ispitanika, a zgusnuto je i izjednačeno u nastavku Peđa Grbin, Gordan Jandroković i Andrej Plenković negativni su za njih 57 posto, a tu je onda i Ivan Penava kojeg je negativnim ocijenilo 56 ispitanika.

Postotak građana koji bi izašli na izbore, ali bi izgleda do samog odlaska na biračko mjesto vagali komu dati povjerenje, je 14,5 posto.

Radu Vlade i Sabora ispitanici su dali dvije dvojke, a Zoranu Milanoviću tanku trojku.

Podrška radu Vladu je podjednaka, nema nekih promjena – podržava je 26 posto, a ne podržava 68 posto.

Podrška radu predsjednika Zorana Milanovića nešto je niža nego prethodnog mjeseca. Kod 33 posto za svoj rad ima plus, a kod 59 posto ispitanika minus. Ni jedno ni drugo ne daje mu 8 posto građana

Optimizam je ovaj mjesec niži nego u prethodnom, sada 19 posto ispitanika smatra da stvari idu u dobrom smjeru, a gotovo 74 posto da idu u pogrešnom smjeru, što je 5 postotnih poena više nego u kolovozu.

Među problemima koje građani ističu dominiraju visoke cijene, niske plaće, gospodarstvo, niske mirovine, ali uz sve to itekako zamjeraju i smeta im korupcija i kriminal.

Ono s čime su dobrim dijelom zadovoljni je sigurnost i obrazovanje. S druge strane, za rad političara i sudova i dalje baš i nemaju komplimenata.

U samo tjedan dana već drugi slučaj kontaminiranih rajčica iz Turske, izvještava europski sustav za sigurnost hrane.

U rajčicama iz Turske opet je, kao i prije tjedan dana, otkriven trag zabranjenog pesticida indoksakarba (indoxacarb) od 0,032 miligrama po kilogramu (nije dopušten ni najmanji udjel). Srećom, sanitarni inspektori obavili su analizu već na hrvatskoj granici, piše Danica.hr.

Sporne rajčice zato nisu ušle na tržište Hrvatske, već je naloženo njihovo uništavanje. Iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom kažu kako je ta pošiljka predstavljala potencijalan rizik za zdravlje.

Ovaj tjedan je pak u pošiljci rajčice iz Turske na hrvatskoj granici otkriven i zabranjeni pesticid klorpirifos. I ta je pošiljka odmah uništena.