Dok cijene energenata intenzivno rastu, mnogi traže načine kako barem malo manje trošiti, no nerijetko iz neznanja trošimo i više nego što bismo trebali i račune za struju si povećavamo samo zbog nepažnje; najviše s uređajima koje stalno držimo uključene u struju, čak i kad ih ne koristimo.

Takvi se uređaji, piše The Guardian, a prenosi Večernji, zovu još i energetski vampiri, jer energiju troše kontinuirano, čak i kad ne rade, a prema nedavnoj studiji British Gasa, mogu biti odgovorni za nevjerojatnih 23 posto potrošene električne energije u kućanstvu!

Za većinu je uređaja najočitije rješenje da ih držite isključene iz struje dok se ne koriste, a evo kako možete “ukrotiti” električni bojler, za kojeg stručnjaci procjenjuju da je jedan od najvećih energetskih vampira u domaćinstvu:

Naime, za samo jedan sat rada bojler snage dva kilovata potroši dva kWh. Ako bojler svaki dan radi dva i pol sata, mjesečno potroši ukupno 150 kWh. Na većini je bojlera temperatura unaprijed namještena, no da biste uštedjeli, termostat bojlera podesite na ekonomično grijanje, odnosno na temperaturu između 50 i 60°C. Osim što je nepotrebno, pregrijavanje vode (na 75 ili čak 85 °C) prouzročuje veću potrošnju struje, ali i brže propadanje bojlera i stvaranje kamenca.

Prošlog tjedna novi iPhone 16 telefoni stigli su u Apple trgovine. No, pokazalo se da novi model ne predstavlja značajniji iskorak od prošlog modela.

Iako modeli iPhone 16 donose određena poboljšanja poput AI tehnologije, novog čipa i tipke za kameru, nisu se pokazali značajnijim iskorakom u odnosu na prošlogodišnji model, što su mnogi korisnici primijetili na društvenim mrežama. Zbog toga se neki pitaju trebaju li pričekati iPhone 17. Odgovor bi mogao biti potvrdan.

Naime, iPhone 17, iPhone 17 Slim (koji bi trebao zamijeniti Plus model), iPhone 17 Pro i iPhone 17 Pro Max sljedeće godine bi trebali dobiti značajna poboljšanja ekrana, piše GSMArena.

Novi tip zaslona?

Prema Rossu Youngu iz Display Supply Chain Consultants, iPhone 17 će konačno dobiti zaslon s frekvencijom osvježavanja od 120 Hz, što znači da će slike na ekranu izgledati mnogo glatkije, posebno tijekom bržeg skrolanja i igranja. Osim toga, navodno će imati LTPO OLED panel, tehnologiju koja omogućuje podešavanje brzine osvježavanja zaslona ovisno o tome što se prikazuje.

Ova značajka je dugo trebala, jer Apple, čak i sa serijom iPhone 16, još uvijek ograničava visoku stopu osvježavanja samo na Pro modele.

iPhone 17 Slim će također navodno imati 120Hz zaslon i LTPO tehnologiju. Što se tiče iPhonea 17 Pro i iPhonea 17 Pro Maxa, oni će navodno dobiti Face ID ispod zaslona. O ovoj se značajki šuška već duže vrijeme, a sada se čini da nas do njenog dolaska na tržište dijeli još samo godina dana.

To znači da bi Dynamic Island mogao nestati ili biti smanjen, jer se očekuje da Face ID senzori budu postavljeni ispod zaslona, ​​a izrez bi ostao samo za prednju kameru. Ako se to dogodi, iPhone 17 Pro i Pro Max mogli bi imati veći i čišći zaslon, slično vodećim Android uređajima koji već koriste ovo rješenje.

Izvješće objavljeno u četvrtak bavilo se praksama prikupljanja podataka na Facebooku, WhatsAppu, YouTubeu, Discordu, Redditu, Amazonu, Snapu, TikToku i Twitteru/X između siječnja 2019. i 31. prosinca 2020.

Prikupljaju i dijele podatke s trećim stranama

Društveni mediji i internetske video tvrtke prikupljaju ogromne količine vaših osobnih podataka na i izvan svojih web stranica ili aplikacija i dijele ih sa širokim rasponom subjekata trećih strana, potvrđuje novo izvješće osoblja Savezne komisije za trgovinu (FTC) o devet tehnoloških kompanija.

Izvješće objavljeno u četvrtak bavilo se praksama prikupljanja podataka na Facebooku, WhatsAppu, YouTubeu, Discordu, Redditu, Amazonu, Snapu, TikToku i Twitteru/X između siječnja 2019. i 31. prosinca 2020.

Većina poslovnih modela tvrtki poticala je praćenje načina na koji se ljudi ponašaju na njihovim platformama i prikupljanje njihovih osobnih podataka kako bi odredili sadržaj i oglase koji korisnici vide na svojim feedovima, navodi se u izvješću.

Nalazi FTC-a potvrđuju godine izvještavanja o dubini i širini praksi praćenja ovih tvrtki i prozivaju tehnološke tvrtke za “veliki nadzor nad korisnicima”.

Kršenje zakona unosnije od pridržavanja

Agencija preporučuje da Kongres usvoji federalne propise o privatnosti na temelju onoga što je dokumentirao. Konkretno, agencija poziva zakonodavce da prepoznaju da poslovni modeli mnogih od tih tvrtki ne čine dovoljno za poticanje učinkovite samoregulacije ili zaštite korisničkih podataka, prenosi Guardian.

“Priznavanje ove osnovne činjenice važno je i za provedbene i kreatore politike jer će svaki napor da se ograniči ili regulira način na koji ove tvrtke sakupljaju riznice osobnih podataka ljudi biti u sukobu s njihovim poslovnim poticajima”, rekla je predsjednica FTC-a Lina Khan u izjavi. “Kako bi izradili učinkovita pravila ili rješenja koja ograničavaju prikupljanje podataka, kreatori politike morat će osigurati da kršenje zakona nije unosnije od pridržavanja istog.”

FTC također traži da tvrtke spomenute u izvješću ulažu u “ograničavanje zadržavanja i dijeljenja podataka, ograničavanje ciljanog oglašavanja i jačanje zaštite za tinejdžere”.

Potrošači nemaju kontrole

Naime, izvješće naglašava kako potrošači imaju malo kontrole nad načinom na koji te tvrtke koriste i dijele svoje osobne podatke. Većina tvrtki prikupljala je ili izvodila zaključke o demografskim podacima o korisnicima kao što su dob, spol i jezik. Neki su prikupljali podatke o prihodima kućanstva, obrazovanju te roditeljskom i bračnom statusu.

No čak i kada ova vrsta osobnih podataka nije bila eksplicitno prikupljena, neke tvrtke mogle su analizirati ponašanje korisnika na platformi kako bi zaključile pojedinosti o njihovim osobnim životima bez njihova znanja. Na primjer, kategorije interesa korisnika nekih tvrtki uključivale su “bebe, djeca i rodilje”, što bi otkrilo roditeljski status, ili “mladenci” i “podrška za razvod”, što bi otkrilo bračni status.

Te su informacije zatim koristile neke tvrtke kako bi prilagodile sadržaj koji ljudi vide kako bi povećale angažman na svojim platformama. U nekim slučajevima ti su se demografski podaci dijelili s subjektima trećih strana kako bi im pomogli u ciljanju s relevantnijim oglasima.

Nemoguće sastaviti potpuni popis trećih strana

Koji god proizvod bio u upotrebi, prema FTC-u nije bilo lako isključiti se iz prikupljanja podataka. Gotovo sve tvrtke rekle su da su osobne podatke slale automatiziranim sustavima, najčešće za posluživanje sadržaja i reklama. S druge strane, gotovo nitko od njih nije nudio “sveobuhvatnu mogućnost izravne kontrole ili isključivanja upotrebe svojih podataka od strane svih algoritama, analize podataka ili umjetne inteligencije”, prema izvješću.

Nekoliko tvrtki kaže da je čak nemoguće sastaviti potpuni popis s kime dijele vaše podatke. Kada su tvrtke zamoljene da nabroje s kojim oglašivačima, brokerima podataka ili drugim subjektima dijele podatke o potrošačima, nijedna od tih devet tvrtki FTC-u nije dostavila potpuni popis.

Podaci o maloljetnicima nezaštićeni

FTC je također otkrio da unatoč dokazima da djeca i tinejdžeri koriste mnoge od ovih platformi, mnoge tehnološke tvrtke izvijestile su da, budući da njihove platforme nisu usmjerene na djecu, ne trebaju različite prakse dijeljenja podataka za djecu mlađu od 13 godina . Prema izvješću, nijedna tvrtka nije prijavila praksu dijeljenja podataka koja tretira podatke prikupljene o i od 13- do 17-godišnjaka putem svojih stranica i aplikacija drugačije od podataka o odraslim osobama, iako su podaci o maloljetnicima osjetljiviji.

FTC je nazvao praksu minimiziranja podataka tvrtki “žalosno neadekvatnom”, utvrdivši da neke tvrtke nisu izbrisale informacije kada su to korisnici tražili. Čak i one tvrtke koje su stvarno izbrisale podatke izbrisale bi samo neke podatke, ali ne sve, navodi se u izvješću.

“To je najosnovniji uvjet”, rekao je Mario Trujillo, odvjetnik u Electronic Frontier Foundation. “Činjenica da neki to nisu radili čak ni usprkos državnim zakonima o privatnosti koji to zahtijevaju, dokazuje da je potrebna snažnija provedba, posebice od samih potrošača.”