Connect with us

Hrvatska

Samo su Hrvati prepušteni lihvarskim kamatama

Objavljeno

15 godina prije

-


Oko 3000 građana svaki mjesec kuca na vrata banaka kako bi reprogramirali stare dugove i osigurali minimalne prihode za život. Pritisnute rastom nenaplaćenih kredita, sve su banke ponudile mogućnost reprogramiranja kredita, no pod uvjetima koji su daleko od povoljnih, donosi Večernji.hr.
Koliko košta da košta
Klijentica PBZ-a  s bankom je dogovorila reprogram čak 280.000 kn raznih kredita (minusa, kartičnih i nenamjenskih kredita), na što joj je banka zaračunala oko 10% nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te oko 8% osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a ona sama, kad je išla u banku, imala je samo jedan cilj: njezina plaća i troškovi života mogu podnijeti 2000 kuna mjesečne rate, a koliko će je to na kraju, stajati manje je bitno.
U Zagrebačkoj banci slična priča drugog klijenta: efektivna kamatna stopa za 200.000 kn novog kredita kojim su se pokrili stari dugovi popela se na 13,87% – tek korak od zakonom dopuštenih 14 posto! Svojedobno su se takvi krediti davali samo po sumnjivim zadrugama i nudili u obavijestima na uličnim stupovima. Prema uvjetima pod kojima je kredit dan, klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na deset godina, platiti čak 125.000 kamata. Mjesečna je rata oko 2700 kuna, a uz kamatu nominalno 10,5% i naknadu banci od 2%, visoka je stavka i trošak osiguranja kredita za slučaj bolesti ili otkaza. Da bi se dodatno osigurale od rizika, sve velike banke uvele su u ponudu i osiguranje kredita za koje osiguravatelji uzimaju 7-8% vrijednosti kredita, ovisno o iznosu i procjeni rizika. Na 200 tisuća kuna kredita naš je sugovornik platio 19.820 kuna naknade banci i osiguravatelju. Ta je polica poslužila kao zamjena za jamce, sudužnike, hipoteke.
Visoka je to cijena koju plaća najranjiviji dio stanovništva. HNB tvrdi da građani ne uspijevaju vratiti oko 7% kredita – oko 8 milijardi kuna – a reprogrami pod gotovo lihvarskim uvjetima jedino je što im se nudi. Koliko je dužnika na egzistencijalnom rubu, nije poznato. Splitska banka, koja drži oko 7% tržišta, jedina priznaje da mjesečno ima oko 200 zahtjeva za reprograme, dok druge banke govore tek o povećanom interesu.

Osobni bankrot
Na osnovi podatka iz Splitske banke i njihova tržišnog udjela, procijenili smo da reprograme svaki mjesec traži oko 3000 građana. Taj se broj uklapa i u opće trendove jer je unatrag godinu dana čak 82.000 radnika ostalo bez posla, što je i glavni razlog zbog kojega ljudi prestaju vraćati kredite.
Vlada je najavila da će donijeti zakon o osobnom bankrotu kako bi barem donekle zaštitila dužnike, no banke nisu sklone tom rješenju, nego su same ponudile zatvaranje starih kreditnih obveza novima. Bankari su se proteklih dana smilovali i prema dužnicima u švicarskim francima te im omogućuju povoljne konverzije i nešto niže kamate. Opće je uvjerenje da je sve to skupa premalo u odnosu na stanje u okruženju. Slovenija, primjerice, jamči za stambene kredite mladih, Srbija je uvela sufinanciranje kamata, Mađari žele prisiliti banke da devizne kredite pretvore u nacionalnu valutu, a Hrvatska je sve prepustila tržištu!
Ljudi očito ne shvaćaju zamke valutne klauzule
Građane očito treba podučavati kako temeljnim principima kreditnog poslovanja, tako i upravljanju osobnim financijama. Dio ljudi očito ne shvaća kakve posljedice može imati kredit s valutnom i klauzulom o promjenjivoj kamatnoj stopi – komentira Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta.
Što se reprograma tiče, očekivati je da će ga banke naplatiti, no trebalo bi im biti u interesu da troškovi reprograma nisu previsoki.
– Ako su ti troškovi previsoki, onda reprogramirani kredit neće ispuniti funkciju, a to je da spriječi da se krediti s kojima banka ima probleme u otplati klasificiraju kao loši krediti, čime se bankama umanjuje dobit – kaže M. Vizek.

Zaba – Reprogram 200.000 kuna
Efektivna kamatna stopa za 200 tisuća kuna novog kredita kojim su se pokrili stari dugovi popela se na 13,87 posto! Klijent će na 200 tisuća kuna kredita, uzetog na 10 godina, platiti čak 125 tisuća kamata. Mjesečna je rata oko 2700 kn
PBZ – Reprogram 280.000 kuna
Banka zaračunala oko 10 posto nominalne kamatne stope, 1,5 posto naknade za obradu kredita te približno 8 posto osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita! Reprogram je dogovoren na 20 godina, a platit će 90.000 kuna kamata. Mjesečna rata je 2000 kn.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje

Objavljeno

13 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.

I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.

Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.

Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena. 

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”

Objavljeno

14 sati prije

-

18. prosinca 2025.

By

Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.

Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha

Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.

“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.

Cjepiva ima dovoljno

Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.

Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.

Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.

Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri

“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.

Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.

Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.

“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.

Vjeruju li građani struci?

I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.

“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:

“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”

Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.

Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica

Objavljeno

1 dan prije

-

17. prosinca 2025.

By

Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.

Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Colussi SpA., Italija

Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska

Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu