U sklopu novog kruga porezne reforme Vlada planira dodatno rasteretiti plaće. Prema zasad neslužbenim informacijama, u igri su tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope, a najveće koristi trebali bi osjetiti građani s višim plaćama

Prva mjera koju je ministar Primorac najavio još početkom srpnja je povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura. Riječ je o neoporezivom dijelu dohotka koji se planira povećati za 40 eura.

Druga promjena, koja prvenstveno ide na ruku zaposlenima s visokim plaćama, dizanje je praga za oporezivanje po višoj stopi poreza na dohodak. Sada se po višoj stopi (od 25 do 35,4 posto) oporezuju dohoci iznad 4200 eura mjesečno, a taj se prag planira povećati na 5000 eura.

Ovim rješenjem vladajući izlaze u susret zahtjevima poslodavaca da se porezno rasterete plaće visokoobrazovanih stručnjaka.

Dodatno rasterećenje mogu očekivati stanovnici gradova s visokim poreznim stopama. Naime, prema neslužbenim informacijama, Vlada planira dodatno spustiti maksimalne stope poreza na dohodak koje su uveli pojedini gradovi.

Uvjerljivo najviše porezne stope ima Grad Zagreb, u kojem niža stopa iznosi 23,6 posto, a viša 35,4 posto. Ministar Primorac razmišlja o ujednačenju stopa za sve jedinice lokalne uprave tako da niža stopa može iznositi najviše 22 posto, a viša 33 posto. Inače, u većini gradova i općina niža stopa iznosi 20, a viša 30 posto.

Ako zaživi ova ideja, osim Zagreba, porezne stope morat će spuštati u Rijeci, Sisku, Gospiću, Ludbregu, Vrbovskom, Supetru, Vodnjanu i još nekolicini manjih općina.

Navedene porezne izmjene svim zaposlenima će donijeti nešto viša primanja, a najveću korist mogu očekivati oni s plaćama znatno iznad prosječnih.

Kako će se navedene porezne promjene odraziti na primjeru prosječne plaće i plaće četiri puta veće od prosjeka za osobu zaposlenu u Zagrebu, a koja ne koristi olakšice za uzdržavane članove?

Tportal piše da računica pokazuje da će se zaposlenom s prosječnom hrvatskom plaćom, koja je u srpnju iznosila 1821 euro u bruto iznosu, povećanjem osobnog odbitka i korekcijom niže porezne stope neto plaća povećati za nešto više od 23 eura.

Istovremeno, zaposlenom s plaćom u visini četiri prosječne plaće, nakon povećanja osobnog odbitka, korekcije niže i više porezne stope te pomicanjem praga za oporezivanje po višoj stopi, neto plaća će porasti za 194 eura.

Smanjit ćemo stopu poreza i direktno povećati plaće

“Mi procjenjujemo da postoji prostor da direktnom zakonskom odlukom Sabora na prijedlog Vlade smanjimo tu stopu (poreza na dohodak) i da ljudima direktno povećamo plaću”, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković najavljujući poreznu reformu.

Službene informacije o prijedlozima poreznih izmjena očekuju se idućeg tjedna, kada će biti jasnija slika o njihovim učincima.

Idućih tjedan dana, do 22. rujna, diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, održavaju se Dani sigurnosti u prometu. Fokus je na rizičnim ponašanjima vozača u prometu pa se provode pojačane patrole radi suzbijanja prometnih prekršaja.

– Zaustavljeni ste zbog prometnog prekršaja korištenje mobitela za vrijeme vožnje, rekla je policajka vozaču.

– Nisam, brani se vozač.

– Jeste, desna ruka, desno uho, pojašnjava policajka.

– Nisam ga držao na uhu, pričao sam na razglas, uporno se brani vozač.

Kazna iznosi 130 eura.

– A gdje da ga stavim? Ovaj kamion sam uzeo od gazde a inače koristim svoj, imam naslon za mobitel, u ovom nemam, kaže vozač Marino iz Siska.

Uz uporabu mobitela u vožnji, alkoholizirano stanje i nevezanje sigurnosnog pojasa, neprilagođena brzina jedan je od četiriju glavnih prekršaja u prometu.

– To su deseci tisuća prekršaja, što je sigurno previše. A znamo da je brzina ključni faktor sigurnosti u prometu. Prilikom naleta vozila na pješaka pri brzini 30 km/h gotovo je sigurno da će pješak preživjeti (vjerojatnost je 95%), a kod brzine nešto više od 50km/h vjerojatnost da će pješak preživjeti vjerojatnost je samo 10%, istaknuo je Krešimir Mišić, voditelj službe prometne policije PU zagrebačke.

Ako samo i pomislite stisnuti papučicu gasa, telefonirati ili popiti alkohol – sjetite se da ste ugrozili promet i da će vas to skupo stajati.

Nakon lanjskog neuspješnog pokušaja da donese novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda i tako udovolji Europskoj direktivi, Ministarstvo zdravstva u javnu je raspravu stavilo novu verziju prijedloga Zakona, no ona je gotovo jednaka onoj staroj, koja je izazvala brojne kritike struke, kako industrije tako i liječnika.

Ministarstvo Vilija Beroša, naime, i dalje ne definira razne nove duhanske i nikotinske proizvode, ne pravi razliku u štetnosti, upozoravaju sugovornici Jutarnjeg lista.

Novim Zakonom uvodi se novi pojam “grijani duhanski proizvodi” te se mijenjaju odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode, tako da se arome ne smiju više koristiti ni u grijanim duhanskim proizvodima.

Ujedno se uređuje označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje te se uvodi zabrana prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina. Izričito se zabranjuje upotreba svih ovih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. Kao i u Direktivi EU, vrijedit će prijelazni rok za maloprodaju od 90 dana, kako bi se prodale zalihe.

Proizvođači i struka složni

I proizvođači i liječnici slažu se prije svega oko toga da treba urediti sustav i tržište te uvesti reda, a vladaju totalni nered i neznanje. Nijedni ne vide da će ovakav prijedlog zakona to postići.

“Aktualni hrvatski zakonski okvir donesen je 2017., a tržište se od tada značajno promijenilo. Pojavile su se nove kategorije proizvoda koje, iako nisu bez rizika, predstavljaju potencijalno manje štetnu alternativu cigaretama i važno je sve te proizvode adekvatno regulirati. Pušačima treba omogućiti pristup kredibilnim i relevantnim informacijama temeljenim na znanstvenim dokazima. Regulatorni okvir treba biti proporcionalan riziku, odnosno razini štete koju konzumacija pojedinih proizvoda nosi. A to sada nije slučaj.

Naime, kod novih duhanskih i nikotinskih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski i bezduhanski proizvodi, nikotinske vrećice, nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže znatno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja.

Stoga smatramo kako novim realnostima na tržištu treba pristupiti tako da se proizvodi adekvatno i kvalitetno definiraju i reguliraju, uzimajući u obzir njihove razlike, a ne posežući za mjerama zabrana koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetničku aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje”, upozoravaju iz Koordinacije za duhanske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Oni su ujedno za snažnu prevenciju početka pušenja, pogotovo kod maloljetnika, i protive se bilo kakvoj promociji svih ovih proizvoda.

“Imamo jako visok broj pušača”

A mi nemamo ni prevenciju ni ranu detekciju bolesti, kao ni dostupne informacije o različitim mogućnostima prestanka pušenja cigareta i smanjenja štete, koje ostavljaju najveće posljedice, kaže Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica i članica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

“Ništa se po tom pitanju nije promijenilo ni u ovom zakonskom prijedlogu. Nekoliko je momenata koji nas liječnike tu muče. Prvo je da imamo jako visok broj pušača, svaki treći odrasli stanovnik u Hrvatskoj puši, i procjenjujemo da je stopa prestanka pušenja iznimno niska, iako ne znamo kolika je. Znamo da je cigareta velik rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.

Jedno je kad to čitate na papiru, jedno je kad to doživite u ordinaciji, kao što ja vidim posljednjih 20 godina. Točno sam predvidjela što će se nekim ljudima dogoditi. A u Hrvatskoj se gotovo ništa ne radi na tu temu – zadnja velika javnozdravstvena akcija bila je prije 20 godina”, podsjeća liječnica.

Umjesto informiranja – zabrane

Na tržištu su posljednjih deset godina dostupni novi duhanski poizvodi, od e-cigareta do nikotinskih vrećica, a o tome se službeno ne informira ni liječnike ni javnost, odnosno pušače.

“Ja mogu reći ono što odmah na prvu vidim kao liječnik. Jedno su, recimo, sekundarni pušači, to su uglavnom djeca roditelja koji puše, koja su cijelu zimu bolesna, koja su kod mene na injekcijama, na inhalacijama. Smatram da je manje štetno kada su roditelji na e-cigaretama”, pita se Ćenan.

Navodi da je Američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) izradila klasifikaciju duhanskih proizvoda po štetnosti, u kojoj je cigareta na prvom mjestu, a poslije se navode proizvodi za koje je dosad utvrđeno da su manje štetni. To je dobar pristup.

“Istina je da mi još ne znamo što će se dogoditi s onima koji budu 20, 30 godina koristili nove duhanske proizvode, no u Hrvatskoj nećemo to nikada niti znati jer to zasad ne evidentiramo. Naime, mi liječnici nemamo to gdje zabilježiti u e-kartonima, u padajućem izborniku nemamo opciju zabilježiti da netko koristi e-cigaretu, nego samo cigarete, cigare ili lulu. Pa tko više puši cigare i lulu?

Već godinama tražimo od HZZO-a da se to promijeni, da imamo gdje zabilježiti što pacijenti koriste, međutim, ništa. Dakle, mi ne vodimo nikakvu službenu evidenciju i zato ne znamo što će biti za deset godina”, upozorava za kraj.