Hrvatska
Strani turisti žele u Hrvatsku, ali ih brinu mjere

Turisti i vlasnici nekretnina u Hrvatskoj iz Slovenije, Poljske, Austrije i Njemačke žele i ove godine na odmor u Hrvatsku, ali su oprezni u planiranju i bukiranju zbog širenja pandemije i protumjera, o čemu se kao i o sigurnosnim protokolima te uvjetima prelaska granica najviše zanimaju.
Zaključak je to iz odgovora direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Sloveniji, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj na upit Hine o trenutnom stanju bukinga za Hrvatsku ove godine, uključujući i za uskrsne blagdane na tim tržištima, koja su uz domaće u 2020. ostvarila najbolje rezultate u hrvatskom turizmu.
O svim tim temama i pitanjima, kao i hrvatskom projektu za sigurnost boravka ove godine “Safe stay in Croatia” se razgovaralo ovog tjedna i na online poslovnim radionicama HTZ-a za tržišta Slovenije i Poljske, koje su okupile ukupno oko 200 domaćih sudionika i partnera s tih tržišta, a slične se radionice uskoro planiraju održati i za tržište Austrije i Njemačke.
Zajedničko za ta četiri, ali i druga tržišta, je da je s njih za Uskrs teško očekivati veći turistički promet zbog mjera koje su na snazi u tim zemljama zbog trećeg vala pandemdije, pa ponegdje i zatvaranja do iza Uskrsa, ali i zbog mjera u Hrvatskoj, koja za prelazak granice traži negativan PCR test ili PCR testiranje s karantenom do dobivanja nalaza.
To je za mnoge velik izdatak, a turistički promet za Uskrs sputavaju i za sada različiti uvjeti prelaska granica po Europi, za što se, kako gdje, traže već i potvrde o cijepljenju ili negativni PCR test, brzi antigenski test i odlasci u višednevne karantene po dolasku u neku zemlju ili po povratku.
Zajedničko je i da je početni optimizam za ovu turističku sezonu i putovanja zbog cjepiva i najava brzog procjepljivanja stanovnika, splasnuo u mnogim zemljama s manjim isporukama cjepiva i sporijim procjepljivanjem, kao i pojavom novih sojeva virusa i porastom broja zaraza.
Slovenija: Za ljeto optimistični, ali brine ih predsezona, posebice oko 1. svibnja
Direktorica HTZ-ovog predstavništva u Sloveniji Metka Bradetić za Hinu ističe da je zadovoljna odazivom i razgovorima te slovenski partneri Hrvatsku navode kao zemlju u koju će Slovenci definitivno putovati čim se steknu uvjeti. Ljeto ih ne brine, pa ni posezona, ali neizvjesnost predsezone da, jer su navikli putovati u to vrijeme, pogotovo za vrijeme praznika oko 1. svibnja.
Bradetić ističe i da su epidemiološke mjere u Sloveniji još uvijek dosta stroge, zbog čega je vrlo teško davati i bilo kakve prognoze, a cjelokupna prodaja i informiranje korisnika/turista odvija se isključivo telefonski ili virtualno, i sve zapravo ovisi o uvjetima prelaska granica i epidemiološkim slikama obje države.
Kako se i u Sloveniji zadnjih nekoliko dana intenzivnije spominju tzv. covid putovnice, odnosno potvrde o cijepljenju ili preboljenoj bolesti, najviše ih brine da se velik dio stanovništva neće uspjeti cijepiti u ranije zadanim rokovima, a svakako ne prije početka glavne ljetne turističke sezone.
“Zabrinuti su i vlasnici nekretnina i plovila u Hrvatskoj, kojih nije malo, i jedva čekaju da mjere prelaska granice budu nešto blaže od važećih. Tu se mogu ubrojiti i tzv. paušalisti u hrvatskim kampovima, koji godinama imaju zakupljene parcele i smatraju ih svojim ”ljetnim sidrištem”, no za sve njih, kao i druge prva veća putovanja bit će moguća tek kada se za to steknu uvjeti”, naglašava Bradetić.
Iznosi i da je trenutni buking za Hrvatsku slabiji nego u isto vrijeme 2020., kada još, kako kaže, nismo bili svjesni razmjera pandemije, ali se prodaja, iako u manjem opsegu, ipak događa unutar turističkih agencija, pri čemu ne treba zaboraviti da su većina slovenskih turista ipak individualni putnici koji smještaj bukiraju direktno i nemoguće je znati neke točne brojke.
S druge strane, slovenski touroperatori i agencije kažu da se spremaju na iznimno jaku last minute prodaju.
Poljska: Hrvatska jako tražena i nadaju se da će i moći putovati
I direktorica HTZ predstavništva u Poljskoj Agnieszka Puszczewicz zadovoljna je odazivom na poslovnu radionicu, gdje su poljski partneri rekli da se nadaju da će ipak biti sezone unatoč trećem valu pandemije u Poljskoj jer su i uložili velike napore da kupcima predstave zanimljivu ponudu, a i Hrvatska je jedna od traženijih destinacija.
“U razgovorima ističu i da su im jako bitne informacije o sigurnosnim protokolima, ali i uvjetima koje će morati ispuniti turisti da mogu doći u Hrvatsku tijekom ljeta. Svi se nadaju i da će veći broj cijepljenih osoba i onih s antitijelima dodatno olakšati putovanja, kojih su Poljaci jako željni, no na to će utjecati i odluke poljske vlade o protokolima povratka u zemlju, a treba uzeti u obzir i da PCR test u Poljskoj košta 125 eura”, ističe Puszczewicz.
Važnim naglašava i što na tom tržištu hvale Hrvatsku za izvanredno odrađenu prošlogodišnju sezonu, pa se i s te strane nadaju da će moći i ovo ljeto sigurno i bezbrižno provesti u Hrvatskoj.
Kaže i da se sigurno ovo ljeto može opet računati na izravne zračne linije nacionalnog prijevoznika LOT između Poljske i Hrvatske, dok za Uskrs ne očekuje neki veći promet prema Hrvatskoj, jer je zbog rapidnog rasta oboljelih do 9. travnja u Poljskoj djelomični ‘lockdown’, ali državne granice nisu zatvorene.
Austrija: Uz puno “ako” moguć bolji posjet nego 2020.
U Austriji, prema riječima direktora HTZ predstavništva u Austriji Branimira Tončinića, partnere najviše zanimaju uvjeti ulaska u Hrvatsku, cijene i lokacije za PCR i brze antigen testove, kao i epidemiološka i situacija procijepljenošću u Hrvatskoj te plan otvaranja zemlje za međunarodni turizam.
“Pod pretpostavkom da će Hrvatska biti na zelenoj listi zemalja te da Austrija više neće imati trenutan režim za povratak u Austriju uz obavezan test i karantenu od 10 dana (koja se s negativnim nalazom nakon 5-og dana može skratiti) mogući je i bolji posjet s tog tržišta nego u 2020., ali tek od lipnja, jer je Austrija ovih dana tu mjeru povratka u zemlju za svoje građene produljila do 31. svibnja”, naglašava Tončinić.
Na pitanje Hine o dolascima vlasnika nekretnina i plovila u Hrvatskoj, koji su kao i iz Slovenije i drugih zemalja u 2020. u Hrvatskoj boravili i u predsezoni, Tončinić kaže da ih najviše zanima postoji li već, ili je moguće uvođenje posebne regulative prelaska granice za njih kako bi mogli brinuti imovini.
“Zanimanje ove publike za Hrvatskom je velik jer u Hrvatskoj imaju vlastitu imovinu u kojoj mogu izolirano boraviti s najvećom mogućom sigurnošću od zaraze, a trenutno u Austriji prevladava i bojazan da zbog austrijskog režima prelaska granice putovanje u inozemstvo neće biti moguće ako Austrija ne promijeni uvjete za prelazak granice pri povratku u vlastitu zemlju. Manje su pak zabrinuti za granični režim Hrvatske”, kaže Tončinić.
Zbog porasta zaraza u toj zemlji i režima na granicama, buking je i za Hrvatsku na nižoj razini od prošlogodišnjeg, iako sva istraživanja pokazuju veliko zanimanje za ljetnim odmorima u Hrvatskoj (na drugom mjestu, iza Italije), pa se u 2021. očekuje kasni i kratkoročni buking čim svi epidemiološki parametri pokažu mogućnost uspostave turističkih kretanja unutar EU.
Njemačka: Odgođeni buking uz čekanje mjera olakšavanja putovanja
Slične informacije dolaze i s najvažnijeg i najvećeg tržišta za hrvatski turizam, iz Njemačke, od direktora HTZ predstavništva Romea Draghicchija, koji ističe da su Nijemci željni putovanja, ali i da trenutno još odgađaju rezervacije odmora prateći razvoj situacije s pandemijom i u pojedinim destinacijama.
Touroperatori i aviokompanije će, kako na pitanja Hine odgovara Draghicchio, prilagoditi ponudu prema destinacijama za koje njemačke vlasti neće, radi povoljne epidemiološke situacije, propisivati mjere karantene pri povratku u zemlju, a svi se slažu i da će svako olakšanje putovanja među europskim državama imati pozitivni efekt na turistički promet.
“Iz Njemačke je u Hrvatsku u 2020. došlo oko 50 posto turista iz rekordne 2019., i to većinom u dva glavna ljetna mjeseca. Ako se situacija s koronavirusom normalizira prije lipnja i potraje do kraja rujna, sezona bi s ovog tržišta mogla biti uspješnija od lanjske, no konačni rezultati će ovisiti o cjelokupnoj situaciji s virusom u Europi, i posebice u samoj Hrvatskoj”, naglašava Draghicchio.
Iznosi i da se u predstavništvu Nijemci najviše raspituju o općim uvjetima ulaska u Hrvatsku, tj. o vrstama testova koji se priznaju, dok za vlasnike plovila i nekretnina u Hrvatskoj i on napominje da se trenutno najviše zanimaju za što jednostavnije mogućnosti putovanja i ulaza u Hrvatsku za npr. kratka razdoblja, kako bi pregledali brod ili kuću.
“Trenutno je buking za Hrvatsku u Njemačkoj na oko 30 posto lanjskog, ali se očekuje da će prema ljetu, i pod uvjetom da pandemija ‘oslabi’, dodatno jačati. Svi se nadaju pozitivnom scenariju, dužoj sezoni i boljim rezultatima od 2020.”, dodaje direktor HTZ-a za Njemačku.
Poručuje i da će “određeni broj Nijemaca posjetiti Hrvatsku već za uskrsne blagdane”, da najviše informacija traže o Istri, koja je označena kao sigurna za putovanja i iz koje se Nijemci mogu vratiti bez obveze testiranja i karantene, no preciznijih najava ipak još nema jer će se promet odvijati sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i propisima za povratak u zemlju iz pojedinih destinacija.
Hrvatska
Još samo par dana za prijavu poreza na nekretnine, građani i dalje zbunjeni: “Ništa mi nije jasno”

Građani još danas i u ponedjeljak mogu provjeriti jesu li obveznici plaćanja poreza na nekretnine te prijaviti i sve promjene u vezi svoje druge nekretnine. No, iako rok istječe 31. ožujka, situacija na terenu pokazuje da je mnogo nejasnoća koje građani pokušavaju razriješiti obilascima Gradske i Porezne uprave.
Vremena je malo, a nedoumica mnogo. Evo što kažu neki građani:
“Ništa mi nije jasno, to je objekt koji je legaliziran, dobro nije bitno je li moj objekt ili nečiji drugi, i neki su rok dali do 1. travnja. Ako se ne prijavi navodno je kazna.”
“Upravo sam došao prijaviti neku nekretninu, šalju me iz porezne ovdje, nemam pojma gdje trebam ići.”
Uredi Gradske uprave obvezna su im adresa, no često i bez potrebe. Jer iako su vlasnici druge nekretnine, ako za nju uredno plaćaju komunalnu naknadu ili imaju ugovor za iznajmljivanje na 10 mjeseci i duže, ne trebaju to posebno prijavljivati Gradskoj upravi. Ona će te podatke dobiti od Porezne uprave, piše HRT.
“Glavni je cilj da vlasnici nekretnina koji imaju nekakvu promjenu, dodatne kvadrate ili neki od razloga za oslobođenje, da nam dostave te podatke do 31.3. što je meritum, glavni datum od kada se određuje hoće li netko platiti porez na nekretnine u 2025. ili neće”, rekao je Slobodan Tolić, pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Šibenika.
Cilj zakona: Oporezivanje praznih nekretnina
Građani su podijeljeni oko uvođenja tog lokalnog poreza:
“Mislim da se moralo, bez obzira na subjektivnost.”
“Ipak nije u redu, ipak su to ljudi stjecali i nasljedstvom i radili godinama, odricali se, kredite dizali, to je njihovo privatno vlasništvo, a privatno vlasništvo je svetinja.”
Cilj zakona je oporezivanje praznih nekretnina.
“Nama je prvenstveni cilj da dobijemo uvide u HEP, Vodovod, zatim Zeleni grad te ostalo, da vidimo sve komunalije, tako da imamo sami uvid, da ne moramo zaduživati ljude pa da oni dostavljaju sve račune i da mi sami vidimo tko negdje živi ili ne živi”, zaključuje Tolić.
Dosadašnja praksa pokazala je da građane i dalje muče brojne nejasnoće pa nije isključeno da će, i kad počnu stizati rješenja o porezu na nekretnine, biti posla oko utvrđivanja je li netko obveznik ili nije.
Hrvatska
Što ako dođe do velike krize? Više od tri milijuna Hrvata se ne bi imalo gdje skloniti

Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
Hrvatska
Uskoro promjena u obračunu struje: Pripazite, zbog ovoga vam račun može biti i dvostruko veći

Posljednje nedjelje u ožujku kazaljke sata pomiču se jedan sat unaprijed. To znači da će u dva sata ujutro već biti tri sata te ćemo u tom danu izgubiti jedan sat.
Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u ožujku počinje ljetno računanje vremena, što znači i promjenu u obračunu skuplje i jeftinije električne energije.
Što to znači?
Električna energija svim se potrošačima, privatnima ili poslovnima, obračunava prema nekoj vrsti tarife.
U Hrvatskoj postoje jednotarifna i višetarifna brojila, a o njima ovisi cijena kilovatsata prema kojoj se obračunava potrošnja, piše Dnevnik.hr.
Kakve su to tarife?
Kućanstvima koja imaju jednotarifno brojilo cijena kilovatsata uvijek je ista i cijelog se dana električna energija obračunava prema dnevnoj, odnosno skupljoj tarifi.
Kod višetarifnog brojila električna energija obračunava se prema višoj i nižoj tarifi (Tarifni model Bijeli), pri čemu je viša tarifa dnevna, a niža, odnosno jeftinija, noćna. Iako imaju višetarifno brojilo, korisnici se također mogu odlučiti i za obračun prema samo jednoj tariti, ali u tom slučaju to je tada viša dnevna tarifa (Tarifni model Plavi).
Koliko je to jeftinije?
Cijena kilovatsata električne energije tijekom noći je i upola jeftinija. Trenutačno je cijena kilovatsata u dnevnoj tarifi 0,074789 eura, a u noćnoj 0,036697 eura.
Kada to počinje?
Početak i završetka dnevne i noćne tarife ujednačen je s ljetnim odnosno zimskim računanjem vremena, te se, jednako kao i sat, mijenja u određenu nedjelju u dva ili tri sata ujutro.
Na višetarifnom brojilu nije moguće pomaknuti sat, stoga se korisnike svaki put podsjeća da je došlo do promjene termina dnevnih i noćnih tarifa.
Kada je onda viša, a kada niža tarifa?
Ljetno računanje vremena:
viša tarifa: od 8 do 22 sata
niža tarifa: od 22 do 8 sati
Zimsko računanje vremena:
viša tarifa: od 7 do 21 sat
niža tarifa: od 21 do 7 sati
Kad počinje ljetno računanje?
2025. godine ljetno računanje vremena prema Uredbi Vlade RH počinje 30. ožujka u 3:00 sata, tako da se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 2:00 računa kao 3:00. To znači da kazaljke na satu treba pomaknuti s dva na tri sata.
Od te nedjelje skuplja dnevna tarifa počet će u 8 sati ujutro, a trajati će do 22 sat. U 22 sata počinje jeftinija tarifa koja traje do 8 sati ujutro.
Ljetna tarifa ostaje na snazi sve do 26. listopada 2025. godine, kada će kazaljke trebati tijekom noći pomaknuti s tri na dva sata i tada počinje zimsko računanje vremena.
-
magazin1 tjedan prije
(PREDIZBORNA) SUBOTNJA ŠPICA
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
MORATE U SPIZU? Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
Sport1 tjedan prije
OBAVIJEST: Dan sporta se prebacuje u Dvoranu Krešimira Ćosića
-
Svijet1 tjedan prije
Ova je žena pobijedila Facebook na sudu, to bi moglo promijeniti društvene mreže svima