Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

“DUHOVI SA ZADARSKOG FORUMA” U Gradskoj loži otvorena samostalna izložba Tomislava Marijana Bilosnića

Objavljeno

-

U utorak 15. veljače 2022. godine u organizaciji Gradske lože Narodnog muzeja u Zadru, uz epidemiološke mjere opreza, točno u podne otvorena je samostalna izložba slika „Duhovi sa zadarskog Foruma“ književnika i slikara Tomislava Marijana Bilosnića. Izložba je otvorena u sklopu obilježavanja jubileja ovog multimedijalnog umjetnika – 75. godine njegova života i 55 godina plodnog i zapaženog umjetničkog djela i djelovanja u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji, prepoznatog na nacionalnom i međunarodnom planu.

Na izložbi „Duhovi sa zadarskog Foruma“ predstavljena su trideset i dva djela iz poznatog Bilosnićevog ciklusa pod ovim naslovom, rađenog u tehnici ulja na kartonu, veličine 70 x100 centimetara. Izložba je popraćena posebnim plakatom i katalogom.

Uz autora izložbe, ravnateljicu Narodnog muzeja Zadar, gospođu Renatu Peroš, izložbu je otvorio prof. Ivan Šimunić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije.

U samom nastajanju likovnog ciklusa „Duhovi sa zadarskog Foruma“ poznati svjetski ilirolog, akademik Aleksandar Stipčević je napisao:

“Tomislav Marijan Bilosnić osjeća i zna da korijene današnjice treba tražiti u magli daleke prošlosti i makar kako ona bila nedostatno poznata, on je intenzivno poetski proživljava kao sadašnjost. Sve što se tu događalo, sve u što se stoljećima vjerovalo, povezano je, sve je u njegovoj pjesničkoj interpretaciji isprepleteno i zajedničko. Božice Latra, Ika, Anzotika i Thana, te muška božanstva Vidasus, Bind i mnogi drugi, kao i cijeli panteon grčko-rimski, i dandanas je dio nas. U našoj svijesti i sjećanju žive stare mitološke priče, tajanstveni simboli plodnosti, života i smrti, još tajanstvenija vjerovanja u mrtvace koji izlaze iz groblja i plaše ljude, moć talismana i amuleta. Kada se Bilosnić penjao po liburnskim gradinama, dok je hodao po popločanom forumu rimske Jadere, slutio je i osjećao da ti spomenici i ljudi koji su ih stvorili određuju i dandanas našu sudbinu.”

Poznati hrvatski likovni kritičar prof. dr. sc. Ive Šimat Banov uz ovu će izložbu kazati:

„U tom postmodernističkom posvajanju cijele kulture Bilosniću ne prijete anateme prijepisa, citata, ili krađe. Njegovo djelo uživa puni legitimitet postmodernističkoga kanibalizma u kojemu se originalnost ne svodi na teror novoga nego na samovoljno sjedinjenje starih i novih simbola, civilizacijskih znakova i njihovih preobrazbi koje provoze primitivna kola koja skupljaju božanstva rasuta ravnokotarskim prostorom a koje Bilosnić privodi forumu vlastita i zajedničkog identiteta u svrhu njegova samoučvršćenja. To je pojmovnik utisnut neortodoksnim žezlima slikarske srčanosti koja je afektivnom organizacijom i vokabularom uletjela ( pa – tko živ tko mrtav!) među najveća znamenja i usputno stvorila nova. I u ovome kao i u svemu, mlakost je za Bilosnića bila i ostala najvećom ljudskom slabošću. Ništa bez strasti. Ništa bez «ludosti». Normalan ne stvara ništa.“

O „Duhovima sa zadarskog Foruma“ dr. sc. Igor Šipićće kazati:

“Nesumnjivo, Tomislav Marijan Bilosnić ispisao je još jedno originalno izdignuće, još jedan prinos Mediteranu kao vrelu kultura kojeg podsvijest ne može izolirati od stvarne funkcije maternice i prirodnog čina zadovoljenja njene uloge i forme.”

S obzirom da je riječ o uglednom književniku, ali i priznatom hrvatskom slikaru, u ovim se Bilosnićevim radovima upravo prepoznaju obje njegove umjetničko-stvaralačke preokupacije. Bilosnić donosi lirske mitološke slike; pejzaže svoga zavičaja poetološki razrađene na univerzalno mediteranskoj mitološkoj razini. Likovi, božanstva i heroji doista su stvarna imena iz tako malo poznate ilirske i liburnske mitologije, samo što ih ovaj autor iznova oživljuje, smješta ih u njihov stvaran duhovni prostor, vraća ih na temelje njihovih razrušenih i zaboravljenih svetišta.

Uz slikarske radove izložbu prati i monografija „Dugovi sa zadarskog Foruma“, kao i zasebna knjiga lirskih tekstova na temu istog naslova.

Kako je izložba otvorena uz obilježavanje jubileja, izložena su i Izabrana djela Tomislava Marijana Bilosnića u devet knjiga.

Izložba će biti otvorena do 23. veljače 2022. i svakodnevno se može razgledati u Gradskoj loži Narodnog muzeja u Zadru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

OBAVIJEST: U petak bez vode 16 ulica u Diklu!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Ludwig Pfeiffer Hoch und Tiefbau GmbH&Co.KG., dana 18.10.2024. godine  (petak), biti će privremeno obustavljena opskrba vodom u gradu Zadru, predio Diklo u ulicama : Ulica Matešića, Crkveni trg, Put Brajde, Ulica Barešića, Ulica Grancarića, Ulica Peroša, Put Njivica, Primorska ulica, Put Špetica, Put Krčeva, Ulica Strmića, Ulica Rimanića, Ulica Josipa Pupačića, ulica Vukovica, Ulica Jukića, te Ulica Markežića.

Normalizacija vodoopskrbe očekuje se u poslijepodnevnim satima.

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Put Njivica kod kućnog broja 2B.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Direktor TZ Zadarske županije optimističan: “Vjerujemo da nam slijede još tri uspješna mjeseca ove turističke 2024. godine”

Objavljeno

-

By

TZ Zadarske županije uputila je priopćenje o ostvarenom turističkom prometu za razdoblje SIJEČANJ – RUJAN 2024. godine za Zadarsku županiju.
Izvor podataka su eVisitor i eCrew.

U razdoblju siječanj-rujan 2024. godine ostvareno je skoro 2.040.000 dolazaka, što je 5% više nego u prethodnoj, rekordnoj 2023. godini. Noćenja je u navedenom razdoblju ostvareno blizu 15 milijuna ili 1% više nego 2023. godine. Od toga su domaći gosti ostvarili preko 322.000 dolazaka i više od 3.674.000 noćenja, dok su strani gosti ostvarili iznad 1.717.000 dolazaka uz ostvarenih preko 11.244.000 noćenja.

Što se tiče segmenata smještajnih kapaciteta, u prvih devet mjeseci 2024. najviše je dolazaka, i to više od 835.000 evidentirano u objektima u domaćinstvu, uz ostvarenih preko 5.460.000 noćenja, a što predstavlja rast od 4% u dolascima i 1% u noćenjima. Slijede kampovi u kojima je zabilježeno više od 391.000 dolazaka i skoro 2.489.000 noćenja, a što predstavlja u odnosu na prethodnu godinu rast u dolascima od 7% odnosno u noćenjima 6%. Hoteli su ostvarili više od 380.000 dolazaka i preko 1.290.000 noćenja, odnosno porast od 9% u dolascima i 6% u noćenjima. U nekomercijalnom smještaju je zabilježeno gotovo 134.000 dolazaka i preko 4.060.000 noćenja što je skoro na razini prošle godine.

Govoreći o tržištima u razdoblju siječanj-rujan 2024. godine najviše su dolazaka, skoro 299.000, kao i noćenja, njih više od 2.314.000, ostvarili turisti iz Njemačke. Slijede Slovenija s 2.022.200 noćenja, Poljska s 1.110.500 noćenja, zatim Češka s 911.800 noćenja i Austrija s 823.300 noćenja. U prvih deset još su turisti iz Slovačke – 767.000 noćenja, Mađarske 632.200 noćenja, Ujedinjene Kraljevine 280.000 noćenja, Nizozemske 279.500 noćenja i Italije 277.700 noćenja. Od navedenih tržišta najveći porast u noćenjima u odnosu na 2023. godinu ostvarili su gosti iz Ujedinjene Kraljevine, čak 22%, a slijede Poljaci s povećanjem od 9% i Mađari s 5% povećanja.

Povodom rezultata ostvarenih u prvih devet mjeseci 2024. godine direktor Hrvoje Anić je izjavio: „Zadarska županija, kao četvrta turistička regija Hrvatske, prema podacima zabilježenim u devetomjesečnom razdoblju 2024. nastavlja s ostvarivanjem odličnih rezultata. Iza nas je glavnina turističkog prometa, no budući da se godinama promoviraju upravo razdoblja pred i posezone kroz brojne posebne interese kao što su gastro i aktivni odmor, te motivira posjetitelje na dolazak, vjerujemo da nam slijede još tri uspješna mjeseca ove turističke 2024. godine“.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Stanovnici Privlake i Sabunika očajni: Pošta ne stiže, računi se gomilaju, stižu opomene

Objavljeno

-

By

Pošta već mjesecima ne dolazi u Privlaku i Sabunike zbog nekoliko razloga. Jedan je zasigurno nedostatak poštara, no zbrka je nastala i zbog novih i starih adresa, te činjenice da mnogi stanovnici tih mjesta nemaju na svojoj kući poštanski sandučić s imenom i prezimenom, pa ni istaknut kućni broj. Zlatko u Sabunikama živi cijelu godinu. I gotovo svakodnevno provjerava poštanski sandučić.

“Nije u njemu pisma bilo preko dva mjeseca”, kaže.

Velik je to problem za mahom starije stanovnike Sabunika. Jer računi bi trebali stizati jedanput na mjesec.

“Računi uglavnom jer pisma se i ne pišu, a dobijemo opomene. Nekad pismene kad sam odem u poštu ili na mobitel opomene”, govori Zlatko Gagula. Stižu opomene
Čak 227 eura ova Privlačanka morat će platiti zbog opomene za neplaćenu struju.

“Došla mi je opomena za struju jer nisam račun za struju dobila godinu dana. Telefon nisam dobila ni za 8. ni za 9. mjesec”, naglasila je Neda Grbić iz Privlake za HRT.

Kada se ljudi žale i raspituju kako platiti račun koji nije stigao, uglavnom im se predlaži da osobno dođu, primjerice, u Elektru ili telefonskom operatoru.

“Mi smo stari. On 80, a ja 76 godina. Ne možemo mi toliko hodati i tražiti po gradu”, rekla je Neda. Mjesecima bez poštara
Osnovni je, dakle, problem što Privlaka mjesecima nije imala poštara.

Polako se u posao uvodi novi poštar, kojeg, istina, tijekom snimanja reportaže nismo sreli, ali on se suočava s drugim problemom.

“Ima dosta kuća bez sandučića, a gdje ima sandučić nema imena i prezimena”, naglašava Zlatko iz Sabunika.

Svjesni su toga u pošti.

“Pošiljatelji pošiljaka često nemaju točne adrese, tako da puno pisma dolazi na Privlaka bb ili na nepostojeće adrese ili samo s imenom i prezimenom i nazivom mjesta, što nije dovoljno za poštara“, istaknuo je Krešimir Domjanić, izvršni direktor Ureda za korporativne komunikacije HP-a.

Sve u svemu – zbrka, kojoj pridonosi i činjenica da su adrese mijenjane, ali još nisu zaživjele. Pa tako novim poštarima koji, ako nisu iz ovih mjesta, preostaje jedino pošiljku vratiti. Građani se tada mogu obratiti Korisničkoj službi. No dug je to proces koji malobrojnim stanovnicima Sabunika i Privlake donosi velike problem.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu