Connect with us

Hrvatska

Hrvatski meteorolozi objavili veliku prognozu za ljeto…

Objavljeno

-

DHMZ je objavio veliku prognozu za ljeto pred nama.

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu, i ovo će ljeto biti iznadprosječno toplo (prosjek 1981.-2010.) uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom je u srpnju i kolovozu moguće i veće pozitivno odstupanje od prosjeka, kako maksimalne, tako i minimalne temperature zraka.

Stoga se može reći da će vjerojatno tijekom ljeta biti pojave toplinskih valova – niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje, ali se ne može prognozirati koliko će oni trajati ni kada će se dogoditi. Rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnja suša (u razdoblju od siječnja do travnja ove godine u mnogim je krajevima zabilježen manjak oborine).

S druge strane, to ne znači da neće biti kraćih osvježenja, odnosno razdoblja s temperaturom oko klimatološkog prosjeka ili čak nižom od njega.

Naravno, opet se na sezonskoj skali ne može reći točno kada će se to dogoditi, pa za takvu informaciju treba pratiti prognoze za kraće vremensko razdoblje, najbolje do nekoliko dana unaprijed”, piše DHMZ u svojoj prognozi.

Oborine

Prognoza količine oborine općenito, a osobito na sezonskoj skali, mnogo je složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja, kažu u DHMZ-u.

“Dakle, što se oborina tiče, izgledno je da će ljetna sezona biti suša od prosjeka, a vjerojatnost za ostvarenje prognoze je umjerena do velika.

Pritom je osobito u srpnju povećana vjerojatnost za manjak oborina. Kako su ljeti pljuskovite oborine najčešće, tako se i ovog ljeta očekuju lokalni pljuskovi koji mjestimice mogu biti i obilniji/izraženiji, pa će i manjak oborine, barem lokalno, vjerojatno biti umanjen.

Treba imati na umu da su mjesečne količine oborine osobito u Dalmaciji male (npr. 20 do 30 mm) pa se može dogoditi da s jednim izraženim pljuskom padne količina kiše usporediva sa tjednim ili čak mjesečnim srednjakom.

I za prognozu ovakvih pojava tijekom ljeta valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave jer i lokalni faktori kao što su orografija i blizina mora mogu uvelike utjecati na razvoj vremenskih prilika”, stoji u prognozi DHMZ-a.

I poznati svjetski meteorološki servis AccuWeather u svojoj prognozi za ljeto najavljuje velike vrućine u Hrvatskoj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRVATSKA NA UDARU / Stiže veliko zahlađenje, evo gdje će biti najgore

Objavljeno

-

By

Hrvatsku za vikend očekuje značajna promjena vremena koja će donijeti izraženo zahlađenje, jake vjetrove i mogućnost snijega, osobito u kopnenim krajevima. Prema prognozama meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda, hladna fronta nadvladat će naše krajeve već u nedjelju, donoseći sa sobom prodor polarnog zraka koji će osjetno sniziti temperature.

Petak će još donijeti relativno stabilne vremenske uvjete. Bit će djelomično sunčano uz promjenjivu naoblaku, a ponegdje u unutrašnjosti i na jugu zemlje mogući su povremeni pljuskovi. Vjetar će u kontinentalnim predjelima biti slab do umjeren, većinom sjeveroistočnog smjera. Na Jadranu će tijekom noći i jutra podno Velebita puhati jaka bura, koja će popustiti tijekom dana, kada će prevladavati sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. Najviše dnevne temperature kretat će se između 15 i 20 stupnjeva Celzijevih, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto svježije.

Subota će započeti pretežno sunčanim vremenom, uz mogućnost umjerene naoblake u pojedinim krajevima. Temperature će biti usporedive s prethodnim danima ili čak blago više. No, već u drugom dijelu dana sjever zemlje očekuje naoblačenje, a navečer i tijekom noći stiže nova kiša. Vjetrovi će se pojačavati – na Jadranu će popodnevni sati donijeti jačanje sjeverozapadnjaka i zapadnjaka, dok će u unutrašnjosti navečer zapuhati jak, lokalno i olujan vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Prava promjena nastupa u nedjelju. Očekuje se vrlo nestabilno i znatno hladnije vrijeme, uz izraženije oborine. Kiša će povremeno padati, najviše u Dalmaciji, dok bi u unutrašnjosti moglo doći i do snježnih oborina, osobito prema večernjim satima i na istoku zemlje. Snažan sjeverni i sjeveroistočni vjetar dodatno će pojačati osjećaj hladnoće, a uz obalu će bura povremeno dosezati i olujne udare.

U ponedjeljak se očekuje smirivanje vremena na Jadranu, uz pretežno sunčane uvjete, dok će u unutrašnjosti i dalje biti više oblaka te mogućnosti snijega, posebno u obliku kratkotrajnih pljuskova. Vjetar će ostati umjeren do jak, a bura će i dalje dominirati obalom. Jutra će biti osjetno hladnija, a u kopnenim predjelima mogući su i prvi mrazovi.

Prema podacima Istrameta, u drugom dijelu vikenda nad naše područje nadvire iznimno hladna zračna masa polarnog podrijetla. Ova masa, u usporedbi s dugogodišnjim prosjecima, nosi ekstremno niske temperature za travanj – i do 15 stupnjeva niže od uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine. Na visini od 850 hPa, što odgovara približno 1500 metara nadmorske visine, temperature bi mogle biti niže čak i od prosjeka za siječanj.

Ovakav scenarij nosi ozbiljan rizik za poljoprivredu. Voćari i pčelari posebno su ugroženi, jer se očekuje da će temperaturni pad u nedjelju donijeti razliku i do 16 stupnjeva u odnosu na prethodni dan. Najveće zahladnjenje prognozira se u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje bi uz oborine lokalno mogao pasti i snijeg.

Prizemni mraz bit će česta pojava, a točne vrijednosti temperature zraka na dva metra visine ovisit će o nizu čimbenika, uključujući konfiguraciju terena, prisutnost oblaka i brzinu vjetra. Hladnoća će se zadržati i u prvoj polovici sljedećeg tjedna, a rizik od šteta uzrokovanih mrazom potrajat će najmanje tri dana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikati objavili koliko je zaposlenika sudjelovalo u štrajku i najavili nove aktivnosti

Objavljeno

-

By

Sindikati koji organiziraju cirkularni štrajk u obrazovanju i visokom školstvu izvijestili su u srijedu kako očekuju veliki odaziv na sutrašnji štrajk u pet slavonskih županija te najavili nove aktivnosti nakon Uskrsnih blagdana, uključujući i mogućnost višednevnog štrajka.

Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je na konferenciji za novinare kako je ugodno iznenađen odazivom na štrajk u četiri dalmatinske županije, u kojem je sudjelovalo 7200 članova i nečlanova sindikata.

U pet slavonskih županija djelujemo u 189 od ukupno 253 ustanove, a već sada vidimo da će se štrajkati u svim ustanovama u kojima djeluje naš sindikat, kao i tamo gdje ne djeluje ili smo zastupljeni s jednim ili dva člana, ustvrdio je Stipić.

Reagirajući na izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk u obrazovanju nije primjeren jer su im jako povećane plaće glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je na “dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca”, koje je Vlada nagradila povećanjem plaća za 25 posto.

Je li primjereno da početna plaća općinskog suca početnika bude veća od najviše plaće u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, upitao je Kroflin dodajući kako o tome je li štrajk primjeren najbolje govori broj ljudi koji se odazivaju na štrajk, bez obzira na Vladino plašenje neplaćanjem dnevnica.

Naš resorni ministar, kada se trebao “laktariti” za poziciju naših koeficijenata i boriti se za naš sustav, taj posao nije radio već ga je prespavao, a zaposlenima u znanosti i visokom obrazovanju dosta je da budu “zadnja rupa na svirali,” rekao je Kroflin.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija ocijenio je kako je ministar Radovan Fuchs postao “baba-roga” obrazovnog sustava, kojeg ne razumije, za kojeg nema empatiju i iz kojeg je odavno trebao otići.

Govreći o jučerašnjom štrajku u srednjim škoama u četiri dalmatinske županije, Turalija je kazao kako tamo njegov sindikat ima 89 podružnica, od kojih je štrajkalo 85.

Od 5128 zaposlenih u 85 škola imamo 2405 članova, a štrajkalo je njih 79,63 posto. Po našoj evidenciji, u štrajku je sudjelovalo i 1075 djelatnika koji nisu članovi sindikata, pa dolazimo do broja od ukupno 2990 osoba, koje su sudjelovale u štrajku, rekao je Turalija.

Najavio je da će sindikati odraditi cirkularne štrajkove do Uskrsa, nakon čega će nastaviti s akcijama, a ako bude trebalo organizirat će i višednevni štrajk.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stručnjak za sigurnost o Thompsonovom koncertu u Zagrebu: “Bilo bi lakše da su dva ili tri termina”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Podatak da je u manje od 24 sata prodano rekordnih 280 tisuća ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja ove godine, među pjevačevim obožavateljima vjerojatno izaziva euforiju, a javnim službama zadaje glavobolje jer treba takav događaj organizirati i osigurati.

Uostalom, u utorak je sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio da je kontakt s Perkovićevim menadžmentom uspostavljen, dok mediji pišu da će uskoro biti oformljen i sigurnosni stožer.

“Vremena ima, ali mora se početi odmah”, kazao je Božinović novinarima.

Iznimno velik i izazovan događaj

Na zagrebačkom Hipodromu održan je već niz velikih koncerata na kojima se skupilo i 70 do 80 tisuća ljudi. Prvi takav bio je koncert grupe The Rolling Stones 1998. godine, a zadnji u nizu nastup Eda Sheerana u ljeto prošle godine. Ti su koncerti brojem gledatelja bili značajno veći od 30.000 koliki je službeni kapacitet Hipodroma. Koncert Marka Perkovića Thompsona po svemu sudeći brojnošću publike nadmašit će taj kapacitet čak devetorostruko.

Ipak podsjetimo da je najviše ljudi na tom prostoru – čak milijun – bilo 1994. godine kada je ondje mislu služio papa Ivan Pavao II. prilikom svog prvog posjeta Hrvatskoj.

“Bit će to iznimno velik događaj, time i izazovan sa sigurnosnog stajališta. No, uvijek volim reći da je naš sektor sigurnosti – a to osim javnih službi, policije i sigurnosne agencije uključuje i zaštitarske tvrtke – može kvalitetno udovoljiti tom izazovu”, smatra stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.

“Hipodrom je zahvalan za organizaciju takvog događaja”

Pritom je najizazovnije to što će skoro tristo tisuća ljudi u jednom trenutku biti na istoj lokaciji. No, Marjanović napominje da ne treba promatrati samo mikrolokaciju Hipodroma.

“Pod posebnom paskom bit će cijeli grad, sve prilazne ceste i ulice. Bit će potrebna posebna regulacija prometa. Sve je to vrlo zahtjevno, ali ufajući se u iskustvo nadležnih tijela, mislim da će sve biti dobro odrađeno.”

Hipodrom je, dodaje Marjanović, zahvalan za organizaciju takvog događaja jer, iako u gradu, ipak je disociran.

“Nije unutar samog naselja, prostran je, a ima omeđene pristupe dijelom i po prirodnoj konfiguraciji. Uz pretpostavku kvalitetne organizacije unutarnjeg prostora događanja, ondje se, na određen način, može napraviti sterilna zona. Odnosno, kad se postave punktovi i sve to regulira, da se uspostavi režim sigurnosti i da svatko tko ulazi unutra može biti pregledan”, ističe Marjanović dodajući da je koncert sa sigurnosnog aspekta još zahtjevniji jer se sam Thompson često spominje u kontekstu koji izaziva polemike.

“Već neka jača petarda može izazvati stampedo”

“Dobro znamo što u tim okolnostima znači toliki broj ljudi, što znače evakuacijski putevi i dobra kontrola ulaska u štićeni prostor. Već u slučaju eksplozije neke jače petarde mogao bi se dogoditi stampedo. To su te neke izazovne stvari koje će, vjerujem, organizator sustava sigurnosti imati u vidu”, dodaje.

Marjanovića smo pitali bi li bilo jednostavnije ili možda kompliciranije da ipak budu dva koncerta. Uostalom, sam izvođač i njegov tim tražili su dva termina, isprva i tri, a dobili jedan.

“Sama logika kaže da bi bilo mudrije, a sa sigurnosnog aspekta i lakše, da su dva ili tri termina i da manji broj ljudi u isto vrijeme bude tamo. No, mislim da je u pitanju nešto drugo. Da je koncert pred 80 tisuća ljudi, a ne pred 280 tisuća, tada to ne bi odjeknulo u cijelom svijetu, nego ipak malo uže. Na ovaj način to će biti svojevrsni rekord pa je intersantno da se ta vijest širi svijetom. Ipak, mislim da bi sigurnosni zahtjevi bili zadovoljeni i u jednoj i u drugoj varijanti”, napominje Marjanović.

Pritom objašnjava kako će zbog dolaska skoro 300 tisuća ljudi, a možda i više, biti potrebno osigurati dovoljno pristupnih pravaca, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, parkirališnog prostora, sanitarnih čvorova… I da će to, u smislu veličine događaja, biti značajan dan za Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu